Å UMARSKI LIST 3-4/1955

Ing. D. Jedlowski: MASKIRANJE OBJEKATA OBALNE ZONE POŠUMLJA­
VANJEM. Mornarički glasnik — stručni časopis JRM br. 1. 1953.
Maskiranje vojnih objekata na teritoriji jadranske obalne zone i po otocima
predstavlja posebni problem, uslijed specifičnih prilika terena (velike obešumljene
površine krša) i mogućnosti neprijateljskog osmatranja iz zraka i s mora.
Autor, istaknuvši najprije ulogu i značaj šume za privredni i kulturni život
zemlje, dao je u članku osnovne smjernice kojih se treba pridržavati kod maskiranja
vojnih objekata pošumljavanjem. Maskiranje objekata pošumljavanjem u većini slučajeva
je mnogo bolje od onog vještačkog. Ono daje prirodniji izgled čitavom okolišu
i trajnu zaštitu objektima. Osim toga ono je mnogo jeftinije od skupih vještačkih
naprava.
U slučaju maskiranja objekata podignutih na većim površinama preporučuje se
poduzimanje kulturnih radova širih razmjera, koje treba po mogućnosti povezati sa
postojećim zelenim površinama, ako takove postoje. Pošumljavanje je potrebno kombinirati
zimzelenim i listopadnim vrstama drveća i grmlja, što će na terenu dati nemirnu,
mozaik sliku koja će objekat učiniti manje uočljivim iz zraka. Naprotiv, čiste i jednodobne
sastojine daju jednobojnu površinu na kojoj lakše dolazi do izražaja svaki
objekt, koji nije dovoljno prekriven krošnjama. U članku se dalje posebno zadržava
na tehnici pošumljavanja pri maskiranju objekata od osmatranja iz zraka i od kosog
osmatranja s mora. Priložene su i posebne skice, koje problem i grafički objašnjavaju.
Na kraju je iznesen opširan popis vrsta, koje dolaze u obzir za maskiranje
pošumljavanjem. Vrste su podjeljene na drveće, grmlje, polugrmlje, povijuše i prizemne
trajnice. Za svaku vrstu je ukratko naveden način na koji ju treba saditi
; : vrijeme pošumljavanjač V.
Bujukalić ing. Hajrudin: HERCEGOVAČKI KRŠ I DRVARENJE NA NJEMU.
Izd. Instituta za naučna šumarska istraživanja u Sarajevu, knjiga II. — sveska 1 —
Sarajevo 1953.
Sadržaj: I. Uvod. — II. Stanje šumskog fonda. — III. Sadašnja potrošnja
drveta. — IV. Izvori snabdevanja. — V. Potrošnja ugljena i mogućnost njenog proširenja.
— Zaključci.
U uvodu autor razmatra problem postanka golog krša i njegove obnove, pa u
vezi s tim postavlja zadatak da ovim radom dade barem približan odgovor na problem
potrošnje i snabdevanja ogrevom na području Hercegovine.
U drugoj glavi autor vrši analizu raznih podataka o stanju šumskog fonda i njegovog
godišnjeg prinosa, pa uzima kao osnovu za računanje prirasta podatke inventarizacije
iz 1947. god., prema kojima dobiva godišnji prinos svih šuma mostarske oblasti
od 300.000 m 3 . Na osnovu ove analize autor također smatra da će niske šume predstavljati
osnovni tip šumskog gazdovanja na hercegovačkom kršu.
U trećoj glavi autor konstatuje da godišnja potrošnja drveta ove oblasti znatno
prelazi prirast tih šuma pa navodi podatke o potrošnji drveta: Saveznog zavoda za
statistiku i evidenciju. Komisije za integracije i podatke inventarizacije iz 1947. god.
Prema tome bi opšti prošek potrošnje ogreva po jednom domaćinstvu bio oko 10 m 3 .
što čini za ćelu oblast 788.000 m 3 ili manjak od okruglo 500.000 m 3 prema izračunatom
godišnjem prirastu. Autor dalje na osnovu procene po pojedinim »rezovima navodi
da 62% domaćinstava imaju otvorena ognjišta.
U četvrtoj glavi o izvorima snabdevanja, autor konstatuje da danas kao izvori
snabdevanja ogrevnim drvetom na prvom mestu služe degradirane državne šume t. j.
šikare i da je zbog udaljenosti i nepristupačnosti vrlo otežano snabdevanje iz šumskih
kompleksa još neotvorenih. Dalje se u ovoj glavi razmatra za svaki srez posebno mogućnost
snabdevanja ogrevnim drvom iz postojećih šuma oblasti. Ukazuje se na transportne
teškoće, navode se gravitacije pojedinih šumskih kompleksa i vrlo često daju
149