Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali

4.3.4 Antivirusna zaštita
Virusi su popularni naziv za “zloćudni” kod, tj. programe koji napadaju tuđa računala i izazivaju
bilo koju vrstu štete, male ili velike, korisnicima, njihovim programima i računalima. “Zloćudni” kod
može funkcionirati na više načina, tako da se ne mora uvijek raditi samo o virusima, već to mogu biti i
tzv. crvi ili Trojanski konji. O indikacijama pojave “zloćudnog” koda već je ponešto napisano ranije u
ovoj knjizi (vidi odjeljak 4.2.5.), a o mehanizmima njihova rada na ovome mjestu nećemo podrobnije
raspravljati; važno je samo to da oni izazivaju slične posljedice po nedužnog i nesretnog korisnika –
štete, probleme i neugode.
Zato ćemo u nastavku ukratko komentirati kako se korisnik može poštedjeti takvih komplikacija, te
i na taj način zaštititi svoju privatnost.
TOP 10 VIRUSA
Ljestvica 10 najčešćih virusa u svijetu 1999. godine po mišljenju Sophosa:
Pozicija Ime virusa Prisutnost u %
1. Laroux 16.7
2. Ethan 10.4
3. Marker 9.6
4. Class 8.2
5. Ska-Happpy99 7.8
6. Footer 7.0
7. Melissa 5.7
8. ‘Chernobyl’ 5.4
9. Form 2.5
10. ExploreZip 1.7
Najnužnije mjere koje treba poduzeti u prevenciji računalnih virusa, odnosno pri antivirusnoj zaštiti
su sljedeće:
Datoteke preuzimati samo s onih web mjesta što zajamčeno poduzimaju mjere antivirusne provjere
sadržaja koje nude na preuzimanje. U Internetu ima vjerojatno na tisuće web mjesta što nude na
preuzimanje, besplatno ili uz naplatu, određene sadržaje (datoteke podataka, programe, igre itd.), ali
samo malo njih jamči da su sadržaji koje nude testirani na viruse. Web mjesta koja to ne čine valja
naprosto izbjegavati.
Svaku disketu ili CD s podacima koje ste dobili iz neprovjerenog izvora valja podvrći testiranju na
viruse. Prije učitavanja sadržaja u računalo, obvezno je “propustiti” kroz antivirusni program.
231