Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali

3.10 ZAPOŠLJAVANJE I NAPREDOVANJE U KARIJERI
3.10.1 Paradoks fenomena nezaposlenosti
Broj nezaposlenih ljudi u svijetu zapanjujuće je velik. Situaciju čini još i gorom neravnomjernost
raspodjele nezaposlenih po regijama, zemljama i mikrogeografskim područjima, tako da je problem
nezaposlenosti izraženiji u slabije razvijenim zemljama negoli u onim višeg stupnja ekonomske i opće
društvene razvijenosti.
S druge strane, javlja se i problem nedostatka radne snage na mjestima i u vrijeme kada se javljaju
potrebe za zapošljavanjem. To poglavito vrijedi za određene struke, poput informatičara,
elektroničara, stručnjaka za naftu i petrokemiju, genetskih inženjera itd., za kojima vlada trajno
povećana potražnja ili se pak javljaju povremene konjukture. Aktualan je primjer Njemačke, koja je
odlučila izdati 20.000 radnih dozvola informatičarima iz inozemstva, a slično je i u Sjedinjenim
Državama u kojima je predsjednik Clinton u travnju 2000. godine također potpisao odluku o
promptnom izdavanju radnih dozvola za “uvoz” 20.000 stranih informatičara.
Iz ovog kratkog prikaza vidljiv je paradoks koji se, više ili manje izraženo, u sferi zapošljavanja
javlja gotovo trajno – s jedne strane, zamjetan je višak radne snage, a s druge nezadovoljena potražnja
za radnicima i stručnjacima odgovarajućih profila. To je jednim dijelom posljedicom strukturalnih
neusklađenosti između obrazovnog sustava i njegovih “produkata” i realnih gospodarskih potreba u
određenim sredinama. No, tim se problemom na ovome mjestu nećemo detaljnije baviti, već ćemo
samo napomenuti kako je on u dobroj mjeri rješiv intenzivnijom primjenom koncepta učenja na
daljinu (vidi odjeljak 3.9.).
Ono što na ovome mjestu želimo naglasiti jest činjenica da Internet može biti od velike pomoći pri
rješavanju globalnog problema zapošljavanja, ali isto tako i rješavanju tog problema na individualnoj
razini, dakle na razini svakog pojedinog nezaposlenog ili poslom nezadovoljnog čovjeka. Oglašavanje
potreba za radnom snagom i nepopunjenim radnim mjestima putem Interneta zapravo znači plasiranje
vrlo vrijedne informacije u web prostor, izravno dostupne svakom zainteresiranom pojedincu. Isto
tako, svaki pojedinac, nezaposlen ili nezadovoljan poslom kojega trenutno obavlja, može ponuditi
svoje radne usluge i sposobnosti globalnoj zajednici, odnosno internetskom tržištu rada. Konačno, u
Internetu danas već postoji veći broj tvrtki što se bave posredovanjem u zapošljavanju – u
internetskom žargonu, lovaca na glave (engl. Head Hunter) – čineći to javno, uz odgovarajući
marketing, ili pak prikriveno, djelujući poput svojevrsnih industrijskih špijuna.
Dakle, da rezimiramo: Internet predstavlja, uza sve ostalo, i globalno tržište radne snage na kojega
može “izaći” svatko tko to poželi, tražeći zaposlenje zato što je trenutno nezaposlen ili tražeći bolji
posao, nastojeći tako ostvariti svoje karijerne ambicije. Na njemu se može također “pojaviti” i svaki
poslodavac, individualni ili kolektivni, kojemu trebaju suradnici ili, naprosto, radnici.
3.10.2 Traženje zaposlenja
Traženje zaposlenja u internetskom se žargonu naziva lovom na posao (engl. Job Hunting).
Takvim će se aktivnostima baviti oni što traže prvo zaposlenje, oni koji su trenutno bez posla i oni što
žele promijeniti posao i radnu sredinu. Njihove se aktivnosti ne bi trebale svesti na puko surfanje
Internetom, u nadi da će igrom slučaja “naletjeti” na nešto obećavajuće ili upravo na ono što ih
zanima. Daleko će bolje rezultate ostvariti pristupe li zadatku koji su si postavili sustavno, znajući
točno što žele, u skladu s unaprijed pripremljenim planom i koristeći raznorodne mogućnosti koje im
Internet pruža.
179