Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali

Gdjekad sadržaji, poruke i orijentacija takvih web mjesta konvergiraju sa znanstvenom
fantastikom, a katkada se bave paranormalnim pojavama koje su se zaista zbile, a za koje “službena”
znanost nema uvjerljivog objašnjenja. Nerijetko su sadržaji “nabijeni” mitologijom i egzotičnim
religijskim vjerovanjima, a ima i onih koja parodiraju takve sadržaje. Smiješna su i istovremeno tužna
web mjesta na kojima se nudi računalni softver koji može tobože objektivno pomoći pri rješavanju
besmislenih ili apsurdnih problema. Namjera da se posjetitelja obmane i prevari obično je više nego
evidentna.
Posebna su “priča” spiritualistička web mjesta na kojima se naširoko i nadugačko raspravlja o
duhovima i njihovu “pojavljivanju”, o zagrobnom životu, o zazivanju pokojnika i razgovorima s
njima, o medijima (posrednicima) između ovozemaljskog i nezemaljskog (vanzemaljskog), o
reinkarnaciji itd.
Sve u svemu, valja zaključiti kako web mjesta “s otklonom od normale” mogu biti za većinu ljudi
dobra zabava, a za one koji u takve stvari vjeruju i nešto više od toga, svojevrsna “duševna hrana”,
“pribježište” ili “utjeha”. Sve dok je tako – i ništa više od toga – valja ih tolerirati. Kada, međutim,
ponu iskazivati preveliku agresivnost ili čak naginjati nečemu nedopuštenom, valja poduzeti određene
mjere kojima će ih se blokirati.
3.15.3 Na razmeđi prema kriminalu: ometanje u poslu, nagovaranje na suicid, trgovina
ljudima i ljudskim organima...
Običnim surfanjem teško će se “naletjeti” na web mjesta koja su svojim nakanama i sadržajima
samo korak daleko od kriminala ili su čak “jednom nogom” u njemu, jer su ona ipak razmjerno rijetka,
pa je vjerojatnost njihova slučajnog pronalaženja mala. To je razlog zbog kojega su njihovi vlasnici
obično agresivni, pri čemu različitim otvorenim ili prikrivenim, suptilnim ili nasilnim metodama
“traže žrtve”.
Najčešći su primjeri ometanja nekoga u normalnom obavljanju posla. Veliku pozornost javnosti
izazvala je, primjerice, diverzija u kojoj su u veljači 2000. godine (nepoznati) hakeri napadali
najvažnije internetske pretraživače i direktorije i blokirali njihov rad. Slične su napade nešto kasnije
usmjerili prema najvećim internetskim tvrtkama (Amazon.com, eBay, CNN itd.) i prouzročili im
velike financijske štete zbog višesatnog zastoja u radu. Zbog nedostatne zakonske regulative i
nedovoljno dobrih metoda pronalaženja i gonjenja počinitelja tih zlodjela oni su ostali nekažnjeni, a
ostale su i dileme je li se pritom radilo samo o nepodopštini skupine “nestašnih” hakera ili o pravom
kriminalu. Naš je stav da se ipak radilo – via facti – o kriminalu.
Zabilježene su i pojave pokušaja prodaje ljudskih organa (bubrega, koštane srži) putem Interneta,
što je također izazvalo velike etičke dileme. Ima indicija da se Internet koristi i za trgovinu ljudima
(“bijelo roblje”, ilegalna radna snaga), ali one nisu još ni u jednom poznatom nam slučaju dokazane i
procesuirane.
208