Bogatstvo Interneta/ Željko Panian - Tutoriali

No, pri lokalizaciji svojih internetskih aplikacija trgovac se ne bi smio zaustaviti samo na pukom
prevođenju teksta na strane jezike – trebao bi, naime, voditi računa i o lokalnim običajima. Dobar
primjer za to su vjerski običaji. Tako je, primjerice, turistima koji dolaze iz zemalja arapskog svijeta
na web stranicama europskih hotela dobro dati upute o tome gdje i kako mogu u zemlji u kojoj kane
boraviti obavljati svoje dnevne i prigodne vjerske obrede, što je potpuno nepotreban sadržaj na web
stranicama koje “ciljaju” na Amerikance ili Europljane. Ove potonje bi takve informacije samo
zbunjivale, a možda čak i odbijale. Slično vrijedi i za prehrambene, higijenske i potrošačke navike.
Da bi bio uspješan na lokalnim tržištima, internetski trgovac mora znati kako potencijalni kupci s
tih tržišta reagiraju na njegovu ponudu. Zato će biti dobro da prije postavljanja svojih “ciljanih”
stranica posjeti nekoliko web mjesta iz odnosne lokalne sredine i pogleda “kako to oni tamo rade”.
Možda neće biti loše čak ni angažiranje lokalnih stručnjaka i znalaca kao savjetnika pri oblikovanju
web mjesta. Ako su, pak, ambicije trgovca izrazito velike, najbolje će ipak biti da posjeti zemlju ili
regiju koju želi “napasti” i osobnim uvidom dođe do zaključaka o tome što mu je najuputnije činit i.
No, prije svega toga bilo bi dobro, ako ni zbog čega a ono zbog vlastite znatiželje, posjetiti web
mjesto američkog Nacionalnog foruma o kulturalnim razlikama, na kojemu će o ovoj problematici
naći mnoštvo korisnih informacija. Adresa toga web mjesta je
www.yforum.com/
3.5.3.7 Stvaranje virtualnih zajednica
U virtualnom se svijetu Interneta mogu stvarati različiti oblici virtualnih zajednica ili
organizacija. Tako se, primjerice, ponuđači srodnih artikala ili usluga mogu povezivati u prigodne,
povremene ili ad hoc asocijacije, kako bi u zajedništvu ostvarili neke marketinške ciljeve. Dobar
primjer stvaranja takvih zajednica su tzv. portali (spomenuti već ranije za jedan konkretni slučaj) i
vortali (o kojima više u odjeljku 3.5.7.). To su web mjesta što čine stožer prividne interesne zajednice
čiji članovi ne moraju nužno imati nikakve formalizirane međusobne odnose, ne moraju se čak ni
poznavati, a ipak funkcionirati prema ostatku tržišta kao razmjerno homogena i usklađena cjelina.
Određeni ad hoc standardi koje oni nameću svojim “članovima” potpomažu njihov zajednički
učinkovitiji nastup na tržištu.
Slične solucije, ali u ovom slučaju usmjerene okupljanju ne ponuđača već potencijalnih kupaca,
predstavljaju marketinške aktivnosti vezane uz implementaciju principa tzv. klupskog (engl.
Electronic Club, e-club) i članskog ili pridruženog (engl. Affilliate) marketinga. Radi se o tome da
se stanovita neformalna diskusijska korisnička skupina ili forum unekoliko formalizira i pretvori u
trajni klub, a raniji sudionici u radu diskusijskih skupina i foruma postaju članovima kluba, što im
omogućuje ostvarivanje stanovitih beneficija u odnosima s ponuđačima određenih roba i/ili usluga.
Ovu vrstu marketinga prvi je putem Interneta primijenio Jeff Bezos, vlasnik poznate “najveće
knjižare na svijetu” – virtualne knjižare, a danas već i pravog višenamjenskog trgovačkog “pogona”
Amazon.com (vidi odjeljak 3.6.2.1.), koji u svojem elektroničkom klubu prijatelja knjige okuplja više
od 200.000 članova u više desetaka regionalnih klubova diljem svijeta. Članovi kluba uživaju
određene pogodnosti, kao što su, primjerice, popusti pri kupnji knjiga, odgođeno plaćanje ili pravo
prvootkupa raritetnih izdanja.
Dobri primjeri klupskog i članskog marketinga u sasvim različitim granama trgovine su web mjesta
na adresama:
www.mgcarclub.nz/
www.sellingthewest.com/
U prvome se slučaju radi o klubu s formalnim “sjedištem” u Novom Zelandu, koji putem Interneta
okuplja zaljubljenike u automobile samo jedne određene marke – u ovome slučaju marke MG.
Vlasnici takvih automobila, posebice oldtimera, iz čitava svijeta u međusobnim kontaktima razmjenjuju
100