Å UMARSKI LIST 3-4/1955

okretati. Uz ovu prešu rade 3 radnika, a mogu i 2. Ako hoćemo dulje sadnice pakovati,
onda moramo širinu preše i lukove povećati.
Ova preša može poslužiti svim šumskim i poljoprivrednim rasadnicima, a sa
rezultatima rada s njom, bit će svi zadovoljni.
Z. B r a j k o v i ć, šum. teh., Gospić
EKSKURZIJA ČLANOVA ŠUMARSKOG KLUBA U NOVOJ GRADIŠKI U OSIJEK
I BARANJU
Šumarski klub u Novoj Gradiški organizirao je stručnu ekskurziju u šume i
rasadnike kanadske topole oko Osijeka. Ekskurzija je izvršena od 8. do 10. XI. 1954.
godine, a sudjelovalo je 30 članova kluba i to: 18 inženjera, 8 tehničara i 4 lugara.
Putovali smo posebnim autobusom preko slavonskog gorja i ravne Podravine,
a prolazeći kroz šume kotara Nova Gradiška, SI. Požega i Našice, nalazile su kritičke
oči stručnjaka dosta interesantnih pojava, pozitivnih i negativnih, o čemu se
razvio živahan razgovor.
Odmah po dolasku u Osijek odveo nas je drug ing. Mirko Gregačević na
plantažu kanadske topole Tvornice žigica »Drava« nedaleko Osijeka. Plantaža je površine
25 ha, nalaze se neposredno uz rijeku Dravu na plodnom aluvijalnom tlu, djelomično
zaštićena nasipom od poplavnih voda. U rasadniku uzgojene jednogodišnje i dvogodišnje
sadnice (korjenjaci) odlično su razvijene, jer su uzrasle na prvoklasnom tlu,
koje je dobro obrađeno rigolanjem. Za presadnju se uzima samo najbolji sadni materijal,
prvenstveno dvogodišnje sadnice oznake 2/2, t. j. dvogodišnjeg korjena i dvogodišnjeg
izbojka i sadnice dvogodišnjeg korjena, a jednogodišnjeg izbojka oznake
2/1. Interesantno je, da ove potonje sadnice (2/1) postižu istu visinu, t. j. oko 2,5 m
i debljinu oko 3 cm kao i dvogodišnji izbojci, a imaju tu prednost što su ravniji i
čistiji od grana. Ing. Gregačević upućuje, da se sve zaostalije sadnice odbace, jer
nije ekonomično u intenzivnom uzgoju podržavati bilo kakav slabiji materijal, nego
treba odabirati samo onaj najodličnijih svojstava.
Na plantaži osnivaju se mlade kulture na duboko preoranom tlu. Trošak se
isplati, jer se postigne vrlo veliki prirast, a plodno zemljište između redova topola
koristi se za uzgoj košaračke vrbe, za sjetvu kukuruza sve dok se sastojina ne sklopi.
Treba istaknuti, da Radnički savjet »Drave« rado daje investicije za ovu plantažu, jer
će biti, kada se površina plantaže poveća, glavna baza za sirovinu. Tako smo vidjeli
novi traktor kupljen za potrebe ove plantaže.
Razgledali smo nekoliko kultura raznih starosti na plantaži, koje su sve dobro
njegovane. Pokazana nam je njega mlađih kultura sađenih u razmaku 7/4 m s potkesivanjem
izbojaka, što vrše u proljeće pred početak vegetacije. Vidjeli smo upravo
nekoliko oborenih stabala i izrađenih trupaca topola starih 18 godina, čija je debljina
od 30—40 cm. Ove su rasle u aleji rasadnika. Naprotiv u jednoj sastojini iste dobi,
koja je dosta gusto sađena, stabla su zaostala daleko za tim dimenzijama, jer se nije
uvažavala ootreba te vrsti, da ima potpuno slobodnu krošnju.
Pod vodstvom ing. Gregačevića razgledali smo postrojenja i proizvodni proces
Tvornice žigica, što je na nas, sa svojom visoko mehanizovanim pogonom i impozantnom
proizvodnjom 1,000.000 kutija dnevno, učinilo dubok dojam.
Slijedećeg dana pregledali smo rasadnik i nekoliko topolovih kultura šumarije
Osijek. Jednako kao prošlog dana, vidjeli smo i ovdje odlično uređen rasadnik i postignute
uspjehe na uzgoju topola. Šumarija za presadnju u kulture također upotrebljava
dvogodišnje sadnice visoke oko 2,5 m. To je potrebno stoga, jer se presađuju
na poplavne terene, pa je potrebno osigurati, da barem vrh stabala za vrijeme poplave
ostane iznad vode. Pri tome valja zabilježiti, da šumarija raspolaže sa skromnijim
sredstvima nego Tvornica žigica, zato ne preorava traktorom zemljište pred
sadnju, nego sadnju vrši u jame uobičajenih dimenzija (oko 50 x 50 x 50 cm) i na
udaljenosti od 5x 5 m.
125