Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
64. S t o c k e 1 e r J. H.: Windbreak and shelterbelt planting in the U. S. Helsinki<br />
1950.<br />
65. S u č i ć S.: O arealu pitomog kestena na području Srebrenice s kratkim<br />
osvrtom na ostala nalazišta. B. i H. Sarajevo 1953.<br />
66. Schad C: Le problem de l'amelioration du chataignier en France. Commission<br />
du chataignier, Nancy.<br />
67. Schweiz. Zeitschrift f. Obst-u. Weinbau, 1952: Prilog dobivanju ožiljenih izbojaka<br />
nekih vrsti oraha.<br />
68. Schneiter F.: Alpwirtschaft, Graz, 1948.<br />
69. Smith J. K.: Tree crops a permanent agriculture, New York, 1950.<br />
70. Š p a n o v i ć T.: Crni orah. šumarstvo, Beograd, 1954.<br />
71. Šušteršić M.: Pitomi kesten, Les 1949.<br />
72. Ščepotjev: Uzgajati orahe otporne proti kasnom mrazu. Les Hoz. 1958. •<br />
73. Tanner H. i N ä g e 1 i W.: Wetterbeobachtungen und Untersuchungen über<br />
Windverhältnisse im Bereiche v. Laub-u. Nadelholzschutzstreifen. 1947.<br />
74. U g r e n o v i ć A.: Upotreba drveta i sporednih produkata šume. Zgb, 1948.<br />
75. Ugrenović A.: Trsteno — arboretum i stanica Inst. eksp. šum. Jugosl.<br />
akademije, <strong>1955</strong>.<br />
76. Vujičić L.: Domaći orah. Narodni šumar 1950.<br />
77. Wettstein W.: Wuchssteigerung durch Kombinationszüchtung und Chromosomenvermehrung.<br />
Forstarchiv 17/1941.<br />
78. Wraber M.: O stanju kestenovih šuma u LR Sloveniji.<br />
79. Zon R.: The Volga Valley Authority. Unasqlva Vol. III-No. 2. 1949.<br />
80. Zlatar i ć B.: Uloga šumarstva u borbi za povećani i stabilan prinos poljoprivrednih<br />
kultura u SSSR-u. Šumarski list br. 1/2 1949.<br />
N<br />
SREDOZEMNA MAKIJA NA DALMATINSKOM KRŠU<br />
Ing. Josip Marčić — Dubrovnik<br />
ema značajnije slike za Jadran i za zemlje oko Sredozemnog Mora do<br />
makije, koja je u neku ruku njihovo obilježje.<br />
Pod nazivom makija (talj. macchia, fr. maquis, španj. monte bajo, port,<br />
matto) podrazumjevamo obično onu prirodnu, samoniklu, zajednicu, naime<br />
onu asocijaciju grmolikih sastojaka sa kožnatim i vazda zelenim lišćem, koji<br />
djelomično prave neprohodne šikare, a djelomično i rijetke sastojine od Portugala<br />
i Maroka do Male Azije i Palestine, pridržavajući pri tome ipak onaj<br />
monotoni, smeđe zeleni ton, naime onu jednoličnost, koja je značajna za naš<br />
Jadran.<br />
Usprkos prividnoj jednoličnosti makije, ona predstavlja jednu mješovitu<br />
šumu veoma bogatu različitim sastojcima, koji većim dijelom, ako ne<br />
isključivo, imaju kserofilno lišće, a pripadaju svim skoro velikim porodicama<br />
našeg raslinstva.<br />
Makija, ukoliko je ima oko sjevernog Jadrana, rijetka je i jednostavnija.<br />
Prema jugu dobiva postepeno sve to više sastojaka, osobito na otocima<br />
zbog blažeg i vlažnijeg podneblja, te je bujnija i više privlačiva. Makija na<br />
Lokrumu, najjužnijem otoku na Jadranu, je jedna od najbogatijih po broju<br />
vrsta. Ona nosi izrazito sredozemsko obilježje po obilju i osobinama vrsta,<br />
po sastavu biljnih zajednica i po karakteristikama razmnožavanja (regeneracije).<br />
Preko sto različitih sastojaka sačinjavaju makiju, od kojih je četrdesetak<br />
glavnih. U ovoj zajednici nalazimo i više stotina različitih jednogodišnjih<br />
i višegodišnjih travolikih biljaka. Makija na dalmatinskom kršu<br />
118
Change language