Å UMARSKI LIST 3-4/1955

Smatram sretnom okolnošću, što smo upravo zatekli radnike kod vađenja sadnica,
obrezivanja korijena, obrezivanja krošanja, odrezane sve postrane grančice,
sortiranja i odbacivanja zaostalog sadnog materijala, što je sve djelovalo veoma
instruktivno. Svi mi članovi ekskurzije, makar poznajemo teoriju uzgoja topola, proučavali
smo ove detalje, koji nisu nigdje napisani, a vide se u postupku sigurnih i
iskusnih ruku.
Osim cijelog niza kanadskih topola, koje se u ovom rasadniku uzgajaju radi
primjene njihovih specifičnih svojstava, šumarija je imala također i dobar uspjeh u
uzgoju platane iz sjemena, kao vrste, koja je također odličnih svojstava za pošumljavanje
vlažnih podravskih terena.
Razgledali smo nekoliko kultura i sastojina kanadskih topola raznih dobi, među
kojima ima i neuspjelih, što napokon i nije čudo uz sve hirove rijeke Drave, kao
što je na pr. prošlogodišnja velika ljetna poplava.
Na području šumarije Čeminac u Baranji pregledali smo nekoliko sastojina i to
kulture crnoga oraha, manje sastojine crvenog hrasta i nekoliko bagremovih sastojina
raznih starosti. Na dobrim baranjskim tlima bagrem daje doista lijepe prihode
sa oko 370 m 3 drvne mase po ha, visina stabala od 25—27 m, visokim postotkom tehnike
u svojoj 40-toj godini.
Ova je kratka ekskurzija potpuno uspjela. Vidjeli smo 2 veća i stručno vođena
rasadnika i nekoliko uspjelih kultura, kao i jedan interesantan industrijski pogon,
koji troši velike količine topolovine i drugih lišćara. Domaćini ing. Mirko Gregač
e v i ć, ing. Ilija Knežević i Zlatko Uglješić, te pratioci iz Šumarskog 1 inpektorata
Osijek ing. M i 1 e t i ć i ing. H r u š k a zadužili su nas svojim gostoprimstvom
i predavanjem svoga iskustva,, pa im se ovim drugarski zahvaljujemo. Uvjereni smo,
da će stečeno znanje na ovoj ekskurziji uštedjeti mnogo nesigurnih, možda čak i
pogrešnih postupaka u uzgoju topole na području Šumarskog inspektorata u Novoj
Gradiški.
Ing. V. Spol jarić
NEKE BILJEŠKE S EKSKURZIJE PO ŠUMAMA PAPUKA
Zavod sa uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku Poljoprivredno-šumarskog fakulteta
u Zagrebu, priredio je za slušače IV. godišta šumarsko-gospodarskog smjera,
ekskurziju u šume na Papuku. Ekskurziju su voditi prof. M. P1 a v š i ć, doc. dr. D.
Klepac i ing. I. Bastjanćić.
Na putu, u Banovoj Jarugi, pridružili su nam se ing. L. Loger i ing. A.
Novak, u Pakracu ing. M o 1 n a r, a u Zvečevu ing. P u a č a.
Prvoga dana, t. j. 28. listopada 1954., izabrali smo i iskolčili jednu pokusnu
plohu u odsjeku 18/d gospodarske jedinice »Zapadni Papuk« u šumariji Kamenska.
Kako se vidi iz tabele 1 i iz slike 1, ovdje se radi. o jednoj prebornoj jelovoj i bukovoj
sastojini s malenom primjesom smreka. U tabeli 2, t. j. u terenskom manualu
za utvrđivanje prirasta, vide se izmjereni (p) i izravnani (pr) postoci volumnog
prirasta. Radili smo po metodi Dr. Klepca »Tablice postotka prirasta« (1). Umnoškom
drvne mase jele i smreke sa izravnanim postocima prirasta izračunali smo, da
godišnji prirast jelovine i smrekovine iznosi 13m 3 po jednom
hektaru u navedenoj pokusnoj plohi. Na taj način smo se uvjerili o
velikoj proizvodnoj sposobnosti jele na Papučkom masivu. Predviđanja ing. J. Š a f a r a
i ing. Ž. Hajdina (3) o velikom prirastu jelovine na Papuku su na mjestu, pa
mislimo, da je i s te strane opravdano, da se proširi areal jele u Papučkom
masivu. Vidjeli smo, kako se to vrši spontano, a upozoreni smo na to, kako
bi to trebalo još i pojačati i ubrzati. Gotovo idealna preborna struktura pokusne plohe
u odsjeku 18/d (vidi si. 1) govori u prilog tome, da se u mješovitim jelovim
i bukovim sastojina ma na Papuku pređe na preborno gospodarenje.
Mjestimično će biti podesnija grupimična, mjestimično stablimična smjesa,
no u svakom bi slučaju bilo dobro, da se u tim sastojinama započne stablimiono gospodarenje,
kako su nam to objasnili naši profesori i drugovi iz operative.
126