Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali

U usporedbi s ostalim oblicima pisane komunikacije (konvencionalna korespondencija, fax, telex,
i sl.) elektronička je pošta razmjerno jeftina. Ta je njena karakteristika to važnija što je volumen
komunikacije veći.
Uz navedene više-manje objektivne prednosti elektroničke pošte uočljive su i neke njene možda
manje važne, ali ipak privlačne “subjektivne” ili “psihološke” prednosti. Primljena poruka u
elektroničkoj pošti u velikoj mjeri zadržava “šarm” i “prisnost” klasične pisane korespondencije,
“podgrijavajući” tako nostalgiju za “dobrim starim vremenima” korisnika u nerijetko
dehumaniziranim i sterilnim visokotehnološkim sredinama i uvjetima rada i života. Isto tako, za
razliku od telefonske komunikacije, moguće je precizno utvrditi jeste li napisali točno i precizno ono
što ste zaista i željeli, jer ovdje “riječi ne naviru brže od misli”. Na posljetku, unatoč brojnim pričama
o rizicima od ugrožavanja privatnosti pojedinaca u internetskom okruženju, elektronička pošta ipak
zadržava “privlačan okus dijeljenja tajne” s nekim koga ste po svojoj želji odabrali.
Čini se da s daljnjom argumentacijom u prilog elektroničkoj pošti ne treba duljiti, pa ćemo se zat o
orijentirati izlaganju nekih pojedinosti njene primjene u različitim životnim i radnim situacijama.
2.3.2.1 Adresa u elektroničkoj pošti
Komunikacija putem elektroničke pošte u Interetu može se uspostaviti između bilo koja dva
subjekta (pretplatnika) prijavljena kod nekog davatelja internetskih usluga (ISP-a), koji im je dodijelio
odgovarajuću adresu. Adrese su tipizirane (standardizirane) i jednoobrazne, bez obzira na to koji ih
davatelj usluge pridjeljuje korisnicima, a sastoje se iz dva osnovna dijela:
ime-korisnika@internetska-adresa
ili, specifičnije:
ime@organizacija.područje
Ime korisnika i naziv organizacije određuje korisnik proizvoljno, a oznaku područja dodjeljuje mu
davatelj usluga. Oznake područja razlikuju se u Sjedinjenim Državama od onih u ostatku svijeta, pa se
tako u SAD-u koriste sljedeće oznake:
com – komercijalne i profitne organizacije
org – mješovite i neprofitne organizacije
net – internetska infrastruktura i davatelji internetskih usluga
edu – fakulteti i sveučilišta
gov – federalne vladine agencije
U ostalim dijelovima svijeta oznaka područja je ujedno oznaka zemlje u kojoj se korisnik
registrirao za rad s Internetom. Primjeri su takvih oznaka:
hr – Hrvatska
si – Slovenija
at – Austrija
au -Australija
it – Italija
de – Njemačka
uk – Velika Britanija
hk – Hong Kong itd.
Pojedini davatelji usluga nude i mogućnost otvaranja više različitih adresa za istog korisnika, te
više adresa koje imaju jednake nazive organizacije i domene, ali različit a imena korisnika. P rva je
27