Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali
Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali
Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
www.nyeq.com/executivesearch/services.htm<br />
www. wrighteasteurope.demon.co.uk/main.htm<br />
www.john-phillips.co.uk/<br />
www.inter-point.come/home.html<br />
www.ingeniummx.com/<br />
www.careerindia.com/<br />
www.icanworld.com/<br />
3.11 ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKI RAD<br />
Bavljenje znanstveno-istraživačkim radom podrazumijeva bavljenje znanjem, a kako znanje nije<br />
ništa drugo doli strukturirani skup informacija, to je sasvim razumljivo kako ozbiljnijeg znanstvenog,<br />
fundamentalnog i primijenjenog, istraživačkog rada nema bez intenzivne uporabe tako bogatog<br />
“rezervoara” informacija kao što je Internet.<br />
INTER NETSKE PATKE<br />
Pojam “novinska patka” dobiva svoju “mlađu” inačicu – “internetska patka”. Radi<br />
se, dakako, o plasiranju uvjerljivih, ali lažnih informacija pute m <strong>Interneta</strong> koje<br />
naivni čitatelji “kupuju zdravo za gotovo”.<br />
Jedan od boljih novijih primjera internetske patke, kojoj su nasjeli i neki hrvatski<br />
dnevni listovi prenijevši je kao ozbiljnu informaciju, vijest je o opasnom asteroidu<br />
koji će 2022. godine pogoditi Zemlju. Tu je alarmantnu vijest plasirao putem<br />
<strong>Interneta</strong> talijanski “znanstvenik” Andrea Milani u siječnju 2000. godine, da bi je u<br />
veljači opovrgao kada su ga na to “natjerali” ozbiljni astronomi. Dokazali su, naime,<br />
da je Milani jako pogriješio u računu, slučajno ili namjerno, jer će asteroid nazvan<br />
2000BF19 proći najmanje 5.6 milijuna kilometara daleko od ze maljske kugle, i to<br />
tek za možda pedeset godina.<br />
Zanimljivo je da vrli hrvatski dnevnici koji su obmanuli svoje čitatelje nisu objavili i<br />
nastavak priče o zločestom asteroidu.<br />
Budući da su, od samih početaka, najeminentniji univerziteti i instituti, isprva samo američki<br />
(UCLA, Berkeley, MIT) a onda i oni iz drugih krajeva svijeta, zapravo bili osnovnim nositeljima<br />
razvitka <strong>Interneta</strong>, jasno je da su njihovi informacijski fondovi, u formi baza podataka i u drugim<br />
oblicima, predstavljali – a čine to i danas – informacijski temelj Mreže. Uostalom, ARPANET je i<br />
iniciran kao kapitalni projekt sedamdesetih godina ovoga stoljeća (vidi odjeljak 2.1.) upravo zato da bi<br />
omogućio razmjenu informacija među znanstvenicima i institucijama u okvirima kojih su oni<br />
djelovali. U kojoj je mjeri ta nakana i ostvarena, svjedoči današnje stanje i snaga <strong>Interneta</strong>.<br />
183