Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali

da se radi o spam porukama. Takvi su programi daleko od apsolutno djelotvornog sredstva zaštite od
neželjenog “zasipanja” neželjenim porukama, ali ipak mogu biti od neke koristi.
Microsoft Outlook uključuje takav program pod nazivom Junk E-Mail, kojega se može pronaći
pod opcijom Organize.
Ako ste ipak postali žrtvom spama, najbolje će biti da se požalite svojem davatelju internetskih
usluga koji bi trebao barem nastojati pronaći neko rješenje tog problema. Alternativno, možete se
obratiti i nekoj od tvrtki “zakletih boraca protiv spama”, kao što je tvrtka Fight Spam na adresi:
http://spam.abuse.net/
Dobro je pogledati i informacije koje svakodnevno publicira tim za borbu protiv spama pri
sveučilištu UCLA na adresi
http://dlis.gseis.ucla.edu/people/pagre/spam.html
4.3.3 Zaštita kod plaćanja karticom
Unatoč još uvijek prilično rasprostranjenom uvjerenju ili, bolje rečeno, predrasudi da je plaćanje
karticom putem Interneta opasno, valja ustvrditi kako pretjeranome strahu od izloženosti možebitnim
rizicima od manipulacija ipak nema mjesta. To je već dobro uhodan i siguran postupak, a incidenti te
vrste razmjerno su rijetki. Uostalom, i kod plaćanja kreditnom karticom u klasičnoj trgovini također
postoji stanoviti rizik – kopija “slipa” (potvrde o plaćanju) sa svim potrebnim podacima o kupcu
uvijek ostaje kod prodavatelja, koji je može zlorabiti. Pitanje je, međutim: čemu se prodavatelj na taj
način izlaže? Odgovor je jasan – počinio je kazneno djelo falsifikata i/ili zlouporabe i najvjerojatnije
se neće lako izvući iz šaka pravde.
Tipično, prije no što se započne s naplaćivanjem, kupac će biti “pozvan” u tzv. sigurno područje
(eng. Safe Area). Drugim riječima, prodavatelj će mu pružiti mogućnost pouzdanog slanja potrebnih
podataka uz pomoć odgovarajućeg sigurnosnog protokola, sigurnosnog standarda i sigurnosne
tehnologije. Među sigurnosnim protokolima najčešće je u uporabi protokol Se cure HTTP (HTTP-S).
Skup sigurnosnih standarda kojega forsira skupina velikih zainteresiranih kompanija (Microsoft, Visa,
MasterCard i druge) jest SET (Secured Electronic Transaction). Najsuvremenija tehnologija koja
omogućuje vrlo pouzdanu enkripcijsku zaštitu podataka je SSL (Secure Socket Layer).
Više informacija o sigurnosnim standardima, protokolima i tehnologiji može se naći na internetskoj
adresi:
www.ssl.com/
Procedura plaćanja karticom pri online kupovanju je razmjerno jednostavna. Kupac unosi tražene
podatke – ime i prezime, adrese (kućnu i elektroničke pošte), vrstu kreditne kartice, njen broj i rok
važenja, te, eventualno, još neke kontrolne podatke. Nakon što je dao tražene podatke upisujući ih u
ekranski obrazac, kupac će “kliknuti” na odgovarajuće, dobro označeno mjesto – tzv. du gme (eng.
Button) – na zaslonu i time ih poslati prodavatelju. Potom će pričekati neko vrijeme da se primljeni
podaci provjere, te, ako je sve u redu, dobiti neku vrst potvrde plaćanja.
Premda to, teoretski, ne bi trebalo spominjati, ali ipak malo upozorenje: potvrde plaćanja dobro je
ipak odštampati i spremiti na sigurno mjesto (zlu ne trebalo!). Tako ćet e imat i barem nekakav
materijalni dokument koji će vam dobro doći u slučaju možebitnog spora!
Postoje i rješenja u kojima prodavatelji nude kupcima dugoročnije odnose iz kojih proizlaze i neke
posebne pogodnosti. Tako neki od njih, primjerice, pružaju mogućnost otvaranja klijentskih računa
kod prve kupovine, što znači da se kod svake daljnje kupovine neće morati ponavljati čitava procedura
plaćanja, uključujući sve provjere, već će biti dovoljno da se kupac identificira i ispostavi nalog za
plaćanje. Na sličnom principu funkcioniraju i različite vrste kreditnih odnosa kupca i prodavatelja.
228