Å UMARSKI LIST 3-4/1955

Izvještaj' urednika »Šumarskog Lista« podnio je urednik ing.
Milan Andnoić. O svome izvještaju on je iznio slijedeće podatke: Tiraža »Šumarskog
Lista« iznosi 1800 primjeraka. Slijedećeg mjeseca smanjuje se Broj primjeraka na
1.500. Broj pretplatnika je slijedeći:
NR Hrvatska 732
NR Srbija 216
NR Slovenija 117
NR B. i H. 105
AP Vojvodina 71
NR Makedonija 64
NR Crna Gora 26
Ukupno 1331
Zamjena za druge časopise: 34; u inostranstvo se šalje 100 primjeraka.
Ukupno ima pretplatnika 1331.
Broj saradnika bio je slijedeći:
NR Hrvatska 38
NR Srbija 7
NR Slovenija 4
NR B. i H. 4
NR Makedonija 1
Francuska 1
Ukupno: 55
Urednik je zatim ukratko iznio osnovne teškoće koje je imao ove godine kod odabiranja
članaka. On je rekao:
Zadaci Šumarskog lista određeni su sadašnjom i perspektivnom problematikom
i zadacima šumarstva, a donekle i drvne industrije, iako ova potonja ima svoje posebno
glasilo. Šumarski list trebao bi da bude ogledalo naše naučne ali i praktične djelatnosti
u šumarstvu, u toj važnoj privrednoj grani. Danas su bitno izmjenjeni uslovi u kojima
djeluju naši stručni šumarski kolektivi. Nije daleko prošlost, kada mišljenje naših
stručnjaka nije moglo doći do izražaja. Danas, naprotiv, mi imamo punu mogućnost
da koristimo stranice našeg stručnog lista za iznošenje iskustava i za donošenje prijedloga
u korist unapređenja naše struke.
Pa ipak Šumarski list nije ispunio očekivanja u tom pogledu. List nije bio vjeran
odraz našeg stanja u struci. Tematika objavljenih članaka nije uvijek obuhvatila aktuelne
važne probleme, koji bi bili od interesa za našu praksu i nauku i čije bi objavljivanje
bilo öd neocjenjive koristi našim praktičarima u krčenju naših puteva i savlađivanje
zapreka u radu, što bi značilo novi korak u progresu šumarstva i drvne
industrije.
Osvrtom na rad naših stručnjaka u bližoj prošli, možemo se uvjeriti da su oni
u tome radu stekli bogata iskustva na stručnom polju. Objavljivanje tih iskustava dalo
bi poticaja za njihovu široku primjenu, što bi značilo ogroman prilog stvaralaštvu ostalih
šumarskih stručnjaka. Ipak naši stručnjaci nisu (koristili stranice Šumarskog lista
koje su za njih bile uvijek otvorene. I danas kad se s pravom kritikuje Šumarski list,
pitamo se zašto je do toga došlo? Da li je to samo, slučaj sa Šumarskim Listom?
Problem nije nov i on se vuče kroz niz posljednjih godina. A i drugi stručni strani
časopisi izgleda da boluju od iste bolesti. Švicarski stručni list pored tolikih dobrih
stručnjaka, a mi ne sumnjamo da ih u Švicarskoj nema, ipak uglavnom počiva ne
nekolicini stručnjaka stalnih saradnika. Ništa nije bolje niti sa Revue forestiere, francuskim,
koji većinom štampa radove nastavnika Ecole Nationale des Eaux et Forets,
a slična je stvar i sa časopisima drugih struka (na pr. Medicinski list, Agronomski
glasnik i t. d.). Teško bi se dakle moglo baciti krivnju na uredništvo, jer štampati se
može samo ono što saradnici napisu. A u tome i jest naša nevolja. Mi nemamo dovoljno
saradnika iz prakse. Vjerujem da su naši stručnjaci iz prakse preopterećeni poslovima,
133