You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Produktivnost (proizvodnost) jest stvaralačka (proizvodna)<br />
sposobnost ljudske radne snage u zajednici sa raspoloživim proizvodnim<br />
sredstvima, koja se očituje u korisnom učinku određene kvalitete pri optimalnom<br />
ili maksimalnom naprezanju njihovih snaga u jedinici radnog vremena<br />
uz određene radne uvjete.<br />
Za prosuđivanje produktivnosti neke radne jedinice (čovjeka, radionice,<br />
poduzeća i t. d.) služi koeficijent optimalne (maksimalne) proizvodnosti,<br />
t. j. odnos između optimalnog (maksimalnog) korisnog učinka u naturalnim<br />
pokazateljima (na pr. m 3 drvnih sortimenata, tona nafte, kim i t. d.)<br />
i optimalno (maksimalno) utrošene energije u jedinici vremena uz određene<br />
radne uvjete. Kod optimalne proizvodnosti ljudska radna snaga i sredstva<br />
rada opterećuju se u granicama racionalnog iskorišćavanja, a utrošak<br />
energije po jedinici mjere korisnog učinka je srazmjerno najmanji, dočim se<br />
kod maksimalne proizvodnosti od radnih ljudi i sredstava rada traži maksimalni<br />
učinak, ne vodeći računa o racijonalnom iskorišćavanju kako ljudske<br />
radne snage, tako i sredstava rada. Granice maksimuma, a naročito optimuma<br />
proizvodnosti teško se mogu ustanoviti, ali napredno gospodarstvo<br />
mora stalno poduzimati mjere, da ustanovi i da prati granice njihovih zona,<br />
koje se promjenom proizvodnosti stalno mijenjaju. Većinom se zona optimalnosti<br />
kod industrijskih poduzeća nalazi pri iskorišćavanju kapaciteta<br />
(maksimalne proizvodnosti) od 80—90% (11).<br />
Ako je odnos između ostvarenog korisnog učinka neke radne jedinice<br />
i količine stvarno utrošene energije (koeficijent racionalnosti) manji od<br />
njenog koeficijenta optimalne proizvodnosti, tada su proizvodne snage te<br />
radne jedinice neracionalno (nepotpuno ili previše) iskorištene. U danim<br />
prilikama najmanji mogući koeficijent racionalnosti neke radne jedinice<br />
istovremeno je i njezin koeficijent optimalne proizvodnosti.<br />
Efikasnost (djelotvornost) ljudskog rada neke radne jedinice, uz<br />
određenu kvalitetu upotrebijenog materijala za reprodukciju, ovisna je od<br />
produktivnosti proizvodnih snaga te radne jedinice i od intenzivnosti rada.<br />
Ostvareni korisni učinak po jednom radniku (radniku-danu) jest koeficijent<br />
efikasnosti rada. Koeficijent je efikasnosti rada neke radne jedinice u konkretnim<br />
uslovima, uz određenu produktivnost proizvodnih snaga te radne<br />
jedinice i određenu kvalitetu upotrebljenog materijala za reprodukciju, to<br />
veći, što je intenzivnost rada veća, t. j. najveći je kod maksimalnog naprezanja<br />
proizvodnih snaga (maksimalne proizvodnosti).<br />
Ako su proizvodne snage neke radne jedinice nepotpuno iskorištene,<br />
tada se koeficijent racionalnosti, a i koeficijent efikasnosti rada kod te radne<br />
jedinice, može povećati intenziviranjem rada (4). Intenziviranjem podiže se<br />
korisni učinak rada napornijim radom uz povećanje utrošene energije. Intenziviranje<br />
može se provesti ili u granicama racionalnosti odnosno optimalne<br />
proizvodnosti, ili do maksimuma, ne vodeći računa o racionalnom iskorišćavanju<br />
ljudske radne snage, tehničke opreme i materijala. Na intenziviranje<br />
ljudskog rada, bilo dužim ili bržim radom, povoljno utječe stimuliranje rada<br />
putem pravilnih plaća i nagrada.<br />
Općenito se smatra, da princip optimuma mora biti primijenjen u svakoj<br />
društvenoj djelatnosti, a naročito u sektoru proizvodnje, pa prema tome<br />
i u šumskom gospodarstvu. Stoga, cilj šumskog gospodarstva ne može biti<br />
isključivo u što boljem podmirenju društvenih potreba socijalističke privrede<br />
sa potrebnim proizvodima, što se može postići primjenom principa<br />
86
Change language