Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali
Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali
“Mali” ponuđač informacija ili usluga na Internetu memorijski prostor potreban za pohranu Web naslovnice, odnosno za smiještanje svih sadržaja svojega Web mjesta može pronaći kod svojega davatelja internetskih usluga (ISP-a, vidi uvod u odjeljak 2.2.), koji će mu osigurati nešto od svojega prostora na diskovima (gdjekad besplatno, a katkad uz naplatu). Takvom “malom” ponuđaču informacija ili početniku u tom poslu davatelj internetskih usluga osigurat će sve potrebne alate za kreiranje i elementarno funkcioniranje Web mjesta. Ne nudi li davatelj internetskih usluga za kojega ste se opredijelili takve mogućnosti ili one nisu u suglasju s vašim željama i potrebama, možete se obratiti i nekom od tzv. nuditelja prisutnosti na Webu (engl. Web Presence Provider, WPP), koji se specijalizirao za nuđenje usluga kreiranja, vođenja i održavanja Web mjesta. U engleskom jeziku za usluge takve vrste postoji i poseban termin – hosting. Stvarna veza između vlasnika Web stranica i nuditelja prisutnosti na Webu (WPP-a) uspostavlja se preko davatelja internetskih usluga (ISP-a). U svijetu postoji mnoštvo takvih WPP-ova, a i kod nas ih se u posljednje vrijeme pojavilo njih nekoliko. Važno je, međutim, uočiti da ne treba pošto-poto inzistirati na korištenju usluga lokalnog WPP-a, jer u Internetu, kao globalnom virtualnom prostoru, prostorne (geografske) karakteristike i razmještaj subjekata i njihovih računala ne igraju praktički nikakvu ulogu. Ovo ne treba shvatiti kao neku promidžbenu poruku usmjerenu protiv domaćih WP P-a, već, naprotiv, kao poruku potencijalnim korisnicima da pri izboru “svojeg” WPP-a koriste isključivo “nesmiljenu” ekonomsku logiku – opredjeljenje za onoga tko pruža najvišu kvalitetu usluga uz najniže troškove (engl. Value for Money). To što naši domaći WPP-ovi ponekad ne mogu “preživjeti” takvu logiku, isključivo je njihov problem i nema nikakvog pravog razloga zbog kojega bi se domaći korisnici Interneta morali s njima “u muci solidarizirati”. Ažuran popis s adresama mnogobrojnih nuditelja prisutnosti na Webu iz svih dijelova svijeta može se naći, primjerice, na Microsoftovom web mjestu na adresi: http://www.microsoft.com/uk/NEXTSTEPS/isp.htm. Treća je mogućnost onoga tko želi drugima ponuditi svoje informacije ili usluge putem Weba postavljanje vlastitog web mjesta na svojem, posebno za to namijenjenom računalu – web poslužitelju. Tada će to računalo obično morati biti većih procesnih i memorijskih kapaciteta, morat će biti povezano s Internetom pomoću bržih komunikacijskih linija, a o njemu će kompletnu brigu – od postavljanja naslovnice do održavanja baze podataka što “stoji ispod nje” – morati voditi njegov (individualni ili organizacijski) vlasnik. Tada to postaje već sasvim ozbiljan i zahtjevan posao, koji iziskuje mnogo stručnih znanja, spobosnosti i vještina i kojega moraju obavljati pravi profesionalci, a ne laici ili diletanti. Upravo zato se stručnim tehničkim i informatičkim pitanjima postavljanja web mjesta u vlastitoj režiji na ovome mjestu – u knjizi koja je namijenjena široj populaciji čitatelja i korisnika Interneta – nećemo podrobnije baviti. No, o funkcionalnim, estetskim, ekonomskim, poduzetničkim i nekim drugim aspektima toga posla bit će još dosta riječi u kontekstu razmatranja nekih drugih tema i problema. 43
2.3.4 Izvedeni (negenerički) opći internetski servisi Internetski servisi čije razmatranje slijedi u nastavku teksta spominju se pod nazivom “izvedeni” ili “negenerički” zato što nisu nastali posebnim, o ostalim istraživanjima razmjerno nezavisnim razvojnim aktivnostima, već su evoluirali bilo izravno iz nekog od ranije opisanih generičkih standardnih internetskih servisa (daljinski prijenos datoteka, elektronička pošta i WWW) ili pak čine njihovu svrhovitu i učinkovitu kombinaciju. Kao što je već ranije spomenuto (vidi uvod u odjeljak 3.), radi se o sljedećim servisima: dostavnim listama, korisničkim diskusijskim skupinama, čavrljanju putem Interneta, internetskoj akustičkoj i video telefoniji, te telekonferencijama i videokonferencijama. 2.3.4.1 Servis dostavnih lista a) odašiljanje informacija INFORMACIJA INFORMACIJA DOSTAVNA LISTA INFORMACIJA PRETPLATNIK POŠILJATELJ INFORMACIJA ADRESAR LISTA OSTALI PRETPLATNICI b) primanje informacija INFORMACIJA INFORMACIJA INFORMACIJA DOSTAVNA LISTA INFORMACIJA INFORMACIJA PRETPLATNIK POŠILJATELJ INFORMACIJA ADRESAR LISTA OSTALI PRETPLATNICI 44
- Page 2 and 3: Izdavač “Strijelac”, Zagreb 20
- Page 4 and 5: Sadržaj 1. VIRTUALNI PROSTOR - NOV
- Page 6 and 7: 3.6.2.4 Računala, komponente, prik
- Page 8 and 9: 1. VIRTUALNI PROSTOR - NOVA DIMENZI
- Page 10 and 11: 1.2 ŠEST POVIJESNIH KORAKA U STVAR
- Page 12 and 13: Prividi koje Internet stvara su, ba
- Page 14 and 15: vještine, kreativnosti i volje da
- Page 16 and 17: 2. DOSTA JE MUDROVANJA - IDEMO NA I
- Page 18 and 19: 2.1.3 Druga razvojna faza - preobra
- Page 20 and 21: 2.1.5 Četvrta razvojna faza - Inte
- Page 22 and 23: LIJENčINAMA NEMA MJESTA U E-BUSINE
- Page 24 and 25: FINCI NAJREVNIJI “POTROŠAČI”
- Page 26 and 27: Iz njih ili kombinacijom nekih od n
- Page 28 and 29: U ranim devedesetim godinama (godin
- Page 30 and 31: U usporedbi s ostalim oblicima pisa
- Page 32 and 33: Ako ima potrebe za slanjem poruke,
- Page 34 and 35: 2.3.2.4 Konvencije u elektroničkoj
- Page 36 and 37: 2.3.2.5 Obazrivost prema primatelju
- Page 38 and 39: MILIJARDA WEB STRA NICA Inktomi i N
- Page 40 and 41: POVRATAK LEGENDE Nakon gotovo dvije
- Page 42 and 43: Prvu skupinu čine imenici ili dire
- Page 44 and 45: INTER NETSKI SVEZ NADARI Dogodi li
- Page 48 and 49: Dostavna lista (engl. Mailing List)
- Page 50 and 51: informacija, dok se “klasične”
- Page 52 and 53: T emu i sadržaj razgovora komunika
- Page 54 and 55: 3. ŠESNAEST VAŽNIH RAZLOGA ZA OBR
- Page 56 and 57: 3.1 “LUTANJE” WEB PROSTOROM (
- Page 58 and 59: 3.2 CILJANO TRAŽENJE INFORMACIJA
- Page 60 and 61: U istu skupinu sredstava za pretra
- Page 62 and 63: “Nešto će mu govoriti” da se
- Page 64 and 65: Dostavna lista Opis AUSPGRIS@LISTS.
- Page 66 and 67: 3.4 PRODAJA VLASTITIH DOBARA I USLU
- Page 68 and 69: Evo kratke ilustracije kako se ime
- Page 70 and 71: Web stranice kompleksnijeg web mjes
- Page 72 and 73: U svijetu ima danas već razmjerno
- Page 74 and 75: Problem distribucije prodane robe
- Page 76 and 77: Usluge u području turizma, hotelij
- Page 78 and 79: Potreba za računalnim rezervacijsk
- Page 80 and 81: U tehničkom se smislu web mjesto s
- Page 82 and 83: Većina internetskih alata što se
- Page 84 and 85: NEW YORK - Roditelji, pripazite: lu
- Page 86 and 87: U razvijenim je tržišnim privreda
- Page 88 and 89: Konačno, načini na koje se čovje
- Page 90 and 91: TREND SPECIJALIZACIJE U ELEKTRONIČ
- Page 92 and 93: Model tradicionalne on-line prodava
- Page 94 and 95: 3.5.3 Elektronički marketing Inter
“Mali” ponuđač informacija ili usluga na Internetu memorijski prostor potreban za pohranu Web<br />
naslovnice, odnosno za smiještanje svih sadržaja svojega Web mjesta može pronaći kod svojega<br />
davatelja internetskih usluga (ISP-a, vidi uvod u odjeljak 2.2.), koji će mu osigurati nešto od svojega<br />
prostora na diskovima (gdjekad besplatno, a katkad uz naplatu). Takvom “malom” ponuđaču<br />
informacija ili početniku u tom poslu davatelj internetskih usluga osigurat će sve potrebne alate za<br />
kreiranje i elementarno funkcioniranje Web mjesta.<br />
Ne nudi li davatelj internetskih usluga za kojega ste se opredijelili takve mogućnosti ili one nisu u<br />
suglasju s vašim željama i potrebama, možete se obratiti i nekom od tzv. nuditelja prisutnosti na Webu<br />
(engl. Web Presence Provider, WPP), koji se specijalizirao za nuđenje usluga kreiranja, vođenja i<br />
održavanja Web mjesta. U engleskom jeziku za usluge takve vrste postoji i poseban termin – hosting.<br />
Stvarna veza između vlasnika Web stranica i nuditelja prisutnosti na Webu (WPP-a) uspostavlja se<br />
preko davatelja internetskih usluga (ISP-a). U svijetu postoji mnoštvo takvih WPP-ova, a i kod nas ih<br />
se u posljednje vrijeme pojavilo njih nekoliko.<br />
Važno je, međutim, uočiti da ne treba pošto-poto inzistirati na korištenju usluga lokalnog WPP-a,<br />
jer u Internetu, kao globalnom virtualnom prostoru, prostorne (geografske) karakteristike i razmještaj<br />
subjekata i njihovih računala ne igraju praktički nikakvu ulogu. Ovo ne treba shvatiti kao neku<br />
promidžbenu poruku usmjerenu protiv domaćih WP P-a, već, naprotiv, kao poruku potencijalnim<br />
korisnicima da pri izboru “svojeg” WPP-a koriste isključivo “nesmiljenu” ekonomsku logiku –<br />
opredjeljenje za onoga tko pruža najvišu kvalitetu usluga uz najniže troškove (engl. Value for Money).<br />
To što naši domaći WPP-ovi ponekad ne mogu “preživjeti” takvu logiku, isključivo je njihov problem<br />
i nema nikakvog pravog razloga zbog kojega bi se domaći korisnici <strong>Interneta</strong> morali s njima “u muci<br />
solidarizirati”.<br />
Ažuran popis s adresama mnogobrojnih nuditelja prisutnosti na Webu iz svih dijelova svijeta može<br />
se naći, primjerice, na Microsoftovom web mjestu na adresi:<br />
http://www.microsoft.com/uk/NEXTSTEPS/isp.htm.<br />
Treća je mogućnost onoga tko želi drugima ponuditi svoje informacije ili usluge putem Weba<br />
postavljanje vlastitog web mjesta na svojem, posebno za to namijenjenom računalu – web poslužitelju.<br />
Tada će to računalo obično morati biti većih procesnih i memorijskih kapaciteta, morat će biti<br />
povezano s Internetom pomoću bržih komunikacijskih linija, a o njemu će kompletnu brigu – od<br />
postavljanja naslovnice do održavanja baze podataka što “stoji ispod nje” – morati voditi njegov<br />
(individualni ili organizacijski) vlasnik. Tada to postaje već sasvim ozbiljan i zahtjevan posao, koji<br />
iziskuje mnogo stručnih znanja, spobosnosti i vještina i kojega moraju obavljati pravi profesionalci, a<br />
ne laici ili diletanti.<br />
Upravo zato se stručnim tehničkim i informatičkim pitanjima postavljanja web mjesta u vlastitoj<br />
režiji na ovome mjestu – u knjizi koja je namijenjena široj populaciji čitatelja i korisnika <strong>Interneta</strong> –<br />
nećemo podrobnije baviti. No, o funkcionalnim, estetskim, ekonomskim, poduzetničkim i nekim<br />
drugim aspektima toga posla bit će još dosta riječi u kontekstu razmatranja nekih drugih tema i<br />
problema.<br />
43