Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali

2.1.3 Druga razvojna faza – preobrazba u “mrežu nad mrežama”
Usporedo s MILNET-om i ARPANET-om razvijalo se još nekoliko računalnih mreža velikih
razmjera, među kojima je svakako najznačajnija bila mreža Nacionalne fundacije za znanost
NSFNET, koja je 1988. godine povezana s ARPAnetom u čvoru na Sveučilištu Carnegie-Mellon.
Od tog trenutka nadalje na taj se kompleksni mrežni sustav vrlo velikom vremenskom dinamikom
priključuju i daljnje mreže, pa se kao naziv tog mrežnog konglomerata počinje koristiti Internet.
Internet nije, dakle, nastao smišljeno i planski, već više-manje spontano. Zbog toga se o njemu i ne
može govoriti kao o “klasičnoj” mreži, već mu bolje pristaje određenje kao svojevrsne “mreže nad
mrežama”.
Važno je uočiti kako upravo zbog visokog stupnja stihijnosti, pa čak i slučajnosti njegova razvitka
Internet nikada nije bio podvrgnut bilo kakvim aktivnostima regulacije i kontrole. U njemu ni dandanas
nema nekog “središnjeg” i “svemoćnog” autoriteta koji bi imao pregled, pa onda i nadzor nad
mrežnim događanjima, što ima puno dobrih, ali i prilično loših strana. No, situacija je takva kakva jest
i nema druge doli prihvatiti je kao stvarnost, odnosno datost.
2.1.4 Treća razvojna faza – Internet kao “opće dobro čovječanstva”
Internet je “prekoračio” granice Sjedinjenih Američkih Država još u ranim sedamdesetim
godinama 20. stoljeća, isprva samo u vojnom, ali ubrzo i u civilnom sektoru. 1992. godine on prelazi
“prag snova” od milijun većih računala raštrkanih posvuda u svijetu, što je dovelo do razvitka svijesti
o tome da o njemu ipak treba početi voditi ozbiljniju brigu. Osnovano je Inte rnet Society (Društvo za
Internet) koje ga proglašava “općim dobrom čovječanstva”, poput vode, zraka, biljnog pokrova,
rudnog bogatstva itd.
INTERNET U TREĆOJ ŽIVOT NOJ DOBI
Opće je uvriježeno mišljenje, a to je i nepobitno dokazana činjenica, da je Internet
komunikacijski medij mlađih naraštaja. Najčešće ga mladi koriste u rekreacijske
svrhe (filmovi, glazba, spotovi, brbljanje, kontakti), ali sve više i u poslovne.
No, i među starijima, onima u tzv. trećoj životnoj dobi, ima “mladih duhom”. Prema
podacima objavljenima u “Hrvatskom telekomu”, sve kvalitetnijem glasilu
Hrvatskih telekomunikacija, u broju za siječanj 2000. godine, koncem 1999. bilo je
oko 500 pretplatnika HiNeta starijih od 60 godina. To iznosi oko 0.7% ukupnog
broja korisnika, što nije osobito ohrabrujući podatak, jer je, prema rezultatima
istraživanja internetske agencije IDC, svjetski prosjek udjela starije generacije u
ukupnoj internetskoj korisničkoj populaciji preko 2.5%. Njihov se interes
koncentrira uglavnom na čitanje elektroničkih izdanja novina i časopisa, te
posjećivanje Web mjesta s popularno-znanstvenim i rekreacijskim sadržajima, kao i
med icinskim savjetima.
U godinama što slijede širi krugovi ljudi, a posebice oni iz medija, “otkrivaju” Internet, koji je
gotovo četvrt stoljeća predstavljao svojevrsnu “tajnu” koju su dijelili i čuvali vojnici i znanstvenici.
Naglo raste broj softverskih tvrtki koje se usmjeravaju prema mrežnim aplikacijama, ukazujući
korisnicima na neslućene mogućnosti i bogatstvo Inte rneta.
15