Å UMARSKI LIST 3-4/1955

na Korzici rodi oko 28 tona na četvornoj milji ili svega oko 95.000 tona
godišnje u vrijednosti od 1,650.000 dolara. U Francuskoj dobar kestenik
rodi prosječno 32 hl ploda po ha. Stabla 70 god. stara u rastojanju od
25—30 m rode prosječno od 150—200 kg odnosno 4—5000 kg po ha; ova
su stabla kalemljena (J. B. Lavaille: Le Chataigner, Paris 1908). Rogač
u Sredozemlju rodi oko 90.000 tona. Sa otoka Cipra, gdje se rogač nalazi
u divljem stanju u prirodi, izveze ga se za 24% godišnje vrijednosti ukupnog
eksporta. U 1924. g. predstavljao je taj prihod $ 4.— po glavi. Na brežuljcima
sjevernog Alžira kao i u aridnim predjelima Tunisa sa minimalnim
oborinama od 250 mm godišnje rogač dobro uspijeva, cvate već u 10.—12.
godini i obilno nosi plod u 40. g. svake godine. Ponaraste do 18 m u visinu,
Pinjevci (Pinjolik) Babin Dub-Zemunik kraj Zadra.
Foto: Ing. Bura
formira krošnju široku do 22 m i ponese do 1300 kg ploda, dok prosječno
pojedinačna stabla rode 300—500 kg u vrednosti od $ 33.45 po ha, što predstavlja
ukamaćenje od 8.66°/o. Cijena rogača odgovara cijeni žitarica. Pruža
korjenje i do 18 m u zemlju (Trabut). Ovako znatnim proizvodnim količinama
plodova šumsko-voćnog drveća mnogo doprinosi činjenica, što se ono
vanredno prilagođuje klimi. Tako nailazimo na šumsko-plodonosno drveće u
znatnim nadmorskim visinama. Na južnim padinama Zagrebačke gore kesten
dolazi na 900—920 m po Aniću (3) ; obična lijeska se susreće u
brdskim bukovim šumama, u švicarskim Alpama do 1.700 m (prof Klika),
a megjegju lijesku nalazimo u našoj zemlji na visinama od 1200—1300 m
(prof, černjavski, 13, 14).
Prema Schneiteru sazrijeva u Alpama obična trešnja na visini od
1750 m (Sils), šljiva na 1657 m (Murren), jabuka i kruška na
103