Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali
Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali
U usporedbi s ostalim oblicima pisane komunikacije (konvencionalna korespondencija, fax, telex, i sl.) elektronička je pošta razmjerno jeftina. Ta je njena karakteristika to važnija što je volumen komunikacije veći. Uz navedene više-manje objektivne prednosti elektroničke pošte uočljive su i neke njene možda manje važne, ali ipak privlačne “subjektivne” ili “psihološke” prednosti. Primljena poruka u elektroničkoj pošti u velikoj mjeri zadržava “šarm” i “prisnost” klasične pisane korespondencije, “podgrijavajući” tako nostalgiju za “dobrim starim vremenima” korisnika u nerijetko dehumaniziranim i sterilnim visokotehnološkim sredinama i uvjetima rada i života. Isto tako, za razliku od telefonske komunikacije, moguće je precizno utvrditi jeste li napisali točno i precizno ono što ste zaista i željeli, jer ovdje “riječi ne naviru brže od misli”. Na posljetku, unatoč brojnim pričama o rizicima od ugrožavanja privatnosti pojedinaca u internetskom okruženju, elektronička pošta ipak zadržava “privlačan okus dijeljenja tajne” s nekim koga ste po svojoj želji odabrali. Čini se da s daljnjom argumentacijom u prilog elektroničkoj pošti ne treba duljiti, pa ćemo se zat o orijentirati izlaganju nekih pojedinosti njene primjene u različitim životnim i radnim situacijama. 2.3.2.1 Adresa u elektroničkoj pošti Komunikacija putem elektroničke pošte u Interetu može se uspostaviti između bilo koja dva subjekta (pretplatnika) prijavljena kod nekog davatelja internetskih usluga (ISP-a), koji im je dodijelio odgovarajuću adresu. Adrese su tipizirane (standardizirane) i jednoobrazne, bez obzira na to koji ih davatelj usluge pridjeljuje korisnicima, a sastoje se iz dva osnovna dijela: ime-korisnika@internetska-adresa ili, specifičnije: ime@organizacija.područje Ime korisnika i naziv organizacije određuje korisnik proizvoljno, a oznaku područja dodjeljuje mu davatelj usluga. Oznake područja razlikuju se u Sjedinjenim Državama od onih u ostatku svijeta, pa se tako u SAD-u koriste sljedeće oznake: com – komercijalne i profitne organizacije org – mješovite i neprofitne organizacije net – internetska infrastruktura i davatelji internetskih usluga edu – fakulteti i sveučilišta gov – federalne vladine agencije U ostalim dijelovima svijeta oznaka područja je ujedno oznaka zemlje u kojoj se korisnik registrirao za rad s Internetom. Primjeri su takvih oznaka: hr – Hrvatska si – Slovenija at – Austrija au -Australija it – Italija de – Njemačka uk – Velika Britanija hk – Hong Kong itd. Pojedini davatelji usluga nude i mogućnost otvaranja više različitih adresa za istog korisnika, te više adresa koje imaju jednake nazive organizacije i domene, ali različit a imena korisnika. P rva je 27
mogućnost zanimljiva onda kada korisnik želi imati “javne” i “tajne” adrese elektroničke pošte, dok će drugu koristiti tvrtke s više zaposlenih koji će primati poruke na isto računalo, ali će svakomu biti dostupne samo one upućene baš i samo njemu. Tako, primjerice, tvrtka X iz Zagreba može otvoriti adrese za svoje zaposlenike Ivana, Jasnu i Karla koje će glasiti: ivan@tvrtka-x.hr jasna@tvrtka-x.hr karlo@tvrtka-x.hr E-MAIL TREBA ZNATI SLATI NORWICH – Jedan je student prekinuo studij elektronike nakon što je, putem elektroničke pošte, zabunom poslao pornografsku sliku mnogim studentima, ali i predavačima. Andrew Broadbent (19) snimio je s Interneta u računalo koledža fotografiju ljubavnog para u spolnom činu. Zatim ju je pokušao poslati prijatelju Danielu Conellyju, nakon što se “ulogirao” lozinkom drugoga studenta. No, sliku je poslao svima u koledžu grada Norwicha čije prezime počinjen slovom “C ”. O tome je obaviješten šef koledža, koji je pozvao policiju. Broadbent, iz Cringleforda u Norfolku, priznao je objavljivanje nedoličnosti, suprotno zakonu o objavi opscenosti. Kažnjen je s 200 funti sterlinga, uz 80 funti sudskih troškova. Njegov branitelj James Landlee rekao je kako je mladić počinio “luckastu pogrešku”, ne znajući da se slanje lascivnog e-maila smatra objavljivanjem. – Takvo se ponašanje ne može tolerirati, – naglasio je glasnogovornik koledža Mark Bayley. Agencijska vijest AP, 01. 04. 2000. 2.3.2.2 Tipičan primjer postupanja pri korištenju servisa elektroničke pošte U najkraćim crtama prikazan, tipičan postupak (sesija) pri korištenju standardnog internetskog servisa elektroničke pošte bio bi sljedeći: Korisnik pokreće svoj program za elektroničku poštu. Svi standardni programi za elektroničku poštu podržavaju dva komunikacijska protokola: POP (Post Office Protocol) kao protokol za primanje i pohranjivanje ulaznih poruka, te SMTP (Simple Mail Transport Protocol) kao protokol za distribuciju izlaznih poruka. Program odmah po aktiviranju dojavljuje korisniku ima li kakvih ulaznih poruka za njega. Ako u tzv. “ulaznom boksu” (engl. Inbox) na zaslonu korisnikovog računala ima nekih poruka prispjelih izvana, korisnik će ih selektirati i pročit at i. Ako je potrebno, korisnik će odgovoriti na primljenu(e) poruku(e) ili je (ih) proslijediti nekome drugome. Korisnik će pohraniti (spremiti u memoriju računala) poruke koje će mu eventualno kasnije trebati, a sve nepotrebne poruke preporučljivo je odmah izbrisati. 28
- Page 2 and 3: Izdavač “Strijelac”, Zagreb 20
- Page 4 and 5: Sadržaj 1. VIRTUALNI PROSTOR - NOV
- Page 6 and 7: 3.6.2.4 Računala, komponente, prik
- Page 8 and 9: 1. VIRTUALNI PROSTOR - NOVA DIMENZI
- Page 10 and 11: 1.2 ŠEST POVIJESNIH KORAKA U STVAR
- Page 12 and 13: Prividi koje Internet stvara su, ba
- Page 14 and 15: vještine, kreativnosti i volje da
- Page 16 and 17: 2. DOSTA JE MUDROVANJA - IDEMO NA I
- Page 18 and 19: 2.1.3 Druga razvojna faza - preobra
- Page 20 and 21: 2.1.5 Četvrta razvojna faza - Inte
- Page 22 and 23: LIJENčINAMA NEMA MJESTA U E-BUSINE
- Page 24 and 25: FINCI NAJREVNIJI “POTROŠAČI”
- Page 26 and 27: Iz njih ili kombinacijom nekih od n
- Page 28 and 29: U ranim devedesetim godinama (godin
- Page 32 and 33: Ako ima potrebe za slanjem poruke,
- Page 34 and 35: 2.3.2.4 Konvencije u elektroničkoj
- Page 36 and 37: 2.3.2.5 Obazrivost prema primatelju
- Page 38 and 39: MILIJARDA WEB STRA NICA Inktomi i N
- Page 40 and 41: POVRATAK LEGENDE Nakon gotovo dvije
- Page 42 and 43: Prvu skupinu čine imenici ili dire
- Page 44 and 45: INTER NETSKI SVEZ NADARI Dogodi li
- Page 46 and 47: “Mali” ponuđač informacija il
- Page 48 and 49: Dostavna lista (engl. Mailing List)
- Page 50 and 51: informacija, dok se “klasične”
- Page 52 and 53: T emu i sadržaj razgovora komunika
- Page 54 and 55: 3. ŠESNAEST VAŽNIH RAZLOGA ZA OBR
- Page 56 and 57: 3.1 “LUTANJE” WEB PROSTOROM (
- Page 58 and 59: 3.2 CILJANO TRAŽENJE INFORMACIJA
- Page 60 and 61: U istu skupinu sredstava za pretra
- Page 62 and 63: “Nešto će mu govoriti” da se
- Page 64 and 65: Dostavna lista Opis AUSPGRIS@LISTS.
- Page 66 and 67: 3.4 PRODAJA VLASTITIH DOBARA I USLU
- Page 68 and 69: Evo kratke ilustracije kako se ime
- Page 70 and 71: Web stranice kompleksnijeg web mjes
- Page 72 and 73: U svijetu ima danas već razmjerno
- Page 74 and 75: Problem distribucije prodane robe
- Page 76 and 77: Usluge u području turizma, hotelij
- Page 78 and 79: Potreba za računalnim rezervacijsk
mogućnost zanimljiva onda kada korisnik želi imati “javne” i “tajne” adrese elektroničke pošte, dok će<br />
drugu koristiti tvrtke s više zaposlenih koji će primati poruke na isto računalo, ali će svakomu biti<br />
dostupne samo one upućene baš i samo njemu.<br />
Tako, primjerice, tvrtka X iz Zagreba može otvoriti adrese za svoje zaposlenike Ivana, Jasnu i<br />
Karla koje će glasiti:<br />
ivan@tvrtka-x.hr<br />
jasna@tvrtka-x.hr<br />
karlo@tvrtka-x.hr<br />
E-MAIL TREBA ZNATI SLATI<br />
NORWICH – Jedan je student prekinuo studij elektronike nakon što je, putem<br />
elektroničke pošte, zabunom poslao pornografsku sliku mnogim studentima, ali i<br />
predavačima.<br />
Andrew Broadbent (19) snimio je s <strong>Interneta</strong> u računalo koledža fotografiju<br />
ljubavnog para u spolnom činu. Zatim ju je pokušao poslati prijatelju Danielu<br />
Conellyju, nakon što se “ulogirao” lozinkom drugoga studenta. No, sliku je poslao<br />
svima u koledžu grada Norwicha čije prezime počinjen slovom “C ”. O tome je<br />
obaviješten šef koledža, koji je pozvao policiju. Broadbent, iz Cringleforda u<br />
Norfolku, priznao je objavljivanje nedoličnosti, suprotno zakonu o objavi opscenosti.<br />
Kažnjen je s 200 funti sterlinga, uz 80 funti sudskih troškova. Njegov branitelj<br />
James Landlee rekao je kako je mladić počinio “luckastu pogrešku”, ne znajući da<br />
se slanje lascivnog e-maila smatra objavljivanjem.<br />
– Takvo se ponašanje ne može tolerirati, – naglasio je glasnogovornik koledža Mark<br />
Bayley.<br />
Agencijska vijest AP, 01. 04. 2000.<br />
2.3.2.2 Tipičan primjer postupanja pri korištenju servisa elektroničke pošte<br />
U najkraćim crtama prikazan, tipičan postupak (sesija) pri korištenju standardnog internetskog<br />
servisa elektroničke pošte bio bi sljedeći:<br />
Korisnik pokreće svoj program za elektroničku poštu. Svi standardni programi za elektroničku<br />
poštu podržavaju dva komunikacijska protokola: POP (Post Office Protocol) kao protokol za primanje<br />
i pohranjivanje ulaznih poruka, te SMTP (Simple Mail Transport Protocol) kao protokol za<br />
distribuciju izlaznih poruka. Program odmah po aktiviranju dojavljuje korisniku ima li kakvih ulaznih<br />
poruka za njega.<br />
Ako u tzv. “ulaznom boksu” (engl. Inbox) na zaslonu korisnikovog računala ima nekih poruka<br />
prispjelih izvana, korisnik će ih selektirati i pročit at i.<br />
Ako je potrebno, korisnik će odgovoriti na primljenu(e) poruku(e) ili je (ih) proslijediti nekome<br />
drugome.<br />
Korisnik će pohraniti (spremiti u memoriju računala) poruke koje će mu eventualno kasnije trebati,<br />
a sve nepotrebne poruke preporučljivo je odmah izbrisati.<br />
28
Change language