Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali

Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali

11.04.2014 Views

Iz njih ili kombinacijom nekih od njih nastalo je nekoliko daljnjih važnih izvedenih općih internetskih servisa, i to: - dostavne liste - diskusijske skupine - čavrljanje - internetska telefonija/videotelefonija - telekonferencije/videokonferencije Klasifikacija standardnih internetskih servisa koja ujedno, u slučaju izvedenih servisa, slijedi i logiku njihova izvođenja prikazana je shematski na slici 2.4. SLIKA 2.4. KLASIFIKACIJA STANDARDNIH INTERNETSKIH SERVISA INTERNETSKI SERVISI DALJINSKI PRIJENOS PODATAKA ELEKTRONIČKA POŠTA WORLD WIDE WEB DOSTAVNE LISTE KORISNIČKE DISKUSI JSKE SKUPINE ČAVRLJANJE INTERNET TELEFONIJA KLASIČNA TELEFONIJA 23

2.3.1 Daljinski prijenos datoteka Ideja daljinskog prijenosa datoteka uz odgovorajući protokol (skup pravila koja reguliraju prijenos) jezgro je čitave ideje Interneta. Mreža je, naime, i razvijena upravo zato da bi se računalne datoteke različitih vrsta i tipova, smještene u jednom računalu mogle prenijeti na neko drugo računalo, i potom na njenu obrađivati. Čak je i zamisao o elektroničkoj pošti nastala nešto kasnije. BEŽIČNI PRISTUP INTERNETU (1) WAP (Wireless Application Protocol) je protokol koji omogućuje izravan pristup internetskim sadržajima s mobilnog telefona, bez povezivanja na računalo ili neko slično pomagalo. Tako svaki WAP telefon ima ugrađen program pretražnik (eng. Browser) pomoću kojega se mogu pregledavati tzv. WAP stranice, ali treba znati da se tu ne očekuje onako kvalitetan grafički prikaz sadržaja kao u slučaju “pravih” Web stranica. Kod WAP-a se radi uglavnom o čitanju posebno načinjenih tekstualnih stranica, za čiju se izradu koristi poseban jezik WML (Wireless Markup Language). Na tržištu je nastala zbrka oko WAP-a jer su se u mobitelima pojavile dvije, međusobno inkompatibilne verzije protokola – 1.0 i 1.1. Danas je već gotovo izvjesno da će u “borbi” tih dvaju protokola prevladati verzija 1.1, koju forsira kompanija Nokia. Situaciju, međut im, komplicira to što su u ne kim velikim zemljama (pr imjerice, u Francuskoj) već potpuno izgrađene i uhodane mreže zasnovane na verziji 1.0, čiji je glavni zagovornik kompanija Siemens. Onima koji nisu životno zainteresirani za bežični pristup Internetu može se zato jednostavno savjetovati da malo pričekaju – dok “se prašina ne slegne i stvari ne dođu na svoje mjesto”. Protokol za prijenos datoteka označuje se akronimom (kraticom) FTP (engl. File Transfer Protocol). Mjesta s kojih se mogu preuzimati datoteke u Internetu nazivaju se FTP-mjestima, a procjenjuje se da se na njima održava preko 100 milijuna različitih datoteka. FTP-mjesta ne treba brkati s web mjestima, koja su bitno drugačiji izvori podataka i o kojima će biti više riječi u odjeljku 2.3.3. Neka su FTP-mjesta u Internetu privatna i pristup njihovim datotekama ograničen je na manji broj ovlaštenih korisnika, ali je daleko veći broj javnih FTP-mjesta s datotekama kojima može pristupati, načelno, svaki korisnik Interneta (dakako, pod određenim financijskim i drugim uvjetima). T akva se FTP-mjesta nazivaju poslužiteljima anonimnih korisnika. Zainteresirani korisnik aktivirat će takvoga poslužitelja šaljući mu zahtjev za prijenos datoteke (engl. File Transfer Request) i navodeći svoju adresu u Internet elektroničkoj pošti kao lozinku (engl. Password). Od tog trenutka nadalje korisnik u dijalogu komunicira s FTP-poslužiteljem, koristeći se pritom odgovarajućim programom za daljinsko preuzimanje datoteka (eng. Remote Files Downloading Program, RFDP). 2.3.1.1 Geneza i vrste programa za daljinski prijenos datoteka U svom izvornom obliku, servis daljinskog prijenosa datoteka ostvarivao se pomoću programa čije je naredbe korisnik morao sam pisati i aktivirati. U pravilu, ostvarivao se u okruženju operacijskog sustava UNIX. Budući da je zahtijevao razmjerno visok stupanj osposobljenosti, znanja i ekspertize korisnika, taj rani oblik FTP servisa nije bio osobito dobro prihvaćen i prakticiran u širim korisničkim krugovima. 24

2.3.1 Daljinski prijenos datoteka<br />

Ideja daljinskog prijenosa datoteka uz odgovorajući protokol (skup pravila koja reguliraju prijenos)<br />

jezgro je čitave ideje <strong>Interneta</strong>. Mreža je, naime, i razvijena upravo zato da bi se računalne datoteke<br />

različitih vrsta i tipova, smještene u jednom računalu mogle prenijeti na neko drugo računalo, i potom<br />

na njenu obrađivati. Čak je i zamisao o elektroničkoj pošti nastala nešto kasnije.<br />

BEŽIČNI PRISTUP INTERNETU (1)<br />

WAP (Wireless Application Protocol) je protokol koji omogućuje izravan pristup<br />

internetskim sadržajima s mobilnog telefona, bez povezivanja na računalo ili neko<br />

slično pomagalo. Tako svaki WAP telefon ima ugrađen program pretražnik (eng.<br />

Browser) pomoću kojega se mogu pregledavati tzv. WAP stranice, ali treba znati da<br />

se tu ne očekuje onako kvalitetan grafički prikaz sadržaja kao u slučaju “pravih”<br />

Web stranica.<br />

Kod WAP-a se radi uglavnom o čitanju posebno načinjenih tekstualnih stranica, za<br />

čiju se izradu koristi poseban jezik WML (Wireless Markup Language).<br />

Na tržištu je nastala zbrka oko WAP-a jer su se u mobitelima pojavile dvije,<br />

međusobno inkompatibilne verzije protokola – 1.0 i 1.1. Danas je već gotovo<br />

izvjesno da će u “borbi” tih dvaju protokola prevladati verzija 1.1, koju forsira<br />

kompanija Nokia. Situaciju, međut im, komplicira to što su u ne kim velikim<br />

zemljama (pr imjerice, u Francuskoj) već potpuno izgrađene i uhodane mreže<br />

zasnovane na verziji 1.0, čiji je glavni zagovornik kompanija Siemens.<br />

Onima koji nisu životno zainteresirani za bežični pristup Internetu može se zato<br />

jednostavno savjetovati da malo pričekaju – dok “se prašina ne slegne i stvari ne<br />

dođu na svoje mjesto”.<br />

Protokol za prijenos datoteka označuje se akronimom (kraticom) FTP (engl. File Transfer<br />

Protocol). Mjesta s kojih se mogu preuzimati datoteke u Internetu nazivaju se FTP-mjestima, a<br />

procjenjuje se da se na njima održava preko 100 milijuna različitih datoteka. FTP-mjesta ne treba<br />

brkati s web mjestima, koja su bitno drugačiji izvori podataka i o kojima će biti više riječi u odjeljku<br />

2.3.3.<br />

Neka su FTP-mjesta u Internetu privatna i pristup njihovim datotekama ograničen je na manji broj<br />

ovlaštenih korisnika, ali je daleko veći broj javnih FTP-mjesta s datotekama kojima može pristupati,<br />

načelno, svaki korisnik <strong>Interneta</strong> (dakako, pod određenim financijskim i drugim uvjetima). T akva se<br />

FTP-mjesta nazivaju poslužiteljima anonimnih korisnika. Zainteresirani korisnik aktivirat će<br />

takvoga poslužitelja šaljući mu zahtjev za prijenos datoteke (engl. File Transfer Request) i navodeći<br />

svoju adresu u Internet elektroničkoj pošti kao lozinku (engl. Password).<br />

Od tog trenutka nadalje korisnik u dijalogu komunicira s FTP-poslužiteljem, koristeći se pritom<br />

odgovarajućim programom za daljinsko preuzimanje datoteka (eng. Remote Files Downloading<br />

Program, RFDP).<br />

2.3.1.1 Geneza i vrste programa za daljinski prijenos datoteka<br />

U svom izvornom obliku, servis daljinskog prijenosa datoteka ostvarivao se pomoću programa čije<br />

je naredbe korisnik morao sam pisati i aktivirati. U pravilu, ostvarivao se u okruženju operacijskog<br />

sustava UNIX. Budući da je zahtijevao razmjerno visok stupanj osposobljenosti, znanja i ekspertize<br />

korisnika, taj rani oblik FTP servisa nije bio osobito dobro prihvaćen i prakticiran u širim korisničkim<br />

krugovima.<br />

24

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!