Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
u drugu. Proizvodne snage društva (države), naime, u svakom vremenskom<br />
razdoblju (mjesecu, godini i t. d.) treba raspoređivati po privrednim granama<br />
tako, da uz njihovo što racionalnije i što ekonomičnije (optimalno)<br />
iskorišćavanje, a naročito uz što bolje iskorišćavanje materijalnih uslova<br />
(u prostoru) bude proizvedeno što više i što vrednijih materijalnih dobara.<br />
s kojima će prvenstveno biti što bolje podmirene potrebe društva (države).<br />
Samo uz pravilan raspored, uz ostale potrebne uvjete, proizvodne snage<br />
postižu svoju najveću vrijednost, odnosno one tada proizvode materijalna<br />
dobra, koja za društvo imaju najveću vrijednost. Pri tome društvo nastoji<br />
svoje potrebe podmiriti uravnoteženo (a ne jednako) prema važnosti svakog<br />
pojedinog proizvoda za održavanje života ljudi i prema dohotku (životnom<br />
standardu) pojedinaca (3), kao i prema važnosti proizvoda za izvršenje<br />
općedruštvenih neproduktivnih obaveza države prema zajednici (drž.<br />
uprava, vanjska i unutarnja sigurnost države, sudstvo, školstvo i t. d.), a<br />
naročito za kapitalnu izgradnju u državi (dizanje proizvodnosti).<br />
Tako je na pr. prema službenim podacima (18) od 1931. do 1953. godine<br />
nepoljoprivredno stanovništvo u Jugoslaviji poraslo za 97% na račun<br />
poljoprivrednog stanovništva, koje je za to vrijeme palo za 2°/o, iako je<br />
ukupno stanovništvo za to vrijeme poraslo za 21%. Dakle, za to vrijeme<br />
se je u Jugoslaviji dio proizvodnih snaga iz poljoprivrede prebacio u druge<br />
privredne grane (13), koje su se počele naglo razvijati da bi društvo na<br />
taj način bilo prosječno što bolje podmireno sa svima poljoprivrednim, šumskim,<br />
industrijskim i ostalim proizvodima prema sadašnjim potrebama društva<br />
(države) i životnom standardu stanovništva.<br />
Ni u kojem slučaju, dakle, ne može biti opći cilj<br />
šumskog gospodarstva, da se na temelju danih (postojećih)<br />
proizvodnih snaga u šumskom gospodarstvu<br />
vodi tako, kako bi potrebe društva ili socijalističke<br />
privrede bile trajno što bolje podmirene drvnim<br />
sortimentima (12, 13). Takva stalnost proizvodnih snaga u<br />
šumskom gospodarstvu, kao i u svakoj drugoj privrednoj grani, onemogućavala<br />
bi pravilan razvoj narodne privrede u cjelini, a posebno pak bio bi<br />
onemogućen razvoj novih, kao i dosada slabo razvijenih privrednih grana,<br />
koje imaju tendencu jačeg razvoja. Rezultat toga bila bi također neuravnotežena<br />
struktura ukupne proizvodnje sa strukturom potrošnje. Osim toga,<br />
u takvoj formulaciji cilja šumskog gospodarstva nije dovoljno izražena neophodnost<br />
međunarodne razmjene dobara.<br />
Međunarodna trgovina rezultat je općeg kulturnog i privrednog<br />
razvitka čovječanstva, kao i stanja privrede u pojedinim državama,<br />
a posebno pak različitih materijalnih uslova u raznim državama, koje opet<br />
uzrokuju preveliku ili premalenu (odnosno nikakvu) proizvodnju pojedinih<br />
vrsta roba u dotičnim državama. Bez međunarodne trgovine čovječanstvo<br />
se više ne može ni zamisliti. Radi zategnutih međunarodnih odnosa, međutim,<br />
sada sve države nastoje da smanje svoju ekonomsku ovisnost od inozemstva<br />
što boljim iskorišćavanjem svojih prirodnih bogatstava, odnosno<br />
proizvodnjom što većeg broja proizvoda potrebnih za njeno društvo, razvijajući<br />
po mogućnosti i proizvodnju sintetičkih proizvoda, a osim toga provode<br />
razna ograničenja uvoza-izvoza, što nanosi veliku štetu međunarodnoj<br />
trgovini. Povodom toga, nakon Drugog svjetskog rata, koji je znatnim dijelom<br />
uništio kulturna i privredna dobra Evrope, sve se više javlja ideja o<br />
90
Change language