Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali
Share Embed Flag
Download ePaper

Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali

Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali

web.efzg.hr
11.04.2014 Views

LIJENčINAMA NEMA MJESTA U E-BUSINESSU Slavna zvijezda akcijskih filmova, Belgijanac Jean Claude Van Damme, nedavno je, prema agencijskoj vijesti AP-a iz ožujka 2000., neslavno najuren s mjesta direktora kompanije The Entertainment Internet, poznate po produkciji internetskog zabavnog programa. Upravni odbor tvrtke zatražio je od Van Damma da podnese ostavku na svoju dužnost jer je “premalo doprinosio njezinu boljitku”. Upravni odbor TEI-a objavio je priopćenje za javnost u kojemu navodi da će “raditi samo s aktivnim članovima koji mogu dati pozitivni doprinos povećanju vrijednosti tvrtke. Van Da mme to, očito, nije ht io (ili nije mogao). U trećem sektoru – sektoru elektroničkih trgovaca – svoje mjesto traži mnoštvo ponuđača najrazličitijih roba i usluga, baš kao što je to slučaj i na konvencionalnim tržištima. Ovdje je uočljiv trend specijalizacije za trgovanje točno određenim robama i uslugama, a u svakom od tih segmenata (primjerice, knjige, glazbeni proizvodi, odjeća, računala, lijekovi, savjetodavne usluge, turistički aranžmani, računalne igre, obrazovne usluge itd.) neki se snalaze i prolaze bolje, a neki lošije. Konačno, sektor posrednika u internetskom poslovanju, koji je “najmlađi” među svim sektorima internetskoga gospodarstva, okuplja tvrtke što organiziraju i provode stanovitu vrstu elektroničkoga burzovnog poslovanja, funkcionirajući, u načelu, poput konvencionalnih burza ili oglasnika. Ovdje se zarađuje spajanjem ponude i potražnje, odnosno povezivanjem prodavača s potencijalnim kupcima na Internetu. Shematski prikaz Interneta kao segmentiranog globalnog gospodarskog prostora nalazi se na slici 2.2. SLIKA 2.2. INTERNETSKI GOSPODARSKI PROSTOR PROIZVOĐAČI ELEM ENATA INTERNETSK E STRUKTURE NUDITELJI INTERNETSKIH USLUGA I APLIKACIJA POSREDNICI U ELEKTRONIČKOM TRGOVANJU ELEKTRONIČKI TRGOVCI 19

2.2 KLIJENTSKO-POSLUŽITELJSKA ARHITEKTURA INTERNETA Osnovna filozofija funkcioniranja Interneta odražava se u njegovoj tzv. klijentsko-poslužiteljskoj arhitekturi (eng. Client-Server Architecture). Temeljna obilježja takve arhitekture vjerojatno je najlakše objasniti pođe li se od odnosa unutar samo jednoga para komunikacijskih, a onda možda i poslovnih subjekata. Radi se o tome da jedan od subjekata nešto treba i traži, a drugi mu to može i hoće pružiti. Onaj koji traži naziva se klijentom, a onaj koji nastoji (i, eventualno, odnosno najčešće uspijeva) zadovoljiti njegovu potražnju (potrebe) igra ulogu poslužitelja. U komunikacijskim sustavima klijent zahtijeva informacijsku uslugu, a poslužitelj je daje. Kao internetski klijent može se pojaviti bilo koja fizička ili pravna osoba, odnosno organizacija, a njenim zahtjevima udovoljavaju davatelji internetskih usluga (engl. Internet Service Provider, ISP). Pragmatički govoreći, razlikuju se klijentska i poslužiteljska računala, “iza” kojih, dakako, stoje ljudi, tvrtke ili organizacije. Na slici 2.3. nalazi se prikaz odnosa internetskog klijenta i davatelja internetskih usluga, među kojima posreduje komunikacijska mreža (Internet). SLIKA 2.3. ODNOS KLIJENTA I DAVATELJA INTERNETSKIH USLUGA INTERNET PREGL EDNIK ZAHTJEV INFORMACIJA DAVATELJ USLUGA PODACI Valja, međutim, istaći kako situacija ipak nije tako krajnje jednostavna, i to iz najmanje tri razloga: Uloge klijenta i poslužitelja mogu se vremenom mijenjati, tj. neki subjekt može u određenom trenutku igrati jednu, a kasnije drugu ulogu. Da situacija bude još zamršenija, neki subjekti mogu istovremeno figurirati i kao klijenti i kao davatelji internetskih usluga. Na Internet je danas priključeno, prema nekim mjerodavnim procjenama, više od deset milijuna većih (snažnijih) računala koja istovremeno mogu komunicirati s nekoliko ili više drugih računala, bilo kao klijenti ili kao poslužitelji, ili pak u objema funkcijama. Klijent u općem slučaju ne mora znati tko mu pruža uslugu, a davatelj usluge ne mora znati kome je daje. I klijenti i davatelji usluga su, dakle, u načelu, anonimni. Čak štoviše, oni su, opet u načelu, virtualni, što znači da se mogu predstavljati drugačijima ili različito od onoga što zapravo jesu. Imajući u vidu navedene činjenice, postaje vjerojatno jasnim zbog čega o internetskom gospodarskom prostoru valja razmišljati i govoriti kao o vi rtualnom prostoru, odnosno univerzumu prividne stvarnosti. No, usporedo s gospodarskim i poslovnim aktivnostima u Internetu se razvija i široka paleta aktivnosti koje uopće ili prividno nemaju izravne veze s poslovanjem i ekonomijom, ili su te veze tek marginalne i “zaobilazne”. 20

2.2 KLIJENTSKO-POSLUŽITELJSKA ARHITEKTURA INTERNETA<br />

Osnovna filozofija funkcioniranja <strong>Interneta</strong> odražava se u njegovoj tzv. klijentsko-poslužiteljskoj<br />

arhitekturi (eng. Client-Server Architecture). Temeljna obilježja takve arhitekture vjerojatno je<br />

najlakše objasniti pođe li se od odnosa unutar samo jednoga para komunikacijskih, a onda možda i<br />

poslovnih subjekata.<br />

Radi se o tome da jedan od subjekata nešto treba i traži, a drugi mu to može i hoće pružiti. Onaj<br />

koji traži naziva se klijentom, a onaj koji nastoji (i, eventualno, odnosno najčešće uspijeva) zadovoljiti<br />

njegovu potražnju (potrebe) igra ulogu poslužitelja. U komunikacijskim sustavima klijent zahtijeva<br />

informacijsku uslugu, a poslužitelj je daje. Kao internetski klijent može se pojaviti bilo koja fizička ili<br />

pravna osoba, odnosno organizacija, a njenim zahtjevima udovoljavaju davatelji internetskih usluga<br />

(engl. Internet Service Provider, ISP). Pragmatički govoreći, razlikuju se klijentska i poslužiteljska<br />

računala, “iza” kojih, dakako, stoje ljudi, tvrtke ili organizacije.<br />

Na slici 2.3. nalazi se prikaz odnosa internetskog klijenta i davatelja internetskih usluga, među<br />

kojima posreduje komunikacijska mreža (Internet).<br />

SLIKA 2.3.<br />

ODNOS KLIJENTA I DAVATELJA INTERNETSKIH USLUGA<br />

INTERNET<br />

PREGL EDNIK<br />

ZAHTJEV<br />

INFORMACIJA<br />

DAVATELJ<br />

USLUGA<br />

PODACI<br />

Valja, međutim, istaći kako situacija ipak nije tako krajnje jednostavna, i to iz najmanje tri razloga:<br />

Uloge klijenta i poslužitelja mogu se vremenom mijenjati, tj. neki subjekt može u određenom<br />

trenutku igrati jednu, a kasnije drugu ulogu. Da situacija bude još zamršenija, neki subjekti mogu<br />

istovremeno figurirati i kao klijenti i kao davatelji internetskih usluga.<br />

Na Internet je danas priključeno, prema nekim mjerodavnim procjenama, više od deset milijuna<br />

većih (snažnijih) računala koja istovremeno mogu komunicirati s nekoliko ili više drugih računala,<br />

bilo kao klijenti ili kao poslužitelji, ili pak u objema funkcijama.<br />

Klijent u općem slučaju ne mora znati tko mu pruža uslugu, a davatelj usluge ne mora znati kome<br />

je daje. I klijenti i davatelji usluga su, dakle, u načelu, anonimni. Čak štoviše, oni su, opet u načelu,<br />

virtualni, što znači da se mogu predstavljati drugačijima ili različito od onoga što zapravo jesu.<br />

Imajući u vidu navedene činjenice, postaje vjerojatno jasnim zbog čega o internetskom<br />

gospodarskom prostoru valja razmišljati i govoriti kao o vi rtualnom prostoru, odnosno univerzumu<br />

prividne stvarnosti.<br />

No, usporedo s gospodarskim i poslovnim aktivnostima u Internetu se razvija i široka paleta<br />

aktivnosti koje uopće ili prividno nemaju izravne veze s poslovanjem i ekonomijom, ili su te veze tek<br />

marginalne i “zaobilazne”.<br />

20

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!