Å UMARSKI LIST 3-4/1955

1542 m (Löschental), o r a s i na 1400 m (Schnalsertal), ogrozdi i razne
bobice na 2000 m (St. Veran) nad morem (52). Prirodno je, da se šumskovoćno
drveće i grmlje u povoljnijim našim klimatskim uslovima može zateći
i na još većim nadmorskim visinama.
O nalazištima, uzgoju i koristi šumsko-plodonosnog drveća i grmlja
uopće, decenijama raspravljaju naši eminentni stručnjaci, a ta se pitanja
još i danas opširno iznose u domaćoj i stranoj stručnoj štampi. Drugom
polovinom prošlog stoljeća tretirali su ove probleme među ostalim: Ettinger,
Kesterčanek, Kozarac, Partaš, Šulek, Vukotinović, a za naših dana veoma
iscrpnu studiju o kestenu donio je Anić. Obradili su predmet: Adamović,
Curić, Dumić, Draskovic, Lončar, Kolaković, Košanin, Nikolovski, Ožanić,
Premužić, Sarnavka, Sučić, španović, Vujičić, Wraber i dr.
Međutim stalno smanjivanje rasprostranjeni a šumsko-voćnog drveta
i grmlja, progresivno degradiranje staništa i dosljedno pogoršanje stanja
njihovih sastojina, mogu da uvjetuju neprocjenjive štetne posljedice kako
sa socijalnog tako i sa ekonomskog stanovišta.
Pored takve stvarnosti nameće nam se i dužnost i potreba da se ti problemi
što češće i što svestranije razmatraju, da bi se tom štetnom procesu
stalo jednom na kraj i krenulo napokon što intenzivnije njihovom razmnožavanju
i unapređivanju.
Poznata je činjenica kako su uništeni prostrani areali šuma i šumskovoćnog
drveća imali pored ostalih štetnih utjecaja i nepovoljno djelovanje
na klimatske prilike (USA, Italija i t. d.). Nije čudo, da se i kod nas sve
češće čuju alarmantni glasovi u tom pogledu. Tako je nedavno Dr. Kovačević
svratio pažnju na nestajanje poznatih kestenika i lovorovog zelenog
pojasa sa istočnih padina Učke i na opasnost, koja uslijed pogoršanja klimatskih
prilika prijeti, da Opatijsko primorje prestane biti ono što jeste (35).
Prema rasprostranjenosti prvo i najvažnije mjesto u našoj zemlji među
šumsko-voćnim drvećem zauzimlje svakako kesten pitomi (Castanea sativa),
koji prema Košaninu pokriva površinu od oko 60.000 ha što većih ili manjih
voćnjaka, gajeva i šuma, diferenciranih u dvije veće oblasti: sjeverozapadnu
i jugoistočnu (34). (Vidi skicu).
Rasprostranjenost kestena na području NRH u suvislim skupinama
iznosi po oblastima: Banija 7.596 ha, Istra 625 ha, Karlovac 214 ha, Osijek
76 ha, SI. Brod 70 ha, Zagreb 1.205 ha i Varaždin 523 ha ili sveukupno
10.309 ha.
Prema Aniću, na tadanjem arealu istraživanja od cea 950 km 2 , kesten
se nalazi rasprostranjen na površini od 21.400 ha, bilo da je primiješan
gušće ili rjeđe u šumu bukve, bukve i kitnjaka, ili kitnjaka i graba, bilo
da čini veće ili manje čiste sastojine. Kesten dobro rodi svake 2—3 godine,
u višim položajima svake 6—9 godine; prosječno 20—30 kg po stablu, najbolje
rađa između 60—80 godina. Dobro razvijeno i kalemljeno stablo kestena
u starosti između 70—100 godine ponese i 100—200 kg ploda (34).
Dobar kestenik proizvađa prema Aniću oko 10 q po ha, na dobrom tlu i uz
osobitu njegu i do 20 kg svježeg sjemena (3), dok Fenaroli luči tri boniteta:
srednji sa prinosom od 500—1000 kg/ha
dobar sa prinosom od 1500—2000 kg/ha
optimalan sa prinosom od 3000 i više kg/ha
104