Å UMARSKI LIST 3-4/1955

Pogibelj proširenja zaraze kestena bila je povodom osnivanja centrale
za proučavanje kestena (Centro di studio sul castagno) sa slijedećim programom:
1. pronalazak direktnih metoda suzbijanja zaraze, 2. selekcija
otpornih tipova domaćih vrsti proti ove bolesti, 3. unošenje i istraživanja
stranih vrsti kestena, 4. oplemenjivanje križanjem i naknadnom selekcijom
tipova otpornih proti zarazi, 5. istraživanje ekologije i rasprostranjenja
pitomog kestena, 6. studije o prinosu, 7. studije o varijetetima (sortama),
8. pokusi o poboljšanju tehnike sadnje i 9. istraživanja o iskorišćenju i preradi
proizvoda (41).
Obzirom što je kesten i kao drvo i kao voćka veoma koristan u raznim
fazama mehaničke i kemijske prerade, što brzo raste, lako se obnavlja i
Razmnožavanje otpornih hibrida kestena (C. sativa) zakorjenjivanjem
Unasylva 1953.
grančic*.
dugo zadržava svoju vitalnost, potrebno ga je i radi vanrednih šumskouzgojnih
odlika što pravilnije njegovati i uzgajati, posvećujući mu u buduće
više pažnje kao najvrednijem šumsko-plodonosnom drvetu, naročito na Primorju,
koje po svojoj klimi predstavlja pravu oblast kestena, a gdje se
međutim on nalazi samo u vidu oaza u području hrasta medunca (na podlozi
kvarcita u Boki Kotorskoj—Kostanjica, Stoliv; u Krajini kod Skadarskog
jezera; na pješčenjacima u Dobrinju na Krku, te na ispravnim debelim slojevima
crljenice (Terra rossa) u Lovranštini, gdje se na cijepljenim kestenima
uzgajaju odlični maroni. Kesten se cijepi i u Crnogorskom Primorju,
gdje se uz pratnju lovora, velikog vrijesa, žuke i dr., vanredno lijepo razvija.
I danas može se — kako u Boki Kotorskoj tako i u Krajini kod Skadarskog
jezera — naići na solitere od 1.50—2.50 m prsnog promjera, koji svojim
106