Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali

Prvu skupinu čine imenici ili direktoriji informacija o Web mjestima, odnosno stranicama na
kojima se mogu pronaći tražene informacije, odnosno dobiti neke informacijske usluge, a koji su
izgrađeni po principima bibliotečne katalogizacije bibliografskih izvora i njihova pronalaženja u
većem knjižnom, odnosno dokumentacijskom fondu.
Drugu pak skupinu čine pretraživači (gdjekad se rabi i termin “tražilice”) informacija (engl. Search
Engine), kao nešto “aktivniji” softverski sustavi koji podržavaju neke sofisticiranije i “agresivnije”
metode dolaženja do potrebnih informacija ili informacijskih usluga.
Istini za volju valja spomenuti kako je već danas jasno uočljiv trend “približavanja” ili
konvergencije, te prožimanja jedne i druge vrste pretraživačkih sustava, tako da među njima više nema
oštrih granica, a nema ni previše smisla nasilno ih “trpati” u striktno razdvojene “generičke ladice”.
Prema prilično mjerodavnim (i grubim) procjenama, danas se u Internetu može naći čak i nekoliko
stotina pretraživačkih sustava i alata, ali jedan od najstarijih i, ujedno, bez premca najpopularniji
sustav je Yahoo!, kojega kao osnovni alat za pretraživanje internetskih sadržaja koristi više od
polovine internetskih klijenata. Ne pretendirajući na stvaranje nekakve top-liste popularnosti, jer se
ona brzo mijenja, valja spomenuti još nekoliko često korištenih pretraživačkih alata – Alta Vista,
infoseek, HotBot, Lycos, eExcite i GO2NET.
Mogu se naći na sljedećim adresama:
www.yahoo.com
www.altavista.digital.com/
http://infoseek.com/
www.hotbot.com/
www.lycos.com/
www.excite.com/
www.goto.net/
SLIKOVNI PRETRAŽIVAČI
Dobro je poznata činjenica da su mnogi ljudi “vizualni tipovi”, tj. da preferiraju
grafički način prikazivanja i prihvaćanja informacija nad drugim, posebice
tekstualnim načinima. Upravo zbog njih došlo je, premda razmjerno kasno, do
razvitka slikovnih pretraživača. Pri njihovoj uporabi, umjesto odabira ključnih riječi
dovoljno je “kliknuti” na neku od brojnih sličica na njihovoj početnoj, a kasnije i
ostalim stranicama, i tako aktivirati proces pretraživanja.
Ovakvi su pretraživači vrlo privlačni onda kada se radi o traženju informacija što se
odnose na materijalne pojave – stvari, krajolike, životinje, likovna umjetnička djela
itd. – ali su neprikladni kada se pretražuju apstraktni pojmovi. S druge strane,
njihova je izrada prilično mukotrpna, a zahtijevaju i podršku moćnijih strojeva i velik
memorijski kapacitet. Zato su još uvijek razmjerno rijetki.
No, ipak, ima i nekih dobrih primjera takvih pretraživača, kao što je, jedan od
boljih, onaj na adresi
http://ditto.com
Uporaba sustava za pretraživanje informacija krajnje je jednostavna. Korisnik nakon pristupanja
Web mjestu na kojemu se nalazi neki pretraživački alat naprosto upisuje u jasno vidljivo i označeno
polje na zaslonu svoga računala ključnu riječ prema kojoj treba izvršiti traženje, te potom mora samo
39