Å UMARSKI LIST 3-4/1955

Radi svojih hranjivih sastojaka (oko 24% saharoze i 14% glukoze) ne zaostaje
za ječmom i zobi, a bolji je od sijena. Rogač primješan stočnoj hrani jača otpornost
i radnu sposobnost kod volova i konja, a povećava mliječnost kod krava. Plodovi
rogača odijeljeni od sjemenki, osim za hranu, upotrebljavaju se za proizvodnju alkohola,
za surogate kafe i kakao-a, za razne sirupe i t. d. Sjemenke se iskorišćavaju u
svim svojim dijelovima, iz kore se vade plastične substance, iz kotiledona štirka,
ljepila, stabilizatori. Klica sadrži znatnu količinu masnoća, koje, kad se ekstrahiraju,
sadrže u ostatku 65% proteina, iz kog se proizvodi dietsko brašno. Rogači se iskorišćavaju
za proizvodnju šećera (sadrži oko 28%, šećerna trska i repa oko 18°/o) i alkohola.
Radi svoje skromnosti i otpornosti, jer može da se razvija iz sjemena i iz panjača na
suhim i siromašnim staništima, a nadasve radi svog obilnog ploda može se rogač
ubrojiti među najvrednije šumsko-voćno drveće južnog Primorja. Rogač pored izvrsnog
drveta pruža svojim crvenkastim grozdastim cvatovima, svojim tamnosmeđim mahunastim
plodovima, a nadasve svojim ovalnim kožnatim tamnozelenim lišćem i širokim
granatim krošnjama čitavo bogatstvo ljepote i cara. (43)
Plodovi planike, zvani maginje (u Talijana »cera'se marine«) malo su kiselastog
okusa, služe za hranu ljudima i stoci. Iz maginja se pripremaju marmelade, proizvode
vina, likeri i t. d., jer sadrže 10% i više invertnog šećera. (42)
iiiff
•H
Sastojine pitomog^ kestena u Boki Kotorskoj na sjevernim ekspozicijama.
Sprijeda nekoliko primjeraka Pinj-bora.
Foto Ing. Radimir 1953.
t
Slične estetske vrijednosti, iako manjeg ekonomskog značaja, je šumskoplodonosno
drvo planika (Arbutus unedo). Raste uzduž cijele naše
jušne obale i po našim otocima pojedinačno i u većim sastojinama makije,
naročito na otoku Korčuli, Mljetu, šipadu, u Konavlima i u Boki, gdje naraste
i do 8—10 m visine sa promjerom od 20—30 cm. Inače obično grmolika,
smeđecrvene tanke kore, čvrstog ružičastog drveta, bijelih u grozdovima
zvončića združenih cvatova i narančastocrvenih orahastih plodova, cijeni se
kao najljepši ukras makije s jeseni i preko zime, kad obilno cvate i nosi
plodove. Neobično je izbojne snage poslije požara ili resurekcionog sijeka.
U zoni Lauretuma ili bolje području, gdje uspijevaju masline i agrumi,
raste spomena vrijedna četinjasta vrst šumsko-voćnog drveta: pinj-bor
(Pinus pinea), isključivo mediteranska vrsta, koja traži mnogo topline i
112