Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali
Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali
MILIJARDA WEB STRA NICA Inktomi i NEC proveli su istraživanje u koje m su dokazali da je na Internetu dostupno više od milijarde web stranica. Tijekom četveromjesečnog istraživanja stvorena je baza podataka u kojoj je pored milijarde web stranica indeksirano i 2.5 milijuna multime dijskih datoteka. 86.55 posto pronađenih web stranica na engleskom je jeziku. www.inktomi.com/webmap PC Chip, br. 57, veljača 2000. Važno je znati da se u WWW prostoru poveznice jednog hipermedijskog dokumenta prema nekom drugom dokumentu mogu uspostavljati bez znanja i dopuštenja vlasnika tog drugog dokumenta, jer nitko nema potpune kontrole nad mogućim (i postojećim) vezama među dokumentima. Sam čin “postavljanja” hipermedijskog dokumenta na određeno Web mjesto ujedno znači njegovo – u načelu – neograničeno “otvaranje” prema svim ostalim dokumentima, odnosno subjektima u Web prostoru. Kada se u neki hipermedijski dokument ugradi poveznica prema nekom drugom dokumentu, to zapravo znači započinjanje “puta u nepoznato”, jer se veza s tog drugog dokumenta može nastaviti putem njegovih poveznica na neki treći, i tako, teoretski, unedogled. 19 “KLIKOVA” DO INFORMACIJE Istraživači sveučilišta Notre Da me tvrde da su svake dvije Internet stranice uda ljene u prosjeku samo 19 “klikova”, u što se ne računa ručno upisivanje adrese. Prema njihovim saznanjima, iako trenutno ima preko 800 milijuna dostupnih stranica na Internetu, on je toliko povezan da je svaka željena informacija u blizini, samo treba slijedit i prave “linkove” (veze). Na sveučilištu je kre iran tzv. “robot” progra m koji je slijedeći linkove na slučajno odabranim stranicama ustanovio da između bilo koje dvije stranice najkraća ruta u prosjeku nije duža od 19 “klikova”. Ovakva istraživanja posebno su značajna za izradu različitih pretraživačkih “strojeva”, jer je ustanovljeno da oni porastom veličine Interneta u postocima pokrivaju sve manji broj stranica (u najboljim slučajevima tek oko 30%), a rezultati istraživanja mogu pomoći u izradi inteligentnih pretraživača. Bug, br. 83, listopad 1999. Kapacitet WWW prostora je virtualno (prividno) neograničen. Kada bismo cjepidlačili, mogli bismo ustvrditi kako bi se on, teoretski, mogao izračunati, ali i to je zapravo vrlo neizvjesna tvrdnja, jer ona pretpostavlja da je broj dokumenata u cjelokupnom Webu poznat, što u praksi nije slučaj. Čak štoviše, procjene o tom broju su vrlo grube i paušalne, a on se i vrlo brzo mijenja (tj. povećava), pa su pokušaji “izračunavanja” kapaciteta i eventualnih limita WWW prostora zapravo bespredmetni i besmisleni. 35
2.3.3.2 Snalaženje u Web prostoru U Web prostoru Web mjesta (računala u čijim su memorijima pohranjene Web stranice) opremljena su stanovitim poslužiteljskim programima pomoću kojih se sadržaj Web stranica nudi na uporabu. S druge strane, osnovni alat za snalaženje klijenata (dakle, tražitelja informacija, odnosno usluga) u Web prostoru je Web preglednik (engl. Web Browser), kao svojevrsni servisni program pohranjen u klijentskom računalu. Figurativno govoreći, poslužiteljski programi Web mjesta čine jednu, a klijentski Web preglednici drugu stranu WWW jednadžbe. CARLOS SA NTA NA SVIRAO NA PREDSTAVLJANJU WINDOWS-a 2000 SAN FRA NCISCO – Američka gitaristička legenda Carlos Santana svirao je na promociji operacijskog sustava Windows 2000 u četvrtak navečer u San Fanciscu. Sa Santanom se prije nastupa susreo i Bill Gates, najbogatiji čovjek svijeta i vlasnik tvrtke Microsoft, proizvođača Windowsa. Santana, autor albuma “Supernatural”, prodanog u peterostrukoj platinastoj nakladi, nakon nastupa na predstavljanju svirao je na dobrotvornom koncertu za Zakladu hispanskih stipendija te za Zakladu Milagro koju vodi sa suprugom. Danas su u “ratnoj zoni” – u oštroj konkurenciji – dva apsolutno dominantna Web preglednika – Netscape Navigator i Microsoft Internet Explorer. Do prije dvije-tri godine odnos među njima, mjeren brojem instalacija u klijentskim računalima, bio je četiri naprama jedan u korist Netscape Navigatora. Danas je taj odnos bitno drugačiji – procjenjuje se da oko 60% korisnika Interneta upotrebljava Internet Explorer, a samo 40% njih Netscape Navigator. Razloge takvim promjenama ne treba tražiti u “snazi” jednog i drugog preglednika, već u tržišnoj snazi, utjecaju i slici (imidžu) kompanija koje ih nude: Microsoft je vrlo jak i, zasad, stabilan, dok je kompanija Netscape naprosto “nestala s lica zamlje”, jer ju je “pojela” tvrtka Sun Microsystems. WINDOWS 2000 KAO “LUK I KUPUS” Zvuči pomalo bizarno, ali Rusi su Microsoftov operacijski sustav Windows 2000 mog li početi koristit i vrlo jeftino i nekoliko dana prije njegova izlaska. Za 80 rubalja, odnosno manje od tri dolara, mogli su instalacijski CD kupiti na tržnica ma, u podzemnoj željeznici ili na štandovima uz cestu. Prema riječima Microsoftova marketing managera za Rusiju, u toj je zemlji više od 90 posto piratskog softvera koji se prodaje “poput luka ili kupusa”. Večernji list, 21. 02. 2000. Unatoč tome, najnovije inačice oba ova Web preglednika mogu se i nadalje besplatno preuzeti sa sljedećih Web adresa: www.netscape.com/ www.microsoft.com/ie/ 36
- Page 2 and 3: Izdavač “Strijelac”, Zagreb 20
- Page 4 and 5: Sadržaj 1. VIRTUALNI PROSTOR - NOV
- Page 6 and 7: 3.6.2.4 Računala, komponente, prik
- Page 8 and 9: 1. VIRTUALNI PROSTOR - NOVA DIMENZI
- Page 10 and 11: 1.2 ŠEST POVIJESNIH KORAKA U STVAR
- Page 12 and 13: Prividi koje Internet stvara su, ba
- Page 14 and 15: vještine, kreativnosti i volje da
- Page 16 and 17: 2. DOSTA JE MUDROVANJA - IDEMO NA I
- Page 18 and 19: 2.1.3 Druga razvojna faza - preobra
- Page 20 and 21: 2.1.5 Četvrta razvojna faza - Inte
- Page 22 and 23: LIJENčINAMA NEMA MJESTA U E-BUSINE
- Page 24 and 25: FINCI NAJREVNIJI “POTROŠAČI”
- Page 26 and 27: Iz njih ili kombinacijom nekih od n
- Page 28 and 29: U ranim devedesetim godinama (godin
- Page 30 and 31: U usporedbi s ostalim oblicima pisa
- Page 32 and 33: Ako ima potrebe za slanjem poruke,
- Page 34 and 35: 2.3.2.4 Konvencije u elektroničkoj
- Page 36 and 37: 2.3.2.5 Obazrivost prema primatelju
- Page 40 and 41: POVRATAK LEGENDE Nakon gotovo dvije
- Page 42 and 43: Prvu skupinu čine imenici ili dire
- Page 44 and 45: INTER NETSKI SVEZ NADARI Dogodi li
- Page 46 and 47: “Mali” ponuđač informacija il
- Page 48 and 49: Dostavna lista (engl. Mailing List)
- Page 50 and 51: informacija, dok se “klasične”
- Page 52 and 53: T emu i sadržaj razgovora komunika
- Page 54 and 55: 3. ŠESNAEST VAŽNIH RAZLOGA ZA OBR
- Page 56 and 57: 3.1 “LUTANJE” WEB PROSTOROM (
- Page 58 and 59: 3.2 CILJANO TRAŽENJE INFORMACIJA
- Page 60 and 61: U istu skupinu sredstava za pretra
- Page 62 and 63: “Nešto će mu govoriti” da se
- Page 64 and 65: Dostavna lista Opis AUSPGRIS@LISTS.
- Page 66 and 67: 3.4 PRODAJA VLASTITIH DOBARA I USLU
- Page 68 and 69: Evo kratke ilustracije kako se ime
- Page 70 and 71: Web stranice kompleksnijeg web mjes
- Page 72 and 73: U svijetu ima danas već razmjerno
- Page 74 and 75: Problem distribucije prodane robe
- Page 76 and 77: Usluge u području turizma, hotelij
- Page 78 and 79: Potreba za računalnim rezervacijsk
- Page 80 and 81: U tehničkom se smislu web mjesto s
- Page 82 and 83: Većina internetskih alata što se
- Page 84 and 85: NEW YORK - Roditelji, pripazite: lu
- Page 86 and 87: U razvijenim je tržišnim privreda
MILIJARDA WEB STRA NICA<br />
Inktomi i NEC proveli su istraživanje u koje m su dokazali da je na Internetu<br />
dostupno više od milijarde web stranica. Tijekom četveromjesečnog istraživanja<br />
stvorena je baza podataka u kojoj je pored milijarde web stranica indeksirano i 2.5<br />
milijuna multime dijskih datoteka. 86.55 posto pronađenih web stranica na<br />
engleskom je jeziku.<br />
www.inktomi.com/webmap<br />
PC Chip, br. 57, veljača 2000.<br />
Važno je znati da se u WWW prostoru poveznice jednog hipermedijskog dokumenta prema nekom<br />
drugom dokumentu mogu uspostavljati bez znanja i dopuštenja vlasnika tog drugog dokumenta, jer<br />
nitko nema potpune kontrole nad mogućim (i postojećim) vezama među dokumentima. Sam čin<br />
“postavljanja” hipermedijskog dokumenta na određeno Web mjesto ujedno znači njegovo – u načelu –<br />
neograničeno “otvaranje” prema svim ostalim dokumentima, odnosno subjektima u Web prostoru.<br />
Kada se u neki hipermedijski dokument ugradi poveznica prema nekom drugom dokumentu, to<br />
zapravo znači započinjanje “puta u nepoznato”, jer se veza s tog drugog dokumenta može nastaviti<br />
putem njegovih poveznica na neki treći, i tako, teoretski, unedogled.<br />
19 “KLIKOVA” DO INFORMACIJE<br />
Istraživači sveučilišta Notre Da me tvrde da su svake dvije Internet stranice uda ljene<br />
u prosjeku samo 19 “klikova”, u što se ne računa ručno upisivanje adrese. Prema<br />
njihovim saznanjima, iako trenutno ima preko 800 milijuna dostupnih stranica na<br />
Internetu, on je toliko povezan da je svaka željena informacija u blizini, samo treba<br />
slijedit i prave “linkove” (veze).<br />
Na sveučilištu je kre iran tzv. “robot” progra m koji je slijedeći linkove na slučajno<br />
odabranim stranicama ustanovio da između bilo koje dvije stranice najkraća ruta u<br />
prosjeku nije duža od 19 “klikova”. Ovakva istraživanja posebno su značajna za<br />
izradu različitih pretraživačkih “strojeva”, jer je ustanovljeno da oni porastom<br />
veličine <strong>Interneta</strong> u postocima pokrivaju sve manji broj stranica (u najboljim<br />
slučajevima tek oko 30%), a rezultati istraživanja mogu pomoći u izradi<br />
inteligentnih pretraživača.<br />
Bug, br. 83, listopad 1999.<br />
Kapacitet WWW prostora je virtualno (prividno) neograničen. Kada bismo cjepidlačili, mogli<br />
bismo ustvrditi kako bi se on, teoretski, mogao izračunati, ali i to je zapravo vrlo neizvjesna tvrdnja,<br />
jer ona pretpostavlja da je broj dokumenata u cjelokupnom Webu poznat, što u praksi nije slučaj. Čak<br />
štoviše, procjene o tom broju su vrlo grube i paušalne, a on se i vrlo brzo mijenja (tj. povećava), pa su<br />
pokušaji “izračunavanja” kapaciteta i eventualnih limita WWW prostora zapravo bespredmetni i<br />
besmisleni.<br />
35
Change language