Å UMARSKI LIST 3-4/1955

Voćarstvo 1.914 700 2.180 722 343 136 284 96
Ribarstvo 344 408 285 269 — 1 1 1
Lov 775 679 1.022 632 1 2 1 3
Eksploat. šuma 45.009 3.177 51.265 2.290 50 79 80 88
Svega 347.946 73.958 386.713 55.392 208.947 111.925 289.004 118.272
Da bi se nadoknadio manjak nastao uslijed prekomjernih sječa predviđa
se da će se idućeg desetljeća pošumiti oko 15% svih goleti i meliorirati
oko 25% degradiranih šuma. U obzir za pošumljivanja dolaze lišćari
sa 48% (od toga topola, platana i joha sa 8%) i četinari sa 52% (od toga
jela, smrča, Pseudotsuga sa 12%).
Sveukupna površina degradiranih šuma i šikara iznosi 0.56 mil. ha,
koje treba meliorirati i 0.53 mil. ha šumskih čistina i goleti, koje treba zašumiti.
Prosječan uspjeh pošumljivanja prošlog petgodišta cijeni se na
45—50% na površni od prosječno 56.000 ha. Zasađeno je oko 64 miliona
sadnica i zasijano 1.25 milion kg sjemena utroškom od nekih 85 miliona
dinara godišnje. Desetgodišnjim planom 1953—1962 predviđa se da će se
pošumiti i meliorirati godišnje površina od o k o 20.000 ha troškom od
300 miliona dinara.
Iz prednjeg se razabire kolike ogromne svote se odobravaju za melioraciju
degradiranih šumskih područja i za obnovu šuma, kojih proizvodi
zauzimlju na listi izvoznih artikala prvo mjesto
i predstavljaju po vrijednosti 28% cjelokupnog
izvoza.
Međutim i pored tako obimnih planova pošumljivanja rijetko se nailazi
na neki plan osnivanja ili obnove »šumsko-voćnog« drveća iako je poznata
činjenica da je ono u predratno, ratno i poratno doba itekako mnogo sječeno
i uništavano. Sve rjeđe se susretaju sadnice i mladice takovog drveća i grmlja
u šumskim rasadnicima, sve manje pažnje se poklanja postojećim gajevima,
sastojinama, grupama ili pojedinim stablima ove vrsti usprkos višestrukoj
koristi, što je »šumsko-voćno drveće i grmlje« donosi narodnoj
privredi.
Razmatrajući neposredne koristi od šuma za narodnu zajednicu i značaj
koji naše šumsko drveće i grmlje krije u svom cvatu, u svom plodu, u
svojem voću, smatramo potrebnim da na temelju zvaničnih statističkih podataka
o obimu sječe i prerade drveta kao i o izvozu poluprerađevina i finalnih
proizvoda upozorimo na važnost šuma sa zdravstvenog, socijalnog, ekonomskog,
estetskog i turističkog stanovišta i »šumsko-voćnog«
drveća i grmlja napose kao i na zadatke i odgovornosti šumara uzgajivača
u sadanjem razvitku naše stvarnosti, koji tim narodnim blagom
upravljaju.
Glavne vrsti drveća iskorišćujemo u prvom redu za proizvodnju sirovine
»drvo« za ogrev i razne tehničke Sortimente, a samo neke sekundarno
kao plod-voćku za ishranu ljudstva, domaće stoke, divljači, ptica, pčela i t. d.
Šumskim plodovima kao ljudskoj hrani poklanja se
u šumskom gospodarstvu još uvijek na žalost veoma
malo pažnje. Među širokim narodnim masama nema pravilnog shvaćanja
o stvarnom značenju šumsko-voćnog drveća i grmlja za privredu, a
kod šumara uzgajivača dovoljno razumijevanja i brige o razmnožavanju,
uzgoju, prorjeđivanju i korištenju ovih vrsti drveća, o podesnom sabiranju
97