Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali
Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali
Iz njih ili kombinacijom nekih od njih nastalo je nekoliko daljnjih važnih izvedenih općih internetskih servisa, i to: - dostavne liste - diskusijske skupine - čavrljanje - internetska telefonija/videotelefonija - telekonferencije/videokonferencije Klasifikacija standardnih internetskih servisa koja ujedno, u slučaju izvedenih servisa, slijedi i logiku njihova izvođenja prikazana je shematski na slici 2.4. SLIKA 2.4. KLASIFIKACIJA STANDARDNIH INTERNETSKIH SERVISA INTERNETSKI SERVISI DALJINSKI PRIJENOS PODATAKA ELEKTRONIČKA POŠTA WORLD WIDE WEB DOSTAVNE LISTE KORISNIČKE DISKUSI JSKE SKUPINE ČAVRLJANJE INTERNET TELEFONIJA KLASIČNA TELEFONIJA 23
2.3.1 Daljinski prijenos datoteka Ideja daljinskog prijenosa datoteka uz odgovorajući protokol (skup pravila koja reguliraju prijenos) jezgro je čitave ideje Interneta. Mreža je, naime, i razvijena upravo zato da bi se računalne datoteke različitih vrsta i tipova, smještene u jednom računalu mogle prenijeti na neko drugo računalo, i potom na njenu obrađivati. Čak je i zamisao o elektroničkoj pošti nastala nešto kasnije. BEŽIČNI PRISTUP INTERNETU (1) WAP (Wireless Application Protocol) je protokol koji omogućuje izravan pristup internetskim sadržajima s mobilnog telefona, bez povezivanja na računalo ili neko slično pomagalo. Tako svaki WAP telefon ima ugrađen program pretražnik (eng. Browser) pomoću kojega se mogu pregledavati tzv. WAP stranice, ali treba znati da se tu ne očekuje onako kvalitetan grafički prikaz sadržaja kao u slučaju “pravih” Web stranica. Kod WAP-a se radi uglavnom o čitanju posebno načinjenih tekstualnih stranica, za čiju se izradu koristi poseban jezik WML (Wireless Markup Language). Na tržištu je nastala zbrka oko WAP-a jer su se u mobitelima pojavile dvije, međusobno inkompatibilne verzije protokola – 1.0 i 1.1. Danas je već gotovo izvjesno da će u “borbi” tih dvaju protokola prevladati verzija 1.1, koju forsira kompanija Nokia. Situaciju, međut im, komplicira to što su u ne kim velikim zemljama (pr imjerice, u Francuskoj) već potpuno izgrađene i uhodane mreže zasnovane na verziji 1.0, čiji je glavni zagovornik kompanija Siemens. Onima koji nisu životno zainteresirani za bežični pristup Internetu može se zato jednostavno savjetovati da malo pričekaju – dok “se prašina ne slegne i stvari ne dođu na svoje mjesto”. Protokol za prijenos datoteka označuje se akronimom (kraticom) FTP (engl. File Transfer Protocol). Mjesta s kojih se mogu preuzimati datoteke u Internetu nazivaju se FTP-mjestima, a procjenjuje se da se na njima održava preko 100 milijuna različitih datoteka. FTP-mjesta ne treba brkati s web mjestima, koja su bitno drugačiji izvori podataka i o kojima će biti više riječi u odjeljku 2.3.3. Neka su FTP-mjesta u Internetu privatna i pristup njihovim datotekama ograničen je na manji broj ovlaštenih korisnika, ali je daleko veći broj javnih FTP-mjesta s datotekama kojima može pristupati, načelno, svaki korisnik Interneta (dakako, pod određenim financijskim i drugim uvjetima). T akva se FTP-mjesta nazivaju poslužiteljima anonimnih korisnika. Zainteresirani korisnik aktivirat će takvoga poslužitelja šaljući mu zahtjev za prijenos datoteke (engl. File Transfer Request) i navodeći svoju adresu u Internet elektroničkoj pošti kao lozinku (engl. Password). Od tog trenutka nadalje korisnik u dijalogu komunicira s FTP-poslužiteljem, koristeći se pritom odgovarajućim programom za daljinsko preuzimanje datoteka (eng. Remote Files Downloading Program, RFDP). 2.3.1.1 Geneza i vrste programa za daljinski prijenos datoteka U svom izvornom obliku, servis daljinskog prijenosa datoteka ostvarivao se pomoću programa čije je naredbe korisnik morao sam pisati i aktivirati. U pravilu, ostvarivao se u okruženju operacijskog sustava UNIX. Budući da je zahtijevao razmjerno visok stupanj osposobljenosti, znanja i ekspertize korisnika, taj rani oblik FTP servisa nije bio osobito dobro prihvaćen i prakticiran u širim korisničkim krugovima. 24
- Page 2 and 3: Izdavač “Strijelac”, Zagreb 20
- Page 4 and 5: Sadržaj 1. VIRTUALNI PROSTOR - NOV
- Page 6 and 7: 3.6.2.4 Računala, komponente, prik
- Page 8 and 9: 1. VIRTUALNI PROSTOR - NOVA DIMENZI
- Page 10 and 11: 1.2 ŠEST POVIJESNIH KORAKA U STVAR
- Page 12 and 13: Prividi koje Internet stvara su, ba
- Page 14 and 15: vještine, kreativnosti i volje da
- Page 16 and 17: 2. DOSTA JE MUDROVANJA - IDEMO NA I
- Page 18 and 19: 2.1.3 Druga razvojna faza - preobra
- Page 20 and 21: 2.1.5 Četvrta razvojna faza - Inte
- Page 22 and 23: LIJENčINAMA NEMA MJESTA U E-BUSINE
- Page 24 and 25: FINCI NAJREVNIJI “POTROŠAČI”
- Page 28 and 29: U ranim devedesetim godinama (godin
- Page 30 and 31: U usporedbi s ostalim oblicima pisa
- Page 32 and 33: Ako ima potrebe za slanjem poruke,
- Page 34 and 35: 2.3.2.4 Konvencije u elektroničkoj
- Page 36 and 37: 2.3.2.5 Obazrivost prema primatelju
- Page 38 and 39: MILIJARDA WEB STRA NICA Inktomi i N
- Page 40 and 41: POVRATAK LEGENDE Nakon gotovo dvije
- Page 42 and 43: Prvu skupinu čine imenici ili dire
- Page 44 and 45: INTER NETSKI SVEZ NADARI Dogodi li
- Page 46 and 47: “Mali” ponuđač informacija il
- Page 48 and 49: Dostavna lista (engl. Mailing List)
- Page 50 and 51: informacija, dok se “klasične”
- Page 52 and 53: T emu i sadržaj razgovora komunika
- Page 54 and 55: 3. ŠESNAEST VAŽNIH RAZLOGA ZA OBR
- Page 56 and 57: 3.1 “LUTANJE” WEB PROSTOROM (
- Page 58 and 59: 3.2 CILJANO TRAŽENJE INFORMACIJA
- Page 60 and 61: U istu skupinu sredstava za pretra
- Page 62 and 63: “Nešto će mu govoriti” da se
- Page 64 and 65: Dostavna lista Opis AUSPGRIS@LISTS.
- Page 66 and 67: 3.4 PRODAJA VLASTITIH DOBARA I USLU
- Page 68 and 69: Evo kratke ilustracije kako se ime
- Page 70 and 71: Web stranice kompleksnijeg web mjes
- Page 72 and 73: U svijetu ima danas već razmjerno
- Page 74 and 75: Problem distribucije prodane robe
2.3.1 Daljinski prijenos datoteka<br />
Ideja daljinskog prijenosa datoteka uz odgovorajući protokol (skup pravila koja reguliraju prijenos)<br />
jezgro je čitave ideje <strong>Interneta</strong>. Mreža je, naime, i razvijena upravo zato da bi se računalne datoteke<br />
različitih vrsta i tipova, smještene u jednom računalu mogle prenijeti na neko drugo računalo, i potom<br />
na njenu obrađivati. Čak je i zamisao o elektroničkoj pošti nastala nešto kasnije.<br />
BEŽIČNI PRISTUP INTERNETU (1)<br />
WAP (Wireless Application Protocol) je protokol koji omogućuje izravan pristup<br />
internetskim sadržajima s mobilnog telefona, bez povezivanja na računalo ili neko<br />
slično pomagalo. Tako svaki WAP telefon ima ugrađen program pretražnik (eng.<br />
Browser) pomoću kojega se mogu pregledavati tzv. WAP stranice, ali treba znati da<br />
se tu ne očekuje onako kvalitetan grafički prikaz sadržaja kao u slučaju “pravih”<br />
Web stranica.<br />
Kod WAP-a se radi uglavnom o čitanju posebno načinjenih tekstualnih stranica, za<br />
čiju se izradu koristi poseban jezik WML (Wireless Markup Language).<br />
Na tržištu je nastala zbrka oko WAP-a jer su se u mobitelima pojavile dvije,<br />
međusobno inkompatibilne verzije protokola – 1.0 i 1.1. Danas je već gotovo<br />
izvjesno da će u “borbi” tih dvaju protokola prevladati verzija 1.1, koju forsira<br />
kompanija Nokia. Situaciju, međut im, komplicira to što su u ne kim velikim<br />
zemljama (pr imjerice, u Francuskoj) već potpuno izgrađene i uhodane mreže<br />
zasnovane na verziji 1.0, čiji je glavni zagovornik kompanija Siemens.<br />
Onima koji nisu životno zainteresirani za bežični pristup Internetu može se zato<br />
jednostavno savjetovati da malo pričekaju – dok “se prašina ne slegne i stvari ne<br />
dođu na svoje mjesto”.<br />
Protokol za prijenos datoteka označuje se akronimom (kraticom) FTP (engl. File Transfer<br />
Protocol). Mjesta s kojih se mogu preuzimati datoteke u Internetu nazivaju se FTP-mjestima, a<br />
procjenjuje se da se na njima održava preko 100 milijuna različitih datoteka. FTP-mjesta ne treba<br />
brkati s web mjestima, koja su bitno drugačiji izvori podataka i o kojima će biti više riječi u odjeljku<br />
2.3.3.<br />
Neka su FTP-mjesta u Internetu privatna i pristup njihovim datotekama ograničen je na manji broj<br />
ovlaštenih korisnika, ali je daleko veći broj javnih FTP-mjesta s datotekama kojima može pristupati,<br />
načelno, svaki korisnik <strong>Interneta</strong> (dakako, pod određenim financijskim i drugim uvjetima). T akva se<br />
FTP-mjesta nazivaju poslužiteljima anonimnih korisnika. Zainteresirani korisnik aktivirat će<br />
takvoga poslužitelja šaljući mu zahtjev za prijenos datoteke (engl. File Transfer Request) i navodeći<br />
svoju adresu u Internet elektroničkoj pošti kao lozinku (engl. Password).<br />
Od tog trenutka nadalje korisnik u dijalogu komunicira s FTP-poslužiteljem, koristeći se pritom<br />
odgovarajućim programom za daljinsko preuzimanje datoteka (eng. Remote Files Downloading<br />
Program, RFDP).<br />
2.3.1.1 Geneza i vrste programa za daljinski prijenos datoteka<br />
U svom izvornom obliku, servis daljinskog prijenosa datoteka ostvarivao se pomoću programa čije<br />
je naredbe korisnik morao sam pisati i aktivirati. U pravilu, ostvarivao se u okruženju operacijskog<br />
sustava UNIX. Budući da je zahtijevao razmjerno visok stupanj osposobljenosti, znanja i ekspertize<br />
korisnika, taj rani oblik FTP servisa nije bio osobito dobro prihvaćen i prakticiran u širim korisničkim<br />
krugovima.<br />
24