Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali
Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali
“ANTISPAM” ZAKON NEUSTAVAN Prema odluci suda u Washingtonu, ova savezna država zakonom koji je donijela krši ustav SAD-a. U odluci suda među ostalim stoji kako je tim zakonom više onemogućeno kvalitetno poslovanje tvrtki nego što su zaštićeni korisnici Interneta. Ova će presuda kao presedan utjecati na slične sudske postupke u Washingtonu, ali i na sudsku praksu u drugim američkim saveznim državama. Večernji list, 20. 03. 2000. Najučinkovitiji način zaštite od spama je skrivanje vlastite adrese elektroničke pošte. To se može postići na nekoliko načina: Anonimnim uključivanjem u rad korisničkih diskusijskih skupina. Postoji veći broj int ernet skih tvrtki koje nude usluge anonimizacije (vidi odjeljak 4.3.5.). Korištenjem alternativne (druge) adrese elektroničke pošte. Pojedinac može imati više adresa, od kojih će samo jednu korisiti za “pravu” komunikaciju s provjerenim partnerima, dok će drugu ili druge “ostavljati” na mjestima s kojih mu se mogu javljati nepoznati ljudi. Tako će zaštititi važne privatne poruke od onih “bezveznih”. Mnoge internetske tvrtke nude usluge besplatnog dodjeljivanja druge e- mail adrese, a među najpopularnije spadaju HotMail, Big Foot i ZDNet na web adresama: www.hotmail.com www.bigfoot.com www.zdnet.com “Zataškavanjem” vlastite adrese. Programi za uključivanje u rad korisničkih diskusijskih skupina omogućuju da korisnik umjesto svoje prave adrese upiše lažnu (odnosno nepostojeću). Pri korištenju Microsoft Outlook Expressa procedura za to je sljedeća: Tools Accounts Properties E-Mail Address te izbrisati svoju a upisati lažnu (ali zaista lažnu, tj. nepostojeću, a ne tuđu!) adresu. Nedostatak je ovoga načina zaštite privatnosti u tome što tada nikakve poruke iz diskusijske neće stizati na pravu adresu korisnika koji se tako zaštitio. Slanjem/primanjem poruka u/iz diskusijske skupine putem web mjesta de ja.com koje nudi usluge zaštite od spama na adresi www.deja.com/ Nedojavljivanjem vlastite adrese elektroničke pošte javnim internetskim direktorijima, odnosno, ako ste već uvršteni, zahtjevom za brisanjem. Najpoznatiji javni internetski direktoriji su već spomenuti Big Foot, te Whowhere i People.Yahoo! na adresama www.whowhere.com/ www.people.yahoo.com/ Korištenjem programa za filtriranje poruka primljenih elektroničkom poštom. To su programi koji nastoje otkriti spam poruke i ukloniti ih prije stvarnog prijama. Čine to na različit e načine; primjerice, prepoznajući adrese za koje je ranije utvrđeno da lansiraju spam poruke, prepoznajući ključne riječi karakteristične za određene vrste spam poruka ili analizirajući zaglavlja poruka nastojeći otkriti indicije 227
da se radi o spam porukama. Takvi su programi daleko od apsolutno djelotvornog sredstva zaštite od neželjenog “zasipanja” neželjenim porukama, ali ipak mogu biti od neke koristi. Microsoft Outlook uključuje takav program pod nazivom Junk E-Mail, kojega se može pronaći pod opcijom Organize. Ako ste ipak postali žrtvom spama, najbolje će biti da se požalite svojem davatelju internetskih usluga koji bi trebao barem nastojati pronaći neko rješenje tog problema. Alternativno, možete se obratiti i nekoj od tvrtki “zakletih boraca protiv spama”, kao što je tvrtka Fight Spam na adresi: http://spam.abuse.net/ Dobro je pogledati i informacije koje svakodnevno publicira tim za borbu protiv spama pri sveučilištu UCLA na adresi http://dlis.gseis.ucla.edu/people/pagre/spam.html 4.3.3 Zaštita kod plaćanja karticom Unatoč još uvijek prilično rasprostranjenom uvjerenju ili, bolje rečeno, predrasudi da je plaćanje karticom putem Interneta opasno, valja ustvrditi kako pretjeranome strahu od izloženosti možebitnim rizicima od manipulacija ipak nema mjesta. To je već dobro uhodan i siguran postupak, a incidenti te vrste razmjerno su rijetki. Uostalom, i kod plaćanja kreditnom karticom u klasičnoj trgovini također postoji stanoviti rizik – kopija “slipa” (potvrde o plaćanju) sa svim potrebnim podacima o kupcu uvijek ostaje kod prodavatelja, koji je može zlorabiti. Pitanje je, međutim: čemu se prodavatelj na taj način izlaže? Odgovor je jasan – počinio je kazneno djelo falsifikata i/ili zlouporabe i najvjerojatnije se neće lako izvući iz šaka pravde. Tipično, prije no što se započne s naplaćivanjem, kupac će biti “pozvan” u tzv. sigurno područje (eng. Safe Area). Drugim riječima, prodavatelj će mu pružiti mogućnost pouzdanog slanja potrebnih podataka uz pomoć odgovarajućeg sigurnosnog protokola, sigurnosnog standarda i sigurnosne tehnologije. Među sigurnosnim protokolima najčešće je u uporabi protokol Se cure HTTP (HTTP-S). Skup sigurnosnih standarda kojega forsira skupina velikih zainteresiranih kompanija (Microsoft, Visa, MasterCard i druge) jest SET (Secured Electronic Transaction). Najsuvremenija tehnologija koja omogućuje vrlo pouzdanu enkripcijsku zaštitu podataka je SSL (Secure Socket Layer). Više informacija o sigurnosnim standardima, protokolima i tehnologiji može se naći na internetskoj adresi: www.ssl.com/ Procedura plaćanja karticom pri online kupovanju je razmjerno jednostavna. Kupac unosi tražene podatke – ime i prezime, adrese (kućnu i elektroničke pošte), vrstu kreditne kartice, njen broj i rok važenja, te, eventualno, još neke kontrolne podatke. Nakon što je dao tražene podatke upisujući ih u ekranski obrazac, kupac će “kliknuti” na odgovarajuće, dobro označeno mjesto – tzv. du gme (eng. Button) – na zaslonu i time ih poslati prodavatelju. Potom će pričekati neko vrijeme da se primljeni podaci provjere, te, ako je sve u redu, dobiti neku vrst potvrde plaćanja. Premda to, teoretski, ne bi trebalo spominjati, ali ipak malo upozorenje: potvrde plaćanja dobro je ipak odštampati i spremiti na sigurno mjesto (zlu ne trebalo!). Tako ćet e imat i barem nekakav materijalni dokument koji će vam dobro doći u slučaju možebitnog spora! Postoje i rješenja u kojima prodavatelji nude kupcima dugoročnije odnose iz kojih proizlaze i neke posebne pogodnosti. Tako neki od njih, primjerice, pružaju mogućnost otvaranja klijentskih računa kod prve kupovine, što znači da se kod svake daljnje kupovine neće morati ponavljati čitava procedura plaćanja, uključujući sve provjere, već će biti dovoljno da se kupac identificira i ispostavi nalog za plaćanje. Na sličnom principu funkcioniraju i različite vrste kreditnih odnosa kupca i prodavatelja. 228
- Page 180 and 181: Promjene na “površinskoj” razi
- Page 182 and 183: 3.10 ZAPOŠLJAVANJE I NAPREDOVANJE
- Page 184 and 185: Istraživačka web mjesta. Kontaktn
- Page 186 and 187: www.nyeq.com/executivesearch/servic
- Page 188 and 189: Paris III Sorbone: http://bucensier
- Page 190 and 191: 3.12.1 Ispitivanje javnog mnijenja
- Page 192 and 193: poslovnog marketinga, samo što su
- Page 194 and 195: BRITANSKA KRALJICA ELIZABETA II. PO
- Page 196 and 197: Pretraživač Oingo, s pretenzijama
- Page 198 and 199: Film: Adrese popularnijih web mjest
- Page 200 and 201: “Živa” tele vizija: Vrijedi is
- Page 202 and 203: Mogu se organizirati veliki spektak
- Page 204 and 205: Birdies for Charity Udruga sponzori
- Page 206 and 207: djelovati nepedagoški na djecu i m
- Page 208 and 209: OVISNOST O CYBERSEKSU UZROKUJ E NEK
- Page 210 and 211: NA INTERNETU OTVORENE PRVE STRANICE
- Page 212 and 213: PRODAJA BUBREGA SPAMOM Phillipu Jon
- Page 214 and 215: 3.16.1 Objekti (ciljevi) napada ra
- Page 216 and 217: Hakeri nerijetko sebe smatraju inte
- Page 218 and 219: Problemi neovlaštenog pristupa pod
- Page 220 and 221: Glavni je sigurnosni problem u Inte
- Page 222 and 223: UKRADENA ENIGMA MILTON KEYNES - Sla
- Page 224 and 225: 4.2.4 Zaštita tajnosti enkripcijsk
- Page 226 and 227: konvoja, vidi odjeljak 4.2.6). Zato
- Page 228 and 229: S potencijalnim prijevarama valja r
- Page 232 and 233: Još napredniji sustavi omogućuju
- Page 234 and 235: 4.3.4 Antivirusna zaštita Virusi s
- Page 236 and 237: neke “male trikove zanata” koji
- Page 238 and 239: INTERNET KAO DROGA U jednoj obično
- Page 240 and 241: Zato se, kad su u pitanju blokatori
- Page 242 and 243: Electronic Privacy Information Cent
- Page 244: LITERATURA Amor, D.: “The E-buusi
“ANTISPAM” ZAKON NEUSTAVAN<br />
Prema odluci suda u Washingtonu, ova savezna država zakonom koji je donijela<br />
krši ustav SAD-a. U odluci suda među ostalim stoji kako je tim zakonom više<br />
onemogućeno kvalitetno poslovanje tvrtki nego što su zaštićeni korisnici <strong>Interneta</strong>.<br />
Ova će presuda kao presedan utjecati na slične sudske postupke u Washingtonu, ali<br />
i na sudsku praksu u drugim američkim saveznim državama.<br />
Večernji list, 20. 03. 2000.<br />
Najučinkovitiji način zaštite od spama je skrivanje vlastite adrese elektroničke pošte. To se može<br />
postići na nekoliko načina:<br />
Anonimnim uključivanjem u rad korisničkih diskusijskih skupina. Postoji veći broj int ernet skih<br />
tvrtki koje nude usluge anonimizacije (vidi odjeljak 4.3.5.).<br />
Korištenjem alternativne (druge) adrese elektroničke pošte. Pojedinac može imati više adresa, od<br />
kojih će samo jednu korisiti za “pravu” komunikaciju s provjerenim partnerima, dok će drugu ili druge<br />
“ostavljati” na mjestima s kojih mu se mogu javljati nepoznati ljudi. Tako će zaštititi važne privatne<br />
poruke od onih “bezveznih”. Mnoge internetske tvrtke nude usluge besplatnog dodjeljivanja druge e-<br />
mail adrese, a među najpopularnije spadaju HotMail, Big Foot i ZDNet na web adresama:<br />
www.hotmail.com<br />
www.bigfoot.com<br />
www.zdnet.com<br />
“Zataškavanjem” vlastite adrese. Programi za uključivanje u rad korisničkih diskusijskih skupina<br />
omogućuju da korisnik umjesto svoje prave adrese upiše lažnu (odnosno nepostojeću). Pri korištenju<br />
Microsoft Outlook Expressa procedura za to je sljedeća:<br />
Tools Accounts Properties E-Mail Address<br />
te izbrisati svoju a upisati lažnu (ali zaista lažnu, tj. nepostojeću, a ne tuđu!) adresu.<br />
Nedostatak je ovoga načina zaštite privatnosti u tome što tada nikakve poruke iz diskusijske neće<br />
stizati na pravu adresu korisnika koji se tako zaštitio.<br />
Slanjem/primanjem poruka u/iz diskusijske skupine putem web mjesta de ja.com koje nudi usluge<br />
zaštite od spama na adresi<br />
www.deja.com/<br />
Nedojavljivanjem vlastite adrese elektroničke pošte javnim internetskim direktorijima, odnosno,<br />
ako ste već uvršteni, zahtjevom za brisanjem. Najpoznatiji javni internetski direktoriji su već<br />
spomenuti Big Foot, te Whowhere i People.Yahoo! na adresama<br />
www.whowhere.com/<br />
www.people.yahoo.com/<br />
Korištenjem programa za filtriranje poruka primljenih elektroničkom poštom. To su programi koji<br />
nastoje otkriti spam poruke i ukloniti ih prije stvarnog prijama. Čine to na različit e načine; primjerice,<br />
prepoznajući adrese za koje je ranije utvrđeno da lansiraju spam poruke, prepoznajući ključne riječi<br />
karakteristične za određene vrste spam poruka ili analizirajući zaglavlja poruka nastojeći otkriti indicije<br />
227