ObrtniÄke novine - broj 88 - Hrvatska obrtniÄka komora

Razgovor: MARIO PALISKA 

Želimo što većem broju 

obrtnika omogućiti nastup 

na domaćim i međunarodnim 

sajmovima 

str. 5. 

CEH RIBARA 

Primjena ZERP-a od 1. siječnja 2008. 

neće zaštititi domaće ribare 

Ceh je još početkom travnja ove godine putem HOK-a uputio 

Vladi i resornim ministarstvima svoj prijedlog Pravila primjene 

ZERP-a, međutim, do danas nije stigao odgovor. str. 4. 

OBRTNIČKE NOVINE 

• 

OBNOVLJENA 1994. 

U T E M E L J E N A 1 8 5 2. 

• 

BROJ 88 • RUJAN 2007. • ISSN 1332-7364 GLASILO HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE www: http://www.hok.hr • E-mail: obrtnicke-novine@hok.hr 

Osječki Dom obrtnika 

u plamenu 

Do sada je putem Croatia osiguranja, 

HOK-a, Osječko-baranjske županije, 

Ministarstva gospodarstva, te županijske 

Obrtničke komore prikupljeno više od 

dva milijuna kuna, a nizom predloženih 

mjera planiramo prikupiti dodatna 

sredstva za završetak obnove zgrade 

– istaknuo je Dragutin Grabrović, 

predsjednik Udruženja obrtnika Osijek. 

Cilj je da se do kraja godine završi obnova 

krovišta, do travnja iduće godine grubi 

unutarnji radovi, a do sredine lipnja useli 

u obnovljenu zgradu. Na Skupštini je 

donesena odluka o distribuciji uplatnice 

solidarnosti u visini 100 kuna, koje bi 

se osječkim obrtnicima dostavile putem 

obrtničkih sekcija. (Glas Slavonije) 

više na str. 28. 

SAJMOVI 

Hrvatski obrtnici na 

40. međunarodnom 

obrtničkom sajmu 

u Celju 

Na ovogodišnjem 40. međunarodnom 

obrtničkom sajmu u Celju (MOS), koji se 

održavao od 12. do 19. rujna, nastupilo je 

i deset hrvatskih obrtnika, u organizaciji i 

pod pokroviteljstvom Hrvatske obrtničke 

komore, koja sufinancira 50% iznosa 

troškova izlaganja. str. 3. 

CEHOVI 

Uvjerenje zamjenjuje 

uporabnu dozvolu 

Ono što najviše zanima obrtnike, a to 

je odobrenje za obavljanje gospodarske 

djelatnosti u poslovnom prostoru, 

izmijenilo se za dio građevina izgrađenih 

nakon 1. siječnja 2004. str. 8. 

SAVJETNIK 

Kompenzacija ili 

prijeboj potraživanja 

Prijeboj ili kompenzacija uređeni su 

člankom 195. do 202. Zakona o obveznim 

odnosima (Nar. nov. br. 35/05.). U 

navedenim člancima propisuju se uvjeti 

koji su potrebni da bi se prijeboj ostvario, 

kao i slučajevi kada prijeboj nije moguće 

realizirati. 

UPRAVNI ODBOR HOK-a 

Povratak kućne radinosti 

i sporednih zanimanja 

Upravni odbor prihvatio je prijedlog 

liste pojedinih proizvoda koji se mogu 

izrađivati u kućnoj radinosti, te prijedlog 

liste usluga (održavanja i popravaka) koje se 

mogu obavljati kao sporedna zanimanja, a koje su 

utvrdili i predložili Ceh proizvodnog obrta i Ceh 

uslužnog obrta HOK-a. Odluka o prijedlozima 

lista upućena je Ministarstvu gospodarstva, rada i 

poduzetništva, nadležnom za donošenje lista. 

Obje liste predlaže Hrvatska obrtnička komora, 

a donosi ministar gospodarstva, rada i poduzetništva. 

str. 2. 

RAZGOVORI S VLADOM RH 

Vodstvo HOK-a 

kod premijera 

Sanadera 

i ministra 

Šukera 

str. 2.

AKTUALNO 

Obrtničke novine 

rujan 2007. 

UPRAVNI ODBOR HOK-a 

Povratak kućne radinosti i sporednih djelatnosti 

400.000 kuna za obnovu osječkog Doma obrtnika i 100.000 kuna za obitelji poginulih vatrogasaca s Kornata 

Snježana Tomić 

Upravni odbor Hrvatske 

obrtničke komore, na prvoj 

sjednici nakon ljetne stanke, 

održanoj 14. rujna u Vinkovcima, 

donio je Odluku o dodjeli pomoći 

HOK-a u iznosu od 400.000 

kuna Udruženju obrtnika Osijek. 

Sredstva su namijenjena za sanaciju 

zgrade osječkog Doma obrtnika, 

uništene u požaru 10. kolovoza. 

Za pomoć obiteljima stradalih 

vatrogasaca u nedavnom velikom 

požaru na Kornatima, Hrvatska 

obrtnička komora izdvojit će 

100.000 kuna, odluka je Upravnog 

odbora. 

Predsjednik Vlade s čelništvom 

Hrvatske obrtničke komore 

Premijer Ivo Sanader s izaslanstvom HOK-a 

Upravni je odbor podržao i inicijativu 

za izdvajanje sredstava 

solidarnosti, u okviru godišnjeg 

proračuna HOK-a, a koja bi bila namijenjena 

za dodjele pomoći unutar 

komorskog sustava. 

Također, raspravljano je i o nacrtima 

prijedloga dva zakonska 

teksta: Zakona o poreznom broju, 

o čemu je pojašnjenja dao pomoćnik 

ministra financija Damir Kaufman, 

i Zakona o državnoj potpori 

za obrazovanje i izobrazbu. Na 

sjednici je usvojena i Odluka vezana 

za Prijedlog Pravilnika o izmjenama 

i dopunama Pravilnika 

o ustrojstvu i načinu rada Ureda 

predsjednika i Komorskog ureda 

Dr. sc. Ivo Sanader, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, primio 

je 11. rujna predsjednika Hrvatske obrtničke komore Matu Topića s 

izaslanstvom. Na sastanku se razgovaralo kako unaprijediti zakonodavstvo 

kojim će se još više pojednostaviti uvjeti obavljanja obrtničke 

djelatnosti te ulazak u obrtnički sustav. 

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Mato Topić izvijestio je 

predsjednika Vlade da u Hrvatskoj djeluje 105.000 obrtnika koji zapošljavaju 

180.000 radnika, a broj obrta i zaposlenika u svakodnevnom 

je rastu. 

Dr. sc. Ivo Sanader, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, dao je 

punu potporu Hrvatskoj obrtničkoj komori i svim obrtnicima u razvoju 

tog iznimno važnog dijela hrvatskog gospodarstva kao i njihovim 

prijedlozima za još uspješnije poslovanje. (www.vlada.hr) 

Damir Kaufman 

HOK-a, o osnivanju Odjela za gospodarstvo 

i međunarodnu suradnju 

u HOK-u. 

Sjednica je održana u Vinkovcima 

u povodu »Vinkovačkih jeseni«, a 

članove Upravnog odbora pozdravili 

su župan Vukovarsko-srijemski 

Božo Galić, gradonačelnik dr. Mladen 

Karlić, te saborski zastupnik 

Tomislav Čuljak. 

Hrvatski sabor usvojio je u lipnju 

ove godine Zakon o izmjenama i 

dopunama Zakona o obrtu, kojim 

se ponovno, nakon što je 1993. godine 

ukinuta, uvodi mogućnost 

obavljanja obrtničkih djelatnosti 

u obliku domaće radinosti ili spo- 

SPOREDNA ZANIMANJA 

Od popravaka do astrološke i 

spiritualističke djelatnosti 

Sporedno zanimanje podrazumijeva 

obavljanje određene usluge održavanja 

i popravaka s liste usluga s 

tim da je pritom potrebno udovoljiti i 

svim posebnim uvjetima iz Zakona o 

obrtu. 

Na listi sporednih zanimanja izmedu 

ostalog su: 

– popravci cerada i opreme za kampiranje; 

– popravci pribora za kuhinju; 

– usluge prepariranja; 

– popravci obuće i drugih kožnatih 

predmeta; 

– popravci bicikla; 

– krpanje i manje prepravljanje odjeće; 

– podešavanje klavira; 

– pakiranje pošiljki i zamatanje darova; 

– skrb za kućne ljubimce; 

– astrološke i spiritualističke djelatnosti; 

– rodoslovne organizacije; 

– usluge u kućanstvima – pranje 

odjeće, glačanje, čišćenje. 

Kućna radinost i sporedna zanimanja 

Upravni odbor prihvatio je prijedlog liste pojedinih proizvoda 

koji se mogu izrađivati u kućnoj radinosti, te prijedlog liste usluga 

(održavanja i popravaka) koje se mogu obavljati kao sporedna 

zanimanja, a koje su utvrdili i predložili Ceh proizvodnog obrta i 

Ceh uslužnog obrta HOK-a. Odluka o prijedlozima lista upućena je 

Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, nadležnom za donošenje 

lista. 

DOMAĆA RADINOST 

Izrada tradicionalnih 

proizvoda 

Da se ne bi stvarala nelojalna 

konkurencija hrvatskim obrtnicima, 

ali i zbog nedostatka 

upravo takvih proizvoda, na 

dugačkoj listi onoga što bi 

građani mogli izrađivati u domaćoj 

radinosti prevladavaju 

tradicionalni proizvodi kao 

što su: 

– proizvodnja tkanine na tradicionalan 

način; 

– proizvodnja tila i čipke 

– samo ručnim radom; 

– izrada ukrasnog pribora: 

vrpci, resa, pompona; 

– proizvodnja pletenih i kukičanih 

tkanina samo ručnim 

radom; 

– izrada sjenila za svjetiljke 

od papira i kartona; 

– izrada raznovrsnih proizvoda 

– izrada predmeta za 

uspomenu i suvenira; 

– izrada lutki i igračaka; 

– izrada kišobrana, štapova 

za šetnju, dugmadi. 

rednog zanimanja. U domaćoj radinosti 

mogu se izrađivati pojedini 

proizvodi iz djelatnosti slobodnih 

obrta sadržanih na listi proizvoda, 

a u sporednom zanimanju mogu se 

obavljati određene usluge održavanja 

i popravaka s liste usluga. Obje 

liste predlaže Hrvatska obrtnička 

komora, a donosi ministar gospodarstva, 

rada i poduzetništva. 

Hrvatska obrtnička komora 

kontinuirano se bori protiv rada 

na crno, te je stoga podržala namjeru 

resornog ministarstva da se 

takav rad smanji uvođenjem kućne 

radinosti i sporednih zanimanja, 

s tim da je stav HOK-a, što je 

i predloženo u navedenim listama, 

da u kućnoj radinosti i sporednim 

zanimanjima mogu biti samo one 

djelatnosti koje nisu izravna konkurencija 

postojećim registriranim 

obrtnicima. Važno je napomenuti i 

ograničenja: naime, domaća radinost 

i sporedno zanimanje mogu 

se obavljati samo osobnim radom, 

bez zapošljavanja druge osobe, uz 

ograničenje ukupnih bruto primitaka 

do iznosa od 10 bruto prosječnih 

mjesečnih plaća za razdoblje 

siječanj-kolovoz prethodne godine 

(oko 65.000 kn prema podacima za 

2006. godinu). 

Pri tome se u domaćoj radinosti 

mogu proizvoditi samo proizvodi 

čija proizvodnja predstavlja slobodni 

obrt, a kod sporednog zanimanja 

potrebno je udovoljiti i svim posebnim 

uvjetima iz Zakona o obrtu. 

Posebna je povoljnost propisana za 

umirovljenike koji obavljanjem domaće 

radinosti ili sporednog zanimanja 

ne uspostavljaju svojstvo osiguranika 

mirovinskog osiguranja, 

tj. nisu obveznici uplate doprinosa 

za mirovinsko osiguranje i zadržavaju 

pravo na isplatu mirovine, uz 

poštivanje navedenog limita ukupnih 

bruto primitaka. 

Područne obrtničke komore i 

udruženja obrtnika dostavile su 

na zamolbu HOK-a svoje prijedloge 

proizvoda i usluga koje bi se 

mogle obavljati u sklopu domaće 

radinosti ili sporednog zanimanja, 

odnosno očitovale se o stavu 

svojih članova. Prikupljene prijedloge 

razmotrili su i raspravili 

članovi Ceha proizvodnog obrta i 

Ceha uslužnog obrta i obrta za intelektualne 

usluge gospodarskog 

karaktera, na zajedničkoj sjednici 

održanoj 28. kolovoza 2007. godine. 

Na temelju rasprave utvrđeni 

su prijedlozi dviju lista: 

– prijedlog liste usluga koje bi se 

obavljale kao sporedno zanimanje; 

– prijedlog liste proizvoda koji bi 

se mogli izrađivati u domaćoj radinosti. 

Ceh proizvodnog obrta i Ceh 

uslužnog obrta i obrta za intelektualne 

usluge gospodarskog karaktera 

donijeli su zaključak da se 

predložene liste proizvoda i usluga 

dostave Upravnom odboru HOK-a 

radi donošenja odluke o prijedlozima 

listi koje će se uputiti Ministarstvu 

gospodarstva, rada i poduzetništva. 

Ministar Šuker primio predstavnike 


Ministar financija Ivan Šuker primio je u petak, 21. rujna, predstavnike 

Hrvatske obrtničke komore predvođene predsjednikom Matom 

Topićem. 

Na sastanku se razgovaralo o stanju u hrvatskom obrtništvu i poreznoj 

politici, te mogućnostima olakšanja poslovanja obrtnika. 

Ministar Šuker kazao je kako se svi porezni zakoni u Hrvatskoj donose 

sukladno pravnoj stečevini Europske unije i kako je prije svake 

moguće izmjene zakona nužna analiza stanja u pojedinoj djelatnosti.


rujan 2007. 

AKTUALNO 

MOS CELJE 

Hrvatski obrtnici na 40. međunarodnom 

obrtničkom sajmu u Celju 

Obrtnici će, pod pokroviteljstvom HOK-a, ove jeseni organizirano nastupiti i na 

Jesenskom sajmu u Grazu te na Generalnom bosansko-hercegovačkom sajmu 

ZEPS 2007. u Zenici 

Poslovni razgovori 

Za vrijeme trajanja 40. MOS-a, 17. rujna održani su poslovni razgovori 

na kojima je sudjelovalo i 14 obrtnika, članova HOK-a. Za poslovne 

razgovore bilo je prijavljeno 70-ak poduzetnika iz Slovenije, 

Hrvatske, BiH, Srbije, Makedonije, Italije i Austrije. 

Stručna služba za organizaciju nastupa obrtnika na sajmovima Hrvatske 

obrtničke komore u suradnji s Obrtnom Zbornicom Slovenije 

organizirala je na spomenutom poslovnom susretu sudjelovanje hrvatskih 

obrtnika i poduzetnika iz sektora: metaloprerađivači, plastika, 

prerada drva i građevinarstvo. 

Organizator je preuzeo troškove organizacije poslovnog susreta na 

mjestu održavanja (priprema materijala, najam prostora, ulaznice za 

sajam Celje za sudionike), a individualne su troškove puta, boravkahotela, 

snosili sudionici sami. 

Poslovni razgovori su održani u »Modroj dvorani« Celjskog sajma, 

kako bi obrtnici i poduzetnici mogli u miru obaviti razgovore, prezentirati 

svoje obrte i poduzeća, a nakon toga pogledati bogatu ponudu 

izložaka na celjskom obrtničkom sajmu. 

Poslovni razgovori pokazali su još jednom orijentaciju hrvatskih 

obrtnika prema novim tržištima i izvozu, pokazali sudionicima što 

nude potencijalni partneri i čime raspolaže konkurencija u susjednim 

državama te im dali mogućnost kvalitetne prezentacije svojih proizvoda 

budućim kupcima i partnerima. 

Hrvatska obrtnička komora i dalje će poticati izlaske svojih članova 

na slične poslovne razgovore i nastupe na domaćim i međunarodnim 

sajmovima, kako bi obrtnici što kvalitetnije predstavili svoje proizvode 

i usluge. 

Delegacija HOK-a na 40. međunarodnom obrtničkom sajmu u Celju 

Na ovogodišnjem 40. međunarodnom 

obrtničkom sajmu 

u Celju (MOS), koji se 

održavao od 12. do 19. rujna, nastupilo 

je i deset hrvatskih obrtnika, u 

organizaciji i pod pokroviteljstvom 

Hrvatske obrtničke komore, koja 

sufinancira 50% iznosa troškova 

izlaganja. Obrtnici različitih djelatnosti 

dvanaesti su put izlagali na 

skupnoj izložbi HOK-a u paviljonu 

L1 (prvi kat), na površini od 50 m², 

a ove godine predstavili su umjetničke 

i industrijske odljevke, opremu 

za ugostiteljstvo, strojeve za 

CNC obradu metala i informatički 

inženjering, prirodnu kozmetiku, 

inox i mesinganu galanteriju, obradu 

metala, gumarske proizvode i 

galanteriju te drvene bačve. Na zajedničkom 

prostoru HOK-a također 

je izlagao i Hrvatski savez obrtničkih 

zadruga, koji je predstavio proizvode 

svojih članica. 

U četiri desetljeća MOS je izrastao 

u jedan od najvećih sajamskoposlovnih 

događaja u jugoistočnom 

dijelu Europe. Na ovogodišnjem 40. 

MOS-u na više od 60.000 četvornih 

metara predstavilo se 1605 izlagača 

iz 33 države. Između svih robnih 

marki i ove se godine predstavlja 

više od trećine inozemnih. Ovogodišnja 

sajamska ponuda bila je još 

veća i sadržajno bogatija nego proteklih 

godina, a ponuda pojedinih 

segmenata cjelovitija i preglednija, 

posebice u području telekomunikacija, 

građevinarstva i završnih 

radova u građevinarstvu. Na sajmu 

su se neposredno predstavljala 

133 inozemna poduzeća. U sklopu 

skupnih izložbi predstavili su se 

Austrijanci, Hrvati, Mađari, Srbi i 

Tajvanci. 

Među stalnim našim izlagačima 

na međunarodnim sajmovima su: 

»DUNI« ljevaonica obojenih metala 

iz Kumrovca, vlasnik Dragutin 

Ulama. Renomirana ljevaonica nudi 

i strojnu obradu obojenih metala 

te kvalitetne odljevke od metala; 

Novinari na sajmu 

»Hotel Crikvenica« – »MILMAN 

KAVA«, iz Crikvenice, vlasnik Miljenko 

Manestar, koji se bavi proizvodnjom 

opreme za ugostiteljstvo, 

proizvodnjom aparata za espresso 

kavu te prženjem i pakiranjem 

kave; »PONGRAC TRGOVINA«, 

iz Zagreba, vlasnik Zdenko Pongrac, 

proizvođač strojeva i opreme 

za CNC obradu metala, ujedno i 

obrtnik koji se bavi i informatičkim 

inženjeringom, odnosno izradom 

multimedijalnih info-kioska; zatim 

»NEMEC ART«, iz Luke, vlasnik 

Goran Nemec, specijalizirani proizvođač 

inox i mesing galanterije na 

sajmu u Celju izlaže uzorke karniša 

od inoxa i mesinga te uzorke inox 

kugli rozeta; »ZLATARNA KRI- 

ŽEK«, iz Velike Gorice, vlasnik Vladimir 

Križek. Obrt za proizvodnju 

zlatnog i srebrnog nakita osnovan 

je davne 1935. godine, a originalnost 

i kvaliteta izrade i službeno 

je potvrđena certifikatom »Izvorno 

hrvatsko« 2003. godine. 

Na ovogodišnjem celjskom 

MOS-u bila su i četiri nova izlagača, 

koji žele pronaći partnere 

za slovensko i europsko tržište: 

»ELEKTROSANITARIJ«, iz Svete 

Nedjelje – Novaki, vlasnik Adnan 

Džendžo. Proizvodni program 

obrta obuhvaća proizvodnju peći 

za toplinsku obradu metala sa i bez 

zaštitne atmosfere, peći za topljenje 

obojenih metala, industrijskih 

i laboratorijskih sušnica, tračnih 

peći za keramičku i staklarsku industriju, 

peći za emajliranje; »ABL 

AROMA BELA LINE«, iz Zagreba, 

vlasnice Vesne Belošević, koja se 

bavi proizvodnjom 100% prirodne 

terapeutske kreme i tonika za zaštitu 

kože i poboljšanje cirkulacije. 

U Celju prezentira svoju terapeutsku 

kremu »Bela line«; »METALO- 

PRERAĐIVAČKI, GUMARSKI I 

GALANTERIJSKI OBRT SABO«, 

iz Zagreba, vlasnika Zlatka Sabo. 

Primarna djelatnost obrta je obrada 

metala i izrada metalne galanterije, 

a u svojim pogonima raspolažu 

sa strojevima i opremom 

za izradu i obradu proizvoda od 

gume; bačvarski obrt »VINUM«, 

iz Donjeg Kraljevca, vlasnika Kristijana 

Baranašića. Tradicionalna 

proizvodnja i obrada drva spojena 

sa suvremenom tehnologijom 

kao rezultat daju bačve za vino i 

rakiju iznimne kvalitete, ali i vizualno 

odlično riješenog izgleda. 

Ovaj mladi obrtnik tek je započeo 

s proizvodnjom i plasmanom 

Izložbeni prostor HOK-a 

proizvoda na domaćem tržištu, a 

prvim nastupom na sajmu u Celju 

traži partnera za izvoz proizvoda 

u Sloveniju. 

* * * 

Obrtnici će, u organizaciji HOK-a, 

ove jeseni zajednički nastupiti i na 

Jesenskom sajmu u Grazu, Austrija 

(29. 9. – 7. 10.) te na Generalnom 

bosansko-hercegovačkom sajmu 

ZEPS 2007. u Zenici (16. – 21. 10.). 

D. HORVAT, S. TOMIĆ

AKTUALNO 


rujan 2007. 

CEH RIBARA 

Ceh ribara HOK-a: Primjena ZERP-a od 

1. siječnja 2008. neće zaštititi domaće ribare 


Na sjednici Ceha za ribarstvo, održanoj 

13. rujna, osim dogovora tema za 

nadolazeći 12. susret ribara, koji će se 

održati 26. i 27. listopada u Pagu, raspravljalo 

se o pravima i uvjetima ribolova u ZERP-u 

nakon 1. siječnja 2008. godine, odnosno početka 

njegove pune primjene. 

Po svemu sudeći, rečeno je na sjednici 

Ceha, pravila ribolova u ZERP-u bit će samo 

»kozmetička«, prema kojima će talijanska 

ribarska plovila i dalje u neograničenom 

broju moći loviti ribu u našem ZERP-u, što 

je za hrvatske ribare neprihvatljivo. 

Ceh je još početkom travnja ove godine putem 

HOK-a uputio Vladi i resornim ministarstvima 

svoj prijedlog Pravila primjene ZERP-a, 

međutim, do danas nije stigao odgovor. 

Predsjednik Ceha Tonči Božanić, koji je 

ujedno i član Vladine radne skupine za pripremu 

prijedloga Pravila provedbe ZERP-a, 

izrazio je nezadovoljstvo što se stav radne 

skupine u najvažnijim odrednicama razlikuje 

od stava Ceha koji on zastupa. Također, Ceh 

smatra da bi najkasnije do kraja rujna trebalo 

objaviti Pravila primjene ZERP-a, kako bi se 

talijanskim i slovenskim ribarima ostavilo barem 

tri mjeseca za pripremu. 

Sa sjednice Ceha ribara 

Vezano uz provedbu revizije povlastica, 

Ceh ističe nedvojben interes za uvođenje 

reda u ribolovu, kao i za definiranje stvarnog 

stanja broja nosilaca aktivnih povlastica, 

kako bi aktivne povlastice ubuduće (nakon 

zabrane izdavanja novih) imale tržišnu vrijednost 

kao i u drugim zemljama EU. Međutim, 

Ceh ribara ne slaže se sa sadašnjim načinom 

revizije povlastica, koji podrazumijeva 

ukidanje prava na ribolovni alat koji ribar 

trenutačno ne posjeduje. Naglašeno je kako 

se velik broj, posebice malih ribolovnih alata 

u pravilu troši (uništava, kida, gubi) i da ga 

ribari u trenutku pregleda često ne posjeduju 

u cijelosti, već ga kompletiraju pred sezonu 

ribolova. Stoga se traži od Ministarstva poljoprivrede, 

ribarstva i vodnoga gospodarstva 

da obustavi daljnju reviziju povlastica 

za obavljanje gospodarskog ribolova na 

moru te prije ponovne revizije, izmijeni propise 

koji reguliraju postupak i način revizije 

povlastica. 

Ceh je suglasan da zajedno s predstavnicima 

Uprave ribarstva i predstavnicima znanstvenih 

institucija usuglasi kriterije za reviziju 

povlastica. 

Na sjednici je također zaključeno da će se 

tražiti sastanak s ministrom Petrom Čobankovićem 

po pitanju mogućnosti provedbe 

ranijih zaključaka Ceha, kao i očitovanje parlamentarnih 

stranaka vezano za primjenu 

ZERP-a. 

Na sjednici Vlade RH od 20. rujna 2007. godine ministar 

financija Ivan Šuker rekao je kako je prema 

Hrvatskom saboru upućen, između ostalog, i prijedlog 

zakona koji se odnosi na obrtnike i male poduzetnike. 

Radi se o jednom od četiri zakonska prijedloga iz paketa 

usklađivanja hrvatskog s europskim zakonodavstvom, 

a ministar Šuker pojasnio je kako je u skladu 

sa zakonodavstvom EU predložen zakon o državnoj 

potpori za obrazovanje i izobrazbu, na temelju kojega 

bi poduzetnici i obrtnici mogli ponovno ostvariti porezne 

olakšice za obrazovanje radnika. 

Porezna bi se olakšica mogla ostvariti za dio opravdanih 

troškova školarine na osnovnim, srednjim, višim 

i visokim školama i fakultetima, naknada za seminare, 

tečajeve i kongrese, troškove stručne literature i sl. 

Velikim poduzetnicima bi se, na temelju zakona, 

mogla smanjiti osnovica poreza na dobit do 50 posto 

opravdanih troškova u slučaju općeg, a do 25 posto 

troškova u slučaju posebnog obrazovanja i izobrazbe, 

dok bi se malim i srednjim poduzetnicima osnovica 

poreza na dobit ili na dohodak mogla smanjiti do 70, 

odnosno 30 posto troškova, a obrtnici bi olakšice mogli 

ostvarivati ako imaju naučnike. 

Vlada je, kaže premijer Ivo Sanader, planirala u ovoj 

godini donijeti 56 zakona usklađenih s EU zakonodav- 

Vlada RH 

Prijedlog zakona o poreznim olakšicama 

IN MEMORIAM 

MIŠO KAMENSKI 

1948. – 2007. 

stvom, a donijela ih je čak 67, i to već u rujnu, jer će 

Sabor sredinom idućeg mjeseca biti raspušten uoči parlamentarnih 

izbora. 

To što je plan dovršen i premašen i prije kraja godine 

nije išlo nauštrb kvalitete zakona, jer je svaki zakon 

usklađen s Europskom komisijom, rekao je Sanader. 

U petak, 24. kolovoza 2007., umro je Mišo Kamenski – plemenit, 

pošten i velik čovjek, poznat i cijenjen zagrebački obrtnik. Napustio 

nas je iznenada ostavivši nas zatečene i bez riječi. 

Rođen je u Zagrebu 1948. godine, u obrtničkoj obitelji. Po završetku 

Ekonomskog fakulteta zapošljava se u tadašnjem društvenom sektoru. 

Od bake, krojačice, naslijedio je obrtnički poduzetnički duh, te je tako 

više od 25 godina bio obrtnik, a ime Kamenski u našem je Zagrebu predstavljao 

jedan od prvih i najcjenjenijih obrta. Svoje bogato znanje nesebično je dijelio svojim naučnicima, te 

je u svom radnom vijeku odškolovao i izučio više od dvadeset naučnika, od kojih su mnogi danas uvaženi 

obrtnici i poduzetnici u svojoj struci. 

Pored zavidnih dostignuća u svojoj struci, bio je izuzetno aktivan u obrtničkim asocijacijama. Bio je 

dugogodišnji pročelnik Sekcije krojača, član Upravnog odbora Udruženja obrtnika grada Zagreba, član 

Skupštine Udruženja obrtnika grada Zagreba, član Skupštine Obrtničke komore Zagreb i član Skupštine 

Hrvatske obrtničke komore. Poseban doprinos dao je brojnim humanitarnim akcijama, a jedna od njih je i 

poznata modna revija za štićenike domova za nezbrinutu djecu »Groznica maturalne večeri«. 

Mišin prerani odlazak ostavit će prazninu u Udruženju obrtnika grada Zagreba kao i Sekciji krojača, ali 

njegovi suradnici i prijatelji i dalje će ga se sjećati kao poštenog, obrazovanog, šarmantnog prijatelja – pravog 

gospodina i cijenjenog Zagrepčanina. 

Dragi naš Mišo, bio si veliki čovjek i prijatelj, voljeli smo Te i cijenili, i zauvijek ćeš imati posebno mjesto 

u našim srcima. 

Neka ti je laka hrvatska zemlja i vječna slava! 

Na Svjetskom prvenstvu 

stenografa u Pragu 

Josip Hanjš najbolji 

svjetski stenograf 

Josip Hanjš 

s pobjedničkim 

peharom 

Na nedavno održanom Svjetskom prvenstvu stenografa, 

u sklopu 46. svjetskog kongresa stenografa, daktilografa 

i informatičara u Pragu (46th Intersteno Congress Prague, 

21-27 July, 2007), debatni stenograf Hrvatske obrtničke komore 

Josip Hanjš, osvojio je prvo mjesto i svojim iznimnim 

rezultatom uvjerljivo nadmašio svoje konkurente. 

U 15-minutnom ubrzanom diktatu u disciplini grafičke 

stenografije (vještine brzog »hvatanja« govora), Hanjš je postigao 

rezultat od čak 497 slogova u minuti, dok je drugoplasirani 

natjecatelj uspio zabilježiti 367 slogova, a trećeplasirani 

343 sloga. To znači da je Hanjš bilježio 4-5 riječi u sekundi, 

odnosno preko 200 riječi u minuti! Ovo je inače jedan od ponajboljih 

rezultata na svim dosadašnjim natjecanjima, koja se 

održavaju od 1955. godine. 

Josip Hanjš član je Hrvatskog stenografskog društva i predsjednik 

Stenografske sekcije te član Upravnog odbora društva. 

Čari stenografije upoznao je još u srednjoj ekonomskoj 

školi, koju je pohađao u Čakovcu, a tim poslom profesionalno 

se bavi gotovo 30 godina. U Hrvatskoj obrtničkoj komori radi 

od 1998. godine. 

Na ovogodišnjem stenografskom kongresu, okupilo se oko 

pet stotina sudionika iz 31 zemlje, od čega je bilo 296 natjecatelja 

u različitim disciplinama. 

Sljedeći Intersteno Congress i Svjetsko prvenstvo stenografa 

održat će se 2009. u Kini (Peking), na kojem će, ističe Hanjš, 

ponovno zastupati boje Hrvatske. 

Snježana Tomić


rujan 2007. 

RAZGOVOR 

Mario Paliska, predsjednik Odbora za sajmove i druge promidžbene aktivnosti HOK-a 

Želimo što većem broju obrtnika omogućiti 

nastup na domaćim i međunarodnim sajmovima 

HOK će i dalje pratiti i sufinancirati nastupe svojih članova na sajmovima, s dodatnim naglaskom na aktivnoj stručnoj pomoći pripreme i najave 

nastupa u medijima, još intenzivnijeg informiranja svojih članova o predstojećim nastupima i stručnim posjetima domaćih i međunarodnih sajmova 

Jesen donosi početak sajamskih 

aktivnosti, a kako su se za nju pripremili 

u Odboru za sajmove, koji 

nas potezi čekaju u budućnosti, i 

općenito o sajamskim aktivnostima 

Hrvatske obrtničke komore, rekao 

nam je u razgovoru za Obrtničke novine 

čelni čovjek Odbora za sajmove 

HOK-a Mario Paliska. 

Kako se Odbor za sajmove pripremio 

za nadolazeće jesenske sajamske 

aktivnosti? 

Odbor za sajmove i druge promidžbene 

aktivnosti HOK-a čine obrtnici 

koji su svjesni potrebe prezentiranja 

obrtništva na međunarodnim i domaćim 

sajmovima, koji aktivno prate 

trendove današnjeg sajmovanja, te putem 

međusobnih dogovora, prijedloga 

primljenih od naših obrtničkih komora 

i samih obrtnika s terena, donose i provode 

odluke čija svrha je olakšavanje 

izlaska obrtnika na hrvatsko tržište, te 

tržište drugih država. 

Jesen je »sajamsko doba«, vrijeme 

kad se održava najviše sajmova u Hrvatskoj, 

ali i u Europi, tradicionalno 

vrijeme poslovnog povezivanja i prezentiranja 

kroz sajmove. 

Hrvatska obrtnička komora organizira 

i sufinancira tri međunarodna 

obrtnička sajma – Međunarodni 

obrtnički sajam u Celju, Jesenski međunarodni 

sajam u Grazu, te Generalni 

BH sajam u Zenici, te u suradnji 

s područnim obrtničkim komorama 

domaće sajmove od kojih su značajniji 

sajmovi Jesenski međunarodni sajam 

u Gudovcu, koji je već održan, te predstojeći 

sajmovi kao što su Obrtnički 

sajam Istre koji se održava od 4. do 7. 

10. 2007. godine u Puli, te sajam SASO 

koji se održava od 25. do 29. 10. 2007. 

godine u Splitu. Naravno, tu je i velik 

broj manjih sajmova koji će se održati 

u ovome razdoblju, a koji organiziraju 

obrtničke komore na terenu, naravno, 

uz potporu i uz znanje Odbora za sajmove 

HOK-a. 

Odbor aktivno radi na planiranju 

predstojećih sajmova i donošenju godišnjeg 

plana sajmova za 2008. godinu, 

a razmatraju se i novi modeli i načini 

organiziranja i sufinanciranja naših 

članova-izlagača na domaćim i međunarodnim 

sajmovima. 

Aktivno se radi, u suradnji sa stručnom 

službom HOK-a, na informiranju 

obrtnika vezano uz predstojeće sajmove, 

na posjetima međunarodnim 

sajmovima, a možemo istaknuti dobar 

primjer organizacije stručnog posjeta 

međunarodnom specijaliziranom sajmu 

ugostiteljstva i hotelijerstva »GA- 

STRONOMIA 07« koji je održan od 

9. do 13. 9. 2007. godine u Grazu, kad 

smo u suradnji s Upravom sajma Graz 

osigurali besplatni posjet i ulaznice za 

navedeni sajam za oko 170 hrvatskih 

obrtnika ugostitelja. 

Kako ste zadovoljni nastupom na 

Obrtničkom sajmu u Celju? 

Hrvatska obrtnička komora organizirala 

je i sufinancirala nastup 10 

hrvatskih obrtnika i poduzetnika, na 

izložbenoj površini od 50 m 2 na ovogodišnjem 

Međunarodnom obrtničkom 

sajmu u Celju. Nastup hrvatskih obrtnika 

je već tradicionalan, nastup se 

organizira i sufinancira već 11 godina 

za redom, a kroz to razdoblje na Celjskom 

sajmu sufinancirano je nastupalo 

više od 140 članova HOK-a. 

Već sama priprema nastupa, kad 

je u suradnji s Obrtnom zbornicom 

Slovenije i vodstvom Celjskog sajma, 

organizirana press-konferencija u prostorijama 

Hrvatske obrtničke komore, 

na kojoj je sudjelovala i Hrvatska 

gospodarska komora – Županijska 

komora Krapina, govore o ozbiljnosti 

pripreme nastupa na ovome sajmu. 

Celjski sajam je najvažniji obrtnički 

sajam u susjednoj nam Sloveniji, koja 

je interesantno tržište našim članovima, 

sajam koji posjetom, opremljenošću 

sajamskih paviljona, te popratnim 

aktivnostima za vrijeme trajanja sajamske 

izložbe svakako zaslužuje pozornost. 

Uz sam nastup, Hrvatska obrtnička 

komora je u suradnji s Obrtnom zbornicom 

Slovenije i Privrednim komorama 

Srbije, Makedonije i Bosne i Hercegovine, 

te udruženjima obrtnika Italije 

i Austrije, na prostoru sajma Celje, 17. 

09. 2007. godine, organizirala poslovne 

razgovore poduzetnika navedenih 

država. U razgovorima je sudjelovalo 

više od 70 obrtnika i poduzetnika, od 

čega 14 hrvatskih obrtnika i poduzetnika, 

koji su u prvim povratnim 

informacijama izrazili zadovoljstvo 

organizacijom i provedbom razgovora, 

jer se Komora aktivno uključila ne 

samo u pripremu nastupa i izlaganja, 

već i izravno u poslovno povezivanje 

obrtnika s potencijalnim partnerima iz 

inozemstva. 

Uz posjet, najbolji pokazatelj zapaženog 

nastupa i važnosti izložbe 

hrvatskih obrtnika, su i posjeti uvaženih 

gostiju iz gospodarskog i političkog 

života Slovenije i Hrvatske 

štandu HOK-a na Celjskom sajmu, pa 

je tako štand HOK-a, između ostalih, 

obišla i delegacija diplomata Republike 

Hrvatske u Republici Sloveniji na 

čelu s veleposlanikom RH u Sloveniji 

mr. Mariom Nobilom, koje je na štandu 

primio Mato Topić, predsjednik 

HOK-a zajedno s predstavnicima Odbora 

za sajmove HOK-a. 

Stručna služba HOK-a zadužena za 

provedbu sajamskih nastupa napravit 

će anketiranje izlagača sa Celjskog sajma, 

neposredno po završetku izložbe, 

te će se povratne informacije dobiti i 

od samih izlagača, zajedno s njihovim 

prijedlozima za pripremu nastupa na 

predstojećim sajmovima. 

Kakve pogodnosti HOK pruža 

svojim članovima koji preko komore 

sudjeluju na sajmovima? 

Hrvatska obrtnička komora organizira 

nastup svojih članova na međunarodnim 

sajmovima po principu »ključ 

u ruke«, što znači da je stručna služba 

HOK-a uz sugestije Odbora za sajmove 

HOK-a stalno uz izlagača, od prvih 

najava nastupa na sajmu, detalja informiranja 

obrtnika o karakteristikama i 

rokovima prijave nastupa na sajmu, 

preuzimanja prijava, razrade nastupa 

u suradnji s izvođačem štanda HOK-a, 

pozicioniranja svakog pojedinog izlagača 

na izložbenom prostoru, najava 

nastupa članova HOK-a u domaćim 

i stranim medijima, zaprimanja robe 

i promotivnih materijala od izlagača, 

transporta i carinskih formalnosti 

umjesto izlagača, postave eksponata 

na štandu, dežurstava predstavnika 

stručne službe na izložbenom prostoru, 

aktivnog rada na poslovnom 

povezivanju obrtnika s potencijalnim 

partnerima na sajmu, pospremanja i 

transporta eksponata natrag u Hrvatsku, 

te davanja povratnih informacija 

nakon sajma za obrtnike i izlagače koji 

nisu zbog poslovnih obaveza mogli 

sve vrijeme biti dežurni kraj svojih eksponata 

na sajamskoj priredbi. 

Uz izravne uštede za izlagače kroz 

sufinanciranje članova HOK-a sa 50% 

odnosno na pojedinim međunarodnim 

sajmovima (Obrtnički sajam u 

Münchenu i u Zagrebu) sa 70% cijene 

nastupa po m 2 , izlagači imaju i posredne 

uštede jer ne moraju sami plaćati 

izložbene prijavne pristojbe, ozvučenja 

izložbenih paviljona, prijavne pristojbe 

za upise u katalog sajmova, niti najave 

nastupa u medijima, a nisu obavezni 

zakupiti samostalan štand čiji se minimum 

za pojedinačne izlagače kreće 

između 12-24 m 2 , već Hrvatskoj obrtničkoj 

komori mogu prijaviti nastup 

na izložbenoj površini koja zadovoljava 

njihove potrebe. 

Uz sve navedene pogodnosti HOK 

izlagačima osigurava zajednički izložbeni 

prostor za poslovne razgovore na 

financira nastupe i marketinške aktivnosti 

koje prate nastupe svojih članova, 

te aktivno sudjeluje u pregovorima s 

predstavnicima sajmova kojima sama 

nije organizator, kako bi se postigli što 

povoljniji uvjeti nastupa obrtnika na 

spomenutim sajmovima. 

Nakon nastupa stručna služba provodi 

anketiranje izlagača vezano uz 

zadovoljstvo nastupom, gdje se prikupljaju 

i eventualne primjedbe i prijedlozi 

unapređenja nastupa na sljedećem 

sajmu, te tako na konkretan način implementiraju 

prijedlozi samih izlagača 

u buduće nastupe. 

Pojavljuju li se novi izlagači na 

sajmovima ili još uvijek prevladavaju 

pretežno isti, stari izlagači na 

sajmovima? 

Drago mi je da ste postavili ovo 

pitanje, jer su i sami članovi Odbora 

za sajmove HOK-a razmatrali udio 

novih izlagača na sajamskim nastupima. 

Mogu sa zadovoljstvom reći 

da imamo »starih«, bolje rečeno, 

standardnih višegodišnjih izlagača 

HOK-a na pojedinim sajmovima, ali 

i sve veći broj novih izlagača, koji se 

kroz sajamske nastupe u Hrvatskoj i 

inozemstvu predstavljaju potencijalnim 

partnerima prvi put. 

Primjeri Vam mogu biti ovogodišnji 

nastupi na sajmovima gdje smo, primjerice, 

u Beogradu imali 40% novih 

izlagača, u Celju su 5 od 10 izlagača 

bili obrtnici koji su prvi put nastupali 

na tom sajmu, a po trenutačnim prijavama 

na predstojećim sajmovima 

u Grazu i Zenici imat ćemo oko 40% 

izlagača koji prvi put nastupaju organizirano 

s HOK-om na sajmovima. Takav 

trend se i dalje nastavlja, što je jako 

dobro, jer uz potpore »starim« izlagačima, 

Hrvatska obrtnička komora želi 

što većem broju obrtnika i svojih članova 

omogućiti nastup na domaćim ili 

međunarodnim sajmovima, kvalitetnu 

prezentaciju uz smanjene troškove, te 

na taj način pronalazak novih poslovnih 

partnera i izlazak na nova tržišta 

štandu, domaćicu s odličnim znanjem 

stranih jezika, te reprezentaciju za goste 

štanda, te se na taj način zaokružuje 

sajamski nastup. 

Na sajmovima u Hrvatskoj, Hrvatska 

obrtnička komora putem područnih 

obrtničkih komora organizira i suuz 

stručnu pomoć i sufinanciranje njihove 

krovne institucije. 

Priprema li HOK neke novosti 

vezane uz sajamske aktivnosti? 

Uz već nabrojane aktivnosti na sajmovima 

ove jeseni u zemlji i inozem- 

stvu, na sljedećim sjednicama Odbora 

za sajmove i druge promidžbene aktivnosti 

HOK-a razmatrat će se novi 

načini sufinanciranja i organiziranja 

nastupa članova HOK-a na domaćim 

i međunarodnim sajmovima, te se već 

aktivno radi na planiranju i izradi programa 

i plana nastupa na međunarodnim 

sajmovima u inozemstvu za 2008. 

godinu. 

Naravno da će HOK i dalje pratiti 

i sufinancirati nastupe svojih članova 

na sajmovima, s dodatnim naglaskom 

na aktivnoj stručnoj pomoći pripreme 

i najave nastupa u medijima, još intenzivnijeg 

informiranja svojih članova 

o predstojećim nastupima i stručnim 

posjetima domaćih i međunarodnih 

sajmova, a konkretno, već se provodi 

anketa naših područnih obrtničkih 

komora i obrtnika na terenu, vezano 

uz nastup na Međunarodnom obrtničkom 

sajmu u Münchenu 2008. godine. 

Po primitku svih relevantnih informacija, 

Odbor za sajmove i stručna 

služba HOK-a će uz pomoć područnih 

obrtničkih komora i obrtnika s terena, 

nastaviti rad na planiranju, poticanju i 

sufinanciranju nastupa na domaćim i 

međunarodnim sajmovima. 

Kakve su povratne informacije 

obrtnika koji nastupaju na sajmovima 

i ima li kakvih konkretnih prijedloga 

da se nastupi poboljšaju? 

Kao što sam već naglasio, kod pripreme 

nastupa od strane stručne službe 

HOK-a na domaćim i međunarodnim 

sajmovima, uvijek se po završetku 

nastupa provodi anketa zadovoljstva 

nastupom namijenjena izlagačima na 

tom sajmu. 

Izlagači daju svoj osvrt na završeni 

sajam, a sama anketa podijeljena je u 

dva dijela: 

1. dio daje priliku izlagaču da ocijeni 

organizaciju sajma vezanu uz infrastrukturu, 

posjet, termin održavanja 

i stručnost službe samog Sajma, npr. 

Sajma Celje, kako bi po primljenim sugestijama, 

ocjenama i prijedlozima od 

samih obrtnika, stručna služba HOK-a 

mogla na temelju tih prijedloga planirati 

pregovore ili reagirati prema 

samoj službi Sajma kod pripreme nastupa 

u sljedećoj godini. 

2. dio ankete daje priliku izlagačima 

da ocijene organizaciju nastupa na 

Sajmu vezano uz rad stručne službe 

HOK-a, naravno da daju dodatne prijedloge, 

sugestije ili primjedbe na taj 

rad, što stručnoj službi na čelu s Odborom 

za sajmove omogućava da navedene 

prijedloge uvaže kod pripreme i 

provedbe nastupa na sljedećem sajmu. 

Konkretne ocjene uspješnosti nastupa 

na sajmu izlagači daju najčešće 20- 

30 dana nakon samoga nastupa, kad se 

vide konkretni rezultati prezentiranja 

i poslovnih kontakata uspostavljenih 

na sajamskoj izložbi, odnosno kad se 

provedu najavljeni ili na sajmu dogovoreni 

poslovi. I sama stručna služba 

Sajma daje unutar 15 dana službene 

podatke o uspješnosti pojedinog sajma, 

koje su uvijek dostupne u medijima ili 

na matičnim internetskim stranicama 

svakoga od sajmova. Interes obrtnika 

za sajmovima najbolji je pokazatelj i 

preporuka uspješnosti nastupa na pojedinom 

sajmu, te se na temelju tog interesa 

i planiraju nastupi u sljedećem 

razdoblju. 

Radi li se još uvijek na ideji povezivanja 

velikih i malih gospodarskih 

subjekata u zajedničkim 

nastupima na sajmovima, posebno 

međunarodnim? 

Predstavnici Odbora za sajmove i 

druge promidžbene aktivnosti HOK-a 

inicirali su poslovni susret s direktoricom 

Sektora za trgovinu Hrvatske 

gospodarske komore Milicom Rakuš- 

Martulaš održan 5. rujna 2007. godine 

u prostorijama Hrvatske obrtničke komore, 

a s konkretnom temom Vašeg 

pitanja: kako dvije Komore zajedno 

mogu olakšati nastup svojih članova 

bilo obrtnika, bilo trgovačkih društava, 

odnosno »malih i srednjih« i »velikih« 

gospodarskih subjekata? 

Naime, Hrvatska obrtnička komora 

i Hrvatska gospodarska komora 

uspješno surađuju na provedbi sajmova 

u inozemstvu već dugi niz godina. 

Suradnja je počela u ranim 90-im godinama 

nastupom na sajmu obrtništva 

u Münchenu, te sajmovima u Baselu, 

Frankfurtu, Skopju, Beogradu, Sarajevu, 

Mostaru. 

Potpisivanjem ugovora o suradnji 

Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske 

gospodarske komore na području 

organiziranja sajmova ta se suradnja i 

dalje uspješno odvija. I jedna i druga 

Komora u prvom se redu vode interesima 

svojih članica u odabiru sajmova. 

Tako nerijetko HGK i HOK prihvaćaju 

na svoj štand izlagače koji nisu njihovi 

članovi, već članovi druge Komore, 

ukoliko njihova Komora organizira sajam 

za koji su članice iskazale interes. 

Posebno napominjemo da se već 

nekoliko godina HGK predstavlja i na 

Sajmu obrtništva u Zagrebu s info pultom 

i svojim promidžbenim materijalima, 

a i pomaže nastup svojih članica 

na tom sajmu. 

Važno je istaknuti da i na međunarodnim 

sajmovima na kojima nastupaju 

i jedna i druga Komora sa svojim 

štandovima – u Celju, Zenici, Beogradu, 

Novom Sadu – ta suradnja posebno 

dolazi do izražaja. Osim angažiranja 

istog izvođača štanda i stručne 

službe pomažu jedna drugoj (informiranje, 

primanje delegacija, dežurstva 

kraj eksponata…). 

Na sastanku je dogovorena daljnja 

suradnja u provedbi sajamskih nastupa 

u inozemstvu i Republici Hrvatskoj, 

čime će se pospješiti zajednički nastup 

i »velikih« i »malih i srednjih« gospodarskih 

subjekata, posebice na sajmovima 

u inozemstvu, te će se na taj način 

zajednički prezentirati potencijali 

ukupnog hrvatskoga gospodarstva.

MEĐUNARODNA SURADNJA I SAJMOVI 


rujan 2007. 

EKO-ETNO HRVATSKA 

Izložba proizvoda i usluga ruralnih područja 

Na ovogodišnjem Jesenskom 

međunarodnom 

zagrebačkom 

velesajmu, održana je peta po 

redu nacionalna manifestacija 

Eko-etno Hrvatska. Na manifestaciji 

su hrvatske županije, 

općine i gradovi predstavljale 

svoje kulturno bogatstvo, autohtonost 

i tradiciju, a ovogodišnji 

partner bilo je Federalno 

ministarstvo poljoprivrede, 

vodoprivrede i šumarstva Federacije 

Bosne i Hercegovine 

te se kao poseban gost predstavila 

Hercegovina. 

Uz predstavljanje svojih 

autohtonih proizvoda, pripremljena 

su i stručna događanja, 

okrugli stolovi i predavanja od 

kojih su neka bila »Problematika 

šljive i šljivovice u Republici 

Hrvatskoj«, »Brendiranje 

destinacija i autohtonih hrvatskih 

proizvoda« i »Ekološka 

poljoprivreda u Hrvatskoj«. 

Izložbeni prostori bili su 

uređeni u ambijentalnom stilu, 

s autentičnim predmetima, 

a mogla su se degustirati autohtona 

jela i pića uz izvornu 

narodnu glazbu. 

Detalji predstavljanja županija i 

njihovih proizvoda na ovogodišnjem 

Eko-etno Hrvatska 

Nastavak suradnje Hrvatske obrtničke komore 

i Zapadnoaustralsko-hrvatske trgovačke komore 

Konkretizacija poslovne suradnje između 

hrvatskih i australskih obrtnika 

i poduzetnika, temeljene na 

Sporazumu o suradnji između Hrvatske 

obrtničke komore (HOK) i Zapadnoaustralsko-hrvatske 

trgovačke komore (WACCC) 

iz 2004. godine, bila je tema sastanka izaslanstva 

WACCC-a s predsjednikom HOK-a 

Matom Topićem i suradnicima, održanog 

10. rujna u Zagrebu. 

Predsjednik HOK-a Topić ponudio je 

daljnju pomoć HOK-a u uspostavljanju 

kontakata i razmjeni informacija među 

hrvatskim i australskim poduzetnicima, 

te je upoznao predsjednika WACCC-a 

Briana Rakicha i njegove suradnike s potencijalima 

hrvatskog obrtništva, istaknuvši 

kako je trenutačno aktivno oko 105.000 

obrta, koji zapošljavaju blizu 160.000 

radnika. 

Australski poduzetnici okupljeni u WA- 

CCC-u, rekao je predsjednik Brian Rakich, 

većinom su hrvatskog podrijetla i namjeravaju 

se vratiti u Hrvatsku kao potencijalni 

ulagači, u čemu im je važna suradnja s 

HOK-om. Australski Hrvati najviše su zainteresirani 

za ulaganja u turizam, pri čemu 

najveću prepreku vide u predugoj proceduri 

izdavanja potrebnih dozvola, a vjeruju da 

postoji mogućnost suradnje i u vinarstvu. 

Članovi WACCC-a također namjeravaju 

uskoro predstaviti svoje potencijale na zajedničkom 

izlagačkom prostoru na Zagrebačkom 

velesajmu. Nakon potpisa Sporazuma 

o suradnji, preko obje komore realizirani su 

neki konkretni poslovi (izvoz ribe iz Australije, 

gradnja i remont brodova i jahti kao joint 

venture, organizacija turističkih putovanja u 

Hrvatsku…). 


MEĐUNARODNA I DOMAĆA POSLOVNA SURADNJA 

Pregled ponude i potražnje, RUJAN 2007. 

NAZIV TVRTKE OPIS PONUDE ADRESA KONTAKT 

H. M. Gruel Maschinen-Produktion 

& Vertrieb 

NJEMAČKA 

SPONZOR INZENIRING d.o.o. 

SLOVENIJA 

»K. G. VAR« proizvodnja, trgovina 

i usluge 

HRVATSKA 

»METALOPLASTIKA« 

HRVATSKA 

Poduzeće traži partnera/partnere za distribuciju proizvoda na 

tržištu Republike Hrvatske kao i kupce za iste. 

Proizvode zračne čekiće za kovanje, gusene peći za bravarije, kao 

i opremu za metaloprerađivače te struke, te za poduzetnike koji 

se bave kovanjem. 

Detaljnije informacije kao i fotografije te specifikacije samih 

proizvoda možete naći na web stranici: www.gruel-maschinen.de 

Zastupnici u zastupanju i prodaji komponenti iz autoindustrije 

i bijele tehnike, primjerice tehničkih pjena, gumenih proizvoda, 

brtvila, koje zanimaju i slobodni kapaciteti hrvatskih obrtnika 

u domeni štancanja, sječenja, termoformiranja i drugih oblika 

gume. 

Obrt nudi usluge zavarivanja željeznih predmeta, čeličnih 

konstrukcija svih oblika, zavarivanje inoxa domaćim i stranim 

partnerima. 

Posjeduju višegodišnje iskustvo rada u Republici Sloveniji 

– suradnja i rad u firmi ADK. d.o.o. iz Maribora, a uz usluge 

zavarivanja nude se i usluge tokarskih obrada komada, varenja 

obojenih metala, te brušenja i zaštite metalnih predmeta. 

Nudi se kompletna proizvodna linija strojeva za proizvodnju 

četaka, obuće te preradu plastičnih masa, s vlastitom alatnicom i 

poslovnim prostorom od ukupno 1000 m 2 poslovnog prostora. 

Nude se kompletna postrojenja u funkciji, a liste strojeva 

koje obrtnik nudi možete dobiti na kontaktima iz priloga ili u 

Hrvatskoj obrtničkoj komori – Dražen Horvat. 

Dodatni upiti u HOK-u: Dražen Horvat, telefon: 01/48 06 650, faks: 01/48 06 675 ili e-mail: drazen.horvat@hok.hr . 

H. M. Gruel 

Maschinen-Produktion & Vertrieb 

Gutenbergstrasse 8 

D-72636 Frickenhausen 

Deutschland 

SPONZOR INZENIRING d.o.o. 

Bazoviska 32 

6250 Ilirska Bistrica 

Republika Slovenija 

METALOPLASTIKA 

g. Ivan Sekulić 

Javorinska 30 

10000 Zagreb 

H. M. Gruel 

Maschinen-Produktion & Vertrieb 

Gutenbergstrasse 8 

D-72636 Frickenhausen 

Deutschland 

Kontakt osoba: g. H. M. Gruel 

Tel.: 0049/(0)7022/415-17 

Fax: 0049/(0)7022/490-82 

e-mail: info@gruel-maschinen.de 

web: www.gruel-maschinen.de 

Kontakt: g. Arno Udatny 

Mobitel: 00386/31/682 185 

e-mail: sponsor@siol.net 

Kontakt: g. Vladimir Kreš 

Telefon: 042/796 726 

Mob: 099/213 7531 

e-mail: vladimir.kres@vz.t-com.hr 

Kontakt: g. Ivan Sekulić 

Telefon: 01/2859 190 

Ili 

Dražen Horvat 

Hrvatska obrtnička komora 

Telefon: 01/48 06 650 

Faks: 01/48 06 675 i 

e-mail: drazen.horvat@hok.hr


rujan 2007. 

Hrvatski obrtnici i poduzetnici 

na sajmu HERBSTMESSE 2007 

U organizaciji Hrvatske obrtničke komore na Jesenskom 

međunarodnom sajmu HERBSTMESSE 2007 u Grazu od 29. rujna do 

7. listopada 2007. nastupit će i hrvatski obrtnici i poduzetnici 

Na sajamskom prostoru 

Sajma Graz od 29. rujna 

do 7. listopada 2007. održat 

će se Međunarodni jesenski 

sajam u Grazu – Grazer Herbstmesse 

2007. 

Sajam je smješten na 65.000 

m 2 izlagačkog prostora bruto, 

a nastupa 450 izlagača iz 11 

država. Po službenim podacima 

organizatora, prošlogodišnji 

posjeti sajmu dosegli 

su brojku od više od 130.000 

posjetilaca. 

Na sajmu će u organizaciji 

HOK-a na površini 40 m 2 nastupiti 

10 izlagača sa svojim 

eksponatima i promidžbenim 

materijalima, a preko 

publikacija HOK-a kao i 

CD-a s poslovnim informacijama 

o članovima HOK-a, 

za koje je zabilježen velik interes 

posjetitelja i poslovnih 

ljudi na sajmu, promovirat će 

se kompletna ponuda hrvatskog 

obrtništva. 

Robne grupe izlagača u 

organizaciji HOK-a su: lijevanje 

obojenih metala i 

strojna obrada, proizvodnja 

strojeva za pakiranje i zamatanje, 

proizvodnja gumenih i 

metalnih dijelova za strojeve 

i autoindustriju, proizvodnja 

medicinskih krema i kozmetike, 

izrada keramičkih 

suvenira, izrada umjetničkih 

i antiknih lutaka suvenira, 

proizvodnja balkonskih 

ograda i obrada drva, proizvodnja 

građevinske stolarije, 

inovacija, sofisticiranih multimedijalnih 

info-kioska na 

kojemu se prezentirao rad 

HOK-a, te prezentacija zadružnog 

sustava hrvatskog 

obrtništva. 

Štand HOK-a nalazit će se 

na već tradicionalnoj poziciji 

u paviljonu Stadthalle 1 – paviljonu 

međunarodnih izlagača 

– štand broj 230, na koji 

su pozvani ugledni posjetitelji 

iz gospodarskog života 

Republike Austrije, predstavnici 

Gospodarske komore 

Štajerske, predstavnici 

Hrvatsko-austrijske trgovinske 

komore, te predstavnici 

veleposlanstva i konzulata 

Republike Hrvatske u Republici 

Austriji. 

Središnji događaj ovogodišnje 

izložbe bit će održavanje 

»Dana Hrvatske« na 

sajmu u Grazu. 

Ove godine se »Dan Hrvatske« 

održava 2. listopada, uz 

prigodan gospodarski skup i 

mnogo uglednih posjetitelja. 

»Dan Hrvatske« na sajmu 

u Grazu već je tradicionalna 

gospodarska manifestacija 

koja okuplja gospodarstvenike, 

predstavnike gospodarskog 

i političkog života 

Republike Hrvatske i Štajerske, 

te mnoge posjetitelje iz 

Austrije, Hrvatske i susjednih 

država. 

D. H. 

MEĐUNARODNA SURADNJA I SAJMOVI 

POSLOVNA TRAŽILICA WER LIEFERT WAS 

sklopu Jesenskog zagrebačkog 

velesajma, U 

12. rujna 2007. održan je 

stručni skup o malom poduzetništvu 

»Mali su veliki«, 

u organizaciji WLW-a 

(Wer liefert was?). Sudionici 

skupa informirani su 

o značenju i ulozi malih 

poduzetnika u hrvatskom 

gospodarstvu, mogućnostima 

korištenja državnih 

poticaja i pretpristupnih 

fondova EU. 

Pored toga, mogli su čuti 

što sve treba znati o upravljanju 

poduzećem, ljudima 

i informacijama. 

Predstavljena je i posebna 

publikacija »505 

najuspješnijih malih poduzetnika« 

po kriteriju novostvorene 

vrijednosti. Publikacija 

je izvor informacija 

o malom poduzetništvu te 

potencijalnim poslovnim 

partnerima. 

Kako je rekao Zvjezdan 

Čorbić, direktor WLW-a, 

posebnu vrijednost pred- 

Mali su veliki 

stavlja web stranica u 

sklopu poslovne tražilice 

www.wlw.hr, namijenjena 

promicanju malog poduzetništva. 

Na istoj je stranici dostupan 

cjeloviti sadržaj publikacije 

kao i predavanja sa 

skupa. Također, promoviran 

je Business excellence 

indeks (BEX) za ocjenu poslovne 

izvrsnosti. 

Prilagođen je hrvatskim 

uvjetima, a predstavlja pouzdan 

indikator u odabiru 

poslovnih partnera ili investiranju 

u određena poduzeća. 

(tpm) 

Naši obrtnici-ugostitelji 

na sajmu »Gastronomia 

07« u Grazu 

Hrvatski obrtnici posjetili 

međunarodni specijalizirani 

sajam ugostiteljstva i hotelijerstva 

»GASTRONOMIA 07« koji je 

održan od 9. do 13. rujna 2007. 

godine u Grazu 

Suradnjom stručne službe Hrvatske 

obrtničke komore i Rozine Begić, zastupnice 

u prodaji sajma Graz za Hrvatsku, 

11. rujna 2007. godine organiziran je 

besplatni posjet specijaliziranom međunarodnom 

sajmu ugostiteljstva »GASTRO- 

NOMIA 07« u Grazu, namijenjen hrvatskim 

obrtnicima iz ugostiteljske branše. 

Dogovorom s upravom sajma u Grazu 

svim hrvatskim sudionicima bio je osiguran 

besplatan prijevoz autobusom od 

Zagreba do Graza i natrag, uključivo i besplatan 

ulaz na sajam. 

Sajam je u organiziranom posjetu posjetilo 

oko 140 hrvatskih obrtnika, a još 

tridesetak obrtnika dobilo je informacije i 

besplatne ulaznice za sajam, te je u vlastitom 

aranžmanu posjetilo sajam u Grazu. 

Hrvatski obrtnici i poduzetnici su obišli 

novi sajam u sajamskoj ponudi Sajma 

Graz, sajam »GASTRONOMIA 07«, koji 

je prvi put održan prošle godine, a na kojem 

izlaže više od 150 izlagača iz sedam 

država, a bogata gastronomska ponuda te 

novi trendovi u ugostiteljstvu, privukli su 

mnoge posjetitelje na ovaj sajam. 

Hrvatska obrtnička komora i dalje će 

poticati odlaske svojih članova na međunarodne 

sajmove, organizirati posjete sajmovima 

kadgod to bude moguće, a ovaj 

sajam je izabran jer je specijalizirani sajam 

ugostiteljstva i hotelijerstva, kako bi se i 

tome sektoru obrtničkih usluga posvetila 

dužna pozornost i omogućio uvid u svjetske 

trendove u ovoj domeni obrtničke djelatnosti. 

D. H. 

14. GENERALNI BH SAJAM 

ZEPS 2007. 

6. nastup hrvatskih 

obrtnika na sajmu u Zenici 

u organizaciji HOK-a 

Hrvatska obrtnička komora po šesti 

puta zaredom organizira i sufinancira 

nastup hrvatskih obrtnika i poduzetnika na 

Generalnom BH sajmu ZEPS u Zenici. 

Sajam se održava od 16. do 21. 10. 2007. 

godine, te svojim poslovnim posjetom, brojem 

uspostavljenih kontakata, te stalnim 

organizacijskim razvojem i povećanjem 

izložbene površine opravdava reputaciju 

najvećeg i najcjenjenijeg BH sajma. Po 

službenim podacima samih organizatora, 

prošlogodišnji posjeti sajmu više od 70.000 

posjetitelja, te mnogi dodatni popratni sadržaji 

i manifestacije, svrstavaju ovogodišnji 

ZEPS u sam vrh sajamske ponude regije. 

Na površini 20.000 m 2 bruto nastupat će 

više od 600 izlagača iz 32 države. 

Na sajmu će u organizaciji HOK-a izlošcima 

i promotivnim materijalima nastupati 

10 izlagača, a putem publikacija HOK-a 

promovirana je kompletna ponuda hrvatskog 

obrtništva. Štand HOK-a nalazi se na 

tradicionalnoj poziciji u paviljonu B – paviljonu 

međunarodnih izlagača, a hrvatski 

obrtnici i poduzetnici kao i Komora predstavit 

će se na 56 m 2 izložbenog prostora. 

Hrvatski obrtnici predstavljaju sljedeće 

robne grupe proizvoda: lijevanje obojenih 

metala i strojna obrada, proizvodnju opruga, 

alata i metalnih proizvoda, proizvodnju 

peći za toplinsku obradu metala, proizvodnju 

energetsko-procesne opreme, brizganje 

plastike i CNC glodanje, proizvodnju uređaja, 

regulaciju i automatizaciju u industriji, 

proizvodnju suvenira i ukrasa, te izradu 

sofisticiranih multimedijalnih info-kioska. 

Hrvatska obrtnička komora na sajmu 

u Zenici pozvat će u posjet izložbenom 

prostoru HOK-a predstavnike gospodarskih 

institucija iz Bosne i Hercegovine, 

predstavnike veleposlanstva i konzulata 

Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, 

te predstavnike predstavništva Hrvatske 

gospodarske komore u Sarajevu. 

Zajednički EU projekt HOK-a i njemačke SEQUA-e 

Potkraj 2007. godine HOK će započeti zajednički 

EU projekt s njemačkom organizacijom 

SEQUA-om koja je dugogodišnji Partner 

njemačke ekonomije u provođenju EU projekata. 

Riječ je o »Programu pomoći poduzetništvu 

za Bugarsku, Rumunjsku, Hrvatsku i 

Tursku« – BSP III (Business Support Program 

for Bulgaria, Romania, Croatia and Turkey). 

Cilj projekta kojega financiraju europski 

fondovi (EuropeAid-a) je pomoć organizacijama 

koje zastupaju poduzetnike i obrtnike u 

D. H. 

Bugarskoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj i Turskoj 

pri uvođenju i razumijevanju propisa poslovanja 

europske pravne stečevine (acquis communautaire). 

Naročito se radi o tome da se 

organizacijama koje zastupaju poduzetnike 

osigura potpora da svojim članovima (obrtnicima) 

mogu pružati usluge i davati informacije 

o važnim temama kao, na primjer, zaštita 

okoliša, kvaliteta hrane, sigurnost proizvoda, 

liberalizacija tržišta, slobodan promet roba, 

norme, standardi i certificiranje. 

ŠTO JE ICE? 

Internacionalizacija 

prekograničnog poduzetništva 

srpnju ove godine HOK je ušao u još jedan 

novi zajednički projekt u suradnji s 

U 

Agencijom za razvoj Varaždinske županije 

AZRA. Riječ je o projektu »ICE« koji označava 

internacionalizaciju prekograničnog 

poduzetništva. Projektom se želi poboljšati 

prekogranična suradnja poduzetnika/obrtnika 

i regionalnih struktura koje podupiru 

poduzetništvo, osigurati uvjete za postupno 

uspostavljanje konkurentnog prekograničnoga 

gospodarskog prostora, te povećati razinu 

osposobljenosti malih i srednjih poduzeća i 

podupirućih institucija za kandidiranje i sudjelovanje 

u programima EU. 

INTERREG IIIA – PREKOGRANIČNA SURADNJA 

PROGRAM ZA SUSJEDSTVO – SLOVENIJA – MAĐARSKA – HRVATSKA 

Cilj linije A inicijative 

INTERREG III je poticanje 

prekogranične suradnje između 

pograničnih regija u 

susjednim zemljama u svrhu 

ostvarivanja ujednačenog 

ekonomskog i društvenog 

razvoja. Hrvatska sudjeluje 

sredstvima iz CARDS ili 

Phare programa u iznosu od 

6 milijuna eura za razdoblje 

2004. – 2006., dok Slovenija 

i Mađarska svoj doprinos 

daju s više od 20 milijuna 

eura iz Europskog fonda za 

regionalni razvoj za isto razdoblje. 

Općenito o projektu 

Namjena projekta: 

Projektom se želi poboljšati 

prekogranična suradnja 

poduzetnika/obrtnika i regionalnih 

struktura koje podupiru 

poduzetništvo, osigurati 

uvjete za postupno uspostavljanje 

konkurentnog prekograničnoga 

gospodarskog 

prostora te povećati razinu 

osposobljenosti malih i srednjih 

poduzeća i podupirućih 

institucija za kandidiranje i 

sudjelovanje u programima 

EU. 

Opći ciljevi projekta 

• Poboljšati uvjete za gospodarsku 

suradnju i postupno 

uspostaviti jedinstveni 

gospodarski prostor 

• Povećati razinu konkurentnosti 

poduzetnika i pozitivno 

utjecati na socijalnu 

politiku 

Specifični ciljevi projekta 

• Poboljšati prekograničnu 

suradnju SMP-a i regionalnih 

podupirućih struktura 

• Uspostaviti nove, prekogranično 

usmjerene službe 

za SMP 

• Povećati razinu osposobljenosti, 

informiranosti 

i osviještenosti SMP-a o 

uvjetima i mogućnostima 

za prekograničnu poslovnu 

suradnju 

• Povećati konkurentnost 

poduzeća kroz prekogranično 

povezivanje poduzetničkih 

mreža i clustera 

Očekivani rezultati 

projekta 

• Uspostavljena prekogranična 

suradnja institucija 

na području poboljšanja 

poduzetništva 

• Oblikovan prijedlog prekograničnog 

povezivanja 

i suradnje poduzetničkih 

mreža i clustera 

• Uspostavljena poslovna 

burza ponude i potražnje 

za prekograničnu suradnju 

• Poboljšana prekogranična 

suradnja SMP-a u odabranim 

sektorima i uspostavljena 

nova prekogranična partnerstva 

(mreže, clusteri) 

Specifični ciljevi projekta su poboljšanje 

prekogranične suradnje SMP-a i regionalnih 

podupirućih struktura, uspostava nove prekogranično 

usmjerene službe za SMP, povećanje 

razine osposobljenosti, informiranosti i 

osviještenosti SMP-a o uvjetima i mogućnostima 

za prekograničnu poslovnu suradnju 

i povećanje konkurentnosti poduzeća kroz 

prekogranično povezivanje poduzetničkih 

mreža i clustera. 

ICE se provodi u sklopu inicijative »IN- 

TERREG IIIA – prekogranična suradnja« od 

strane EU-a. U tom programu za susjedstvo 

sudjeluju Slovenija, Mađarska i Hrvatska. 

• Osigurana informiranost 

SMP-a uzduž područja 

granice SLO-HR 

• Osposobljeni stručnjaci 

podupirućih institucija i 

poduzeća/obrtnika za prioritetne 

teme prekogranične 

poslovne suradnje 

Izvori financiranja 

PROJEKT ICE (Hrvatska) 

• 75.080,40 EUR (PHARE) 

• 26.379,60 EUR (nositelj 

projekta) 

• 101.460,00 EUR (ukupni 

zajamčeni troškovi) 

PROJEKT ICE (Slovenija) 

• 126.022,36 EUR (IN- 

TERREG) 

• 42.446,94 EUR (Nositelj 

projekta i partneri) 

• 168.469,30 EUR (ukupni 

zajamčeni troškovi) 

• 169.555,86 EUR (ukupna 

vrijednost projekta) 

Područje provođenja 

projekta 

• Slovenija / statističke regije 

Pomurje, Podravje, Savinjska, 

Spodnjeposavska, 

Jugovzhodna Slovenija, 

Notranjsko-kraška i Obalno-kraška 

• Hrvatska/Varaždinska 

županija 

Trajanje projekta 

s hrvatske strane: 

• lipanj 2007. – kolovoz 

2008.

CEHOVI 


rujan 2007. 

ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI 

Uvjerenje zamjenjuje uporabnu dozvolu 

Za građevine izgrađene od 20. lipnja 1991. do 1. listopada 2007. moći će se izdati rješenje za obavljanje gospodarske djelatnosti 

i bez uporabne dozvole 

Novi Zakon o prostornom 

uređenju i gradnji objavljen 

je 23. srpnja 2007. godine 

(NN 76/2007.). Nakon nekoliko najava 

i komentara u Obrtničkim novinama 

u lipnju ove godine, što je 

konačno u Saboru izglasano? Ono 

što najviše zanima obrtnike, a to je 

odobrenje za obavljanje gospodarske 

djelatnosti u poslovnom prostoru, 

izmijenilo se za dio građevina 

izgrađenih nakon 1. siječnja 2004. 

Naime sada, takve građevine više 

ne trebaju uporabnu dozvolu, već 

samo uvjerenje za uporabu. Uvaženi 

su dijelom naši zahtjevi kako je 

ishođenje uporabne dozvole teško 

provedivo i skupo. Podsjetimo se da 

se uporabna dozvola izdaje nakon 

tehničkog pregleda, koji je daleko 

zahtjevniji od ishodovanja uvjerenja 

za uporabu. Na ovaj način izbjegle 

su se i situacije koje ne bi bilo 

moguće riješiti. Primjerice, zgrada 

ne može dobiti uporabnu dozvolu 

jer nema dovoljno parkirališnih 

mjesta. Grad ne dopušta gradnju 

dodatnih parkirališnih mjesta i poslovni 

prostor u navedenoj zgradi 

nikada ne može dobiti rješenje za 

obavljanje djelatnosti. 

Da rezimiramo: 

1.) Građevine izgrađene do 15. 

veljače 1968. godine (čl. 330, st. 1) 

smatrat će se izgrađenima na temelju 

pravomoćne građevinske dozvole, 

odnosno drugoga odgovarajućeg 

akta nadležnoga upravnog 

tijela. 

Dokazivanje vremena izgradnje 

(čl. 330, st. 2) obavlja se uvjerenjem 

koje izdaju katastarski ured, odnosno 

Središnji ured Državne geodetske 

uprave na temelju podataka s 

kojima raspolažu (katastarski operat, 

katastarski plan, posjedovni 

list, Hrvatska osnovna karta, snimke 

iz zraka). 

Za ove građevine ne izdaje se 

uporabna dozvola (čl. 330, st. 5). 

Građevina se upisuje u katastarski 

operat ako je uz zahtjev priloženo 

navedeno uvjerenje (čl. 330, 

st. 6). 

Dakle, za izdavanje rješenja o 

obavljanju djelatnosti bit će dostatno 

navedeno uvjerenje. 

2.) Za građevine izgrađene na 

temelju građevinske dozvole, odnosno 

drugoga odgovarajućeg akta 

nadležnog tijela izdanog do 19. lipnja 

1991. godine ne izdaje se uporabna 

dozvola (čl. 331, st. 1). 


operat ako je uz zahtjev 

priložena pravomoćna građevinska 

dozvola i potvrda da u vezi s 

tom građevinom nije u tijeku postupak 

građevinske inspekcije (čl. 

331, st. 2). 

Budući da je uporabna dozvola 

jedan od uvjeta za izdavanje rješenja 

o obavljanju djelatnosti (čl. 256. 

st. 2), a za ove građevine se uporabna 

dozvola ne izdaje, proizlazi da 

će za rješenje o obavljanju djelatnosti 

biti dostatno priložiti: 

– pravomoćnu građevinsku dozvolu 

i 

– potvrdu da nije u tijeku postupak 

građevinske inspekcije. 

3.) Za izgrađenu građevinu na temelju 

građevinske dozvole izdane 

od 20. lipnja 1991. godine do dana 

stupanja na snagu ovoga Zakona (1. 

listopada 2007.) umjesto uporabne 

dozvole nadležno upravno tijelo na 

zahtjev investitora odnosno vlasnika 

građevine izdaje uvjerenje za uporabu 

kojim se utvrđuje da je građevina 

izgrađena u skladu s građevinskom 

dozvolom u pogledu vanjskih gabarita 

i namjene (čl. 333, st. 1). 

Uvjerenje se ne može izdati za 

izgrađene građevine u vezi kojih je 

u tijeku postupak građevinske inspekcije. 


operat ako je uz zahtjev priložena 

uporabna dozvola ili navedeno 

uvjerenje (čl. 333, st. 4). 

Za izdavanje rješenja o obavljanju 

djelatnosti bit će dostatno priložiti: 

– uvjerenje (da je izgrađeno u 

skladu s građevinskom dozvolom: 

gabariti, namjena) i 

– potvrdu da nije u tijeku postupak 

građevinske inspekcije. 

4. Također, podsjetimo da se izgrađena 

zgrada čija građevinska 

(bruto) površina nije veća od 400 

m i zgrada za obavljanje isključivo 

poljoprivrednih djelatnosti čija 

građevinska (bruto) površina nije 

veća od 600 m može početi koristiti, 

odnosno staviti u pogon, te se 

može izdati rješenje za obavljanje 

djelatnosti prema posebnom zakonu, 

nakon što investitor nadležnom 

upravnom tijelu dostavi za 

tu zgradu završno izvješće nadzornog 

inženjera o izvedbi građevine. 

Značajna je i briga za energetska 

svojstva zgrade (čl. 15), kada troškovi 

grijanja i zagađivanja okoliša 

postaju sve značajniji. Svaka zgrada, 

ovisno o vrsti i namjeni, mora 

biti projektirana, izgrađena i održavana 

tako da tijekom uporabe 

ima propisana energetska svojstva. 

Prije izdavanja uporabne dozvole, 

odnosno prije promjene vlasništva 

ili iznajmljivanja zgrade ili njezina 

dijela, mora se pribaviti certifikat 

o energetskim svojstvima zgrade, 

koji izdaje ovlaštena osoba. Treba 

pričekati Pravilnik Ministarstva u 

kojem će se precizirati tko i kako će 

moći izdavati certifikate, ali i koliko 

će sve to koštati. 

Građevinarima dobro poznato 

»Licenciranje« pojavljuje se u čl. 

181 gdje se definira izvođač. Dakle, 

izvođač je osoba koja gradi ili 

izvodi pojedine radove na građevini. 

Graditi ili izvoditi pojedine 

radove na građevini može osoba 

koja ispunjava uvjete za obavljanje 

djelatnosti građenja prema posebnom 

zakonu. Ovo znači da će se 

posebnim zakonom regulirati tko 

može graditi. Do tada (čl. 350) i 

dalje vrijedi Pravilnik o uvjetima 

i mjerilima za davanje suglasnosti 

za započinjanje obavljanja djelatnosti 

građenja (NN 89/2006. i 

139/2006.) 

Ivica Štambuk 

Novi natječaj u Gradu Dubrovniku 

za izdavanje koncesije za obavljanje 

autotaksi djelatnosti 

Vladi RH predloženo određivanje mjera i rokova za 

sređivanje autotaksi djelatnosti u Gradu Dubrovniku 

Ceh prijevoznika Hrvatske 

obrtničke komore uputio 

je dopis Vladi Republike 

Hrvatske, Ministarstvu mora, 

turizma, prometa i razvitka, 

Gradskom vijeću Grada Dubrovnika, 

Gradskom poglavarstvu 

Grada Dubrovnika i Ministarstvu 

gospodarstva, rada i 

poduzetništva i zatražio upravni 

nadzor nad provođenjem natječaja 

za izdavanje koncesije za 

obavljanje autotaksi djelatnosti 

na području Grada Dubrovnika 

– primjena članka 61. Zakona o 

sustavu državne uprave. 

Na traženje obrtnika – prijevoznika 

iz Dubrovnika, Ministarstvo 

mora, turizma, prometa 

i razvitka obavilo je 18. listopada 

2006. godine upravni nadzor 

nad provođenjem natječaja za 

izdavanje koncesija za obavljanje 

autotaksi djelatnosti na području 

Grada Dubrovnika. 

O obavljenom nadzoru načinjen 

je Zapisnik klasa: 050-01/06- 

01/30, urbroj: 530-07-05-08 od 18. 

listopada 2006. godine. Zapisnik 

sadrži nalaz kojim se konstatiraju 

nepravilnosti u postupku provođenja 

natječaja, i to u odnosu na 

Zakon o općem u pravnom postupku 

i na Zakon o prijevozu u 

cestovnom prometu. 

Zapisnik završava zaključkom 

kojim se predlaže Gradskom poglavarstvu 

i Gradskom vijeću da 

donese novu Odluku o autotaksi 

prijevozu (u skladu sa Zakonom 

o prijevozu u cestovnom prometu), 

odnosno da utvrde sve 

okolnosti vezane uz provođenje 

natječaja. 

Zaključak ne sadrži rok za postupanje. 

Kako je od dana obavljanja 

upravnog nadzora prošlo gotovo 

godinu dana (što smatramo 

primjerenim rokom), a Poglavarstvo 

Grada Dubrovnika 

nije ništa poduzelo, na traženje 

obrtnika – taksi prijevoznika s 

područja grada Dubrovnika, Hrvatska 

obrtnička komora predlaže 

da Vlada Republike Hrvatske 

primijeni ovlast iz članka 61. 

stavak 1. podstavak 3. Zakona 

o sustavu državne uprave (»Narodne 

novine« br. 190/03 – pročišćeni 

tekst) te da hitno: 

– raspravi stanje u Gradu Dubrovniku 

vezano uz provedeni 

natječaj za izdavanje koncesije za 

obavljanje autotaksi djelatnosti 

– da se odrede mjere i rok koje 

su Gradsko poglavarstvo i Gradsko 

vijeće Grada Dubrovnika 

dužni poduzeti u izvršavanju 

svojih poslova. 

Zbog nesređenog stanja u 

obavljanju djelatnosti autotaksi 

prijevoznika na području Republike 

Hrvatske, a poglavito 

na području Grada Dubrovnika 

Hrvatska obrtnička komora moli 

Vladu Republike Hrvatske i nadležna 

tijela za hitnost u postupanju. 

Tomislav Juras 

Kao što je već najavljeno, Hrvatska 

obrtnička komora i 

ove godine organizira tradicionalni, 

12. susret ribara, koji će 

se održati u Pagu 26. i 27. listopada 

2007. godine u hotelu Pagus. 

Domaćin 12. susreta ribara je Obrtnička 

komora Zadarske županije. 

Na dvanaestom Susretu ribara 

kroz stručna izlaganja i raspravu, 

razmotrit će se brojne tematske cjeline 

vezane uz obavljanje ribarske 

djelatnosti: 

• Uvodno izlaganje predsjednika 

Ceha za ribarstvo, akvakulturu i 

poljodjelstvo HOK-a 

• Osvrt ravnatelja Uprave ribarstva 

na aktualni trenutak hrvatskog ribarstva 

• Definiranje primjene pravila ribolova 

u ZERP-u RH – što primjenom 

ZERP-a dobivaju hrvatski ribari 

• Ribarske luke – vezovi – iskrcajna 

mjesta 

• Primjena ribarske regulative EU 

– prepreke i kako ih prevladati 

• Zaštićeni dijelovi prirode, Creskološinjski 

akvatorij i Lastovsko područje 

• Mogućnosti smanjenja troškova 

poslovanja naših ribara u odnosu 

na talijanske ribare 

• Ribolovni propisi – što mijenjati 

• Aktualni trenutak u marikulturi, 

te veterinarski propisi 

• Početak rada veletržnica ribom u 

Poreču i Rijeci, te ribarske zadruge. 

S obzirom na zanimljivost tema i 

važnost problematike, značajni dio 

vremena predviđenog Programom, 

bit će rezerviran za raspravu tijekom 

koje će sudionici moći iznijeti svoja 

mišljenja i stavove. 

Skupu će nazočiti, osim velikog 

broja ribara i predstavnika znanstvenih 

institucija i ustanova, predstavnici 

županijskih obrtničkih komora, 

kao i dužnosnici Hrvatske obrtničke 

komore. 

Isto tako, očekuje se nazočnost 

visokih državnih dužnosnika, predstavnika 

nekoliko ministarstava, 

12. susret ribara 

saborskih zastupnika, županijskih 

čelnika i drugih uglednih gostiju, te 

predstavnika medija. 

Hotelski smještaj 

i prijava sudionika 

Pozive ribarima, dužnosnicima, 

saborskim zastupnicima i drugim 

sudionicima Susreta koji dolaze s područja 

pojedine županije, a nisu na 

posebnom popisu uzvanika HOK-a, 

upućuje pojedinačno i neposredno 

svaka područna obrtnička komora, 

odnosno udruženje, te za njih snosi 

troškove. Rezervacije hotelskog 

smještaja na ime i prezime, obavljat 

će područne obrtničke komore, odnosno 

udruženje obrtnika. 

Radni dio i smještaj sudionika 12. 

susreta ribara je u hotelu PAGUS 

na Pagu. Hotel ima četiri zvjezdice, 

unutarnji bazen, wellness, saunu, 

solarij, jacuzzi, sobe za masažu. 

Informacije i rezervacija hotelskog 

smještaja: 

Coning turizam d.d. 

Hotel Pagus **** 

Ante Starčevića 1, 23250 Pag 

Nives Maržić, šefica recepcije 

Telefon: 023 611 310 

Faks: 023 611 101 

Danijela Skorić, Odjel marketinga 

i prodaje 

Telefon: 023 492 050 

Faks: 023 492 055 

e-mail: marketing@coning.hr 

e-mail: turizam@coning.hr 

www.coning-turizam.hr 

Za sudionike 12. susreta ribara 

koji dolaze preko POK-a ili UO, tajnici 

područnih obrtničkih komora, 

odnosno udruženja obrtnika, trebaju 

izvršiti rezervaciju hotelskog 

smještaja na vrijeme, a booking listu 

dostaviti recepciji hotela Pagus 

2-3 tjedna prije početka održavanja 

Susreta. Kopiju liste prijavljenih sudionika, 

POK-ovi i udruženja obrtnika 

trebaju također dostaviti i u 

Komorski ured HOK-a, u Odjel za 

cehove. 

U slučaju većeg odaziva sudionika 

i potrebe za dodatnim smještajnim 

kapacitetima, postoji mogućnost 

hotelskog smještaja u susjednom 

hotelu Meridijan (45 soba, 96 

kreveta), u hotelu Tony (20 soba, 55 

kreveta) te u hotelu Biser (20 soba, 

50 kreveta). 

Hotel Meridijan 

23250 Pag, Ante Starčevića bb 

Telefon: 023 492 200 

Faks: 023 612 161 

e-mail: info@meridijan15.hr 

www.meridijan15.hr 

Hotel Tony 

23250 Pag, Dubrovačka 39 

Telefon: 023 611 370 

Faks: 023 611 370 

e-maill: info@hotel-tony.com 

www.hotel-tony.com 

Hotel Biser 

23250 Pag, A. G. Matoša 8 

Telefon: 023 611 333 

Faks: 023 611 444 

e-mail: hotel-biser1@zd.htnet.hr 

www.hotel-biser.com 

Pozivamo sve ribare i ostale zainteresirane 

da se odazovu u što većem 

broju, te da svojom nazočnošću 

uveličaju ovaj za ribarstvo izuzetno 

značajan skup. 

Dragutin Pejčić


rujan 2007. 

CEHOVI 

Zaštita okoliša – inspekcije na terenu 

Slab odaziv za prijavu u registar 

Kao što smo pisali u Obrtničkim 

novinama broj 84 i 85, 

objavljena je Uredba o graničnim 

vrijednostima emisija onečišćujućih 

tvari u zrak iz stacionarnih 

izvora (»Narodne novine«, broj 

21/07.) stupila na snagu 1. ožujka 

2007. godine. 

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog 

uređenja i graditeljstva, 

nije zadovoljno odazivom obrtnika 

upisom u Registar ministarstva, 

te je najavilo inspekcijski nadzor. 

Iako se radi o vrlo jednostavnom 

i za obrtnike u većini slučajeva 

samo formalnom ispunjavanju 

obrasca, vrlo mali broj obrtnika 

ozbiljno je shvatio ispunjavanje 

obrazaca REGVOC i EHOS. 

Stoga, još jednom informiramo 

obrtnike, ponajprije one koji imaju 

registriranu djelatnost: 

– »kemijsko čišćenje« znači svaki 

industrijski ili komercijalni proces u 

kojem se VOC-ovi rabe u postrojenju 

za čišćenje odjevnih predmeta, 

namještaja i sličnih potrošnih roba, 

s izuzetkom ručnog uklanjanja mrlja 

u tekstilnoj i industriji odjeće; 

Donja granična vrijednost potrošnje 

otapala: 0 t/god. 

– »završna obrada vozila (lakiranje)« 

znači svako industrijsko ili 

komercijalno premazivanje i srodni 

poslovi odmašćivanja kroz koju se 

obavlja: 


otapala: 0,5 t/god. 

– premazivanje cestovnih vozila, 

ili nekog njihovog dijela, koje se 

obavlja u okviru popravka, zaštite 

ili ukrašavanja vozila izvan proizvodnih 

pogona; ili 

– prvobitno premazivanje cestovnih 

vozila pomoću materijala za završnu 

obradu, kada se taj postupak 

obavlja izvan prvobitne proizvodne 

linije; ili 

– premazivanje prikolica (uključujući 

poluprikolice); 

– »impregnacija drvenih površina« 

znači svaki proces zaštite drva 

zaštitnim sredstvima; 


otapala: 25 t/god. 

Dakle, svi obrtnici koji se bave 

navedenim procesima kao i ostalim 

poslovima opisanim u ranijim brojevima 

Obrtničkih novina dužni su: 

– Upisati se u Registar postrojenja 

predajom/slanjem obrasca 

(REGVOC) Ministarstvu zaštite 

okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva 

najkasnije do 30. svibnja 

2007. godine. Sva postrojenja obvezna 

su upisati se u Registar; 

– Napomena: Upis u ovaj Registar 

obvezan je za sve koji koriste 

navedene tvari bez obzira na godišnju 

potrošnju. 

– Izraditi godišnju bilancu organskih 

otapala najkasnije do 30. 

rujna 2007. godine za proteklu kalendarsku 

godinu (EHOC); 

– Napomena: Izrada godišnje 

bilance – prvi put, obvezna je za 

sve subjekte, bez obzira na godišnju 

potrošnju. Subjekti sa potrošnjom 

manjom od donje granične 

vrijednosti iduće godine ne trebaju 

popunjavati ovu bilancu. 

Obrasci REGVOC i EHOS kao i 

upute za popunjavanje istih sastavni 

su dio Uredbe te su dostupni i 

na web stranicama Ministarstva, 

http://www.mzopu.hr/doc/ 

Obrazac_19042007.pdf – obrazac 

REGVOC, http://www.mzopu. 

hr/doc/Obrazac_EHOS_19042007. 

pdf – obrazac EHOS, te u područnim 

obrtničkim komorama i udruženjima 

obrtnika. 

Sve područne obrtničke komore i 

udruženja obrtnika obaviješteni su 

o načinu ispunjavanja obrazaca te 

vas ovom prilikom upućujemo na 

njih kako biste lakše i na vrijeme ispunili 

svoje obaveze. 

Svi oni koji su do sada ispunili 

obrazac REGVOC u mogućnosti 

su na internetskim stranicama Ministarstva 

http://www.mzopu.hr/ 

doc/REGVOC_za_web_05092007. 

Odlaganje dotrajalog freona i ulja 

iz rashladnih uređaja 

Vlada Republike Hrvatske 

i Ministarstvo zaštite okoliša, 

prostornog uređenja i 

graditeljstva Uredbom o tvarima 

koje oštećuju ozonski sloj (NN 

120/2005.), propisali su obvezu 

pravnih i fizičkih osoba koje se 

bave djelatnošću uvoza/izvoza 

i stavljanja u promet kontroliranih 

i zamjenskih tvari, servisiranja, 

prikupljanja, obnavljanja 

i uporabe tih tvari da moraju 

biti upisani u Registar pravnih 

i fizičkih osoba. Samim upisom 

u registar obrtnici preuzimaju i 

odgovornost. 

U posljednje se vrijeme javljaju 

pojedinci koji ističu kako je u 

RH problem naći tvrtku koja bi 

preuzimala otpad, tako da oni 

otpad privremeno zbrinjavaju 

do konačne predaje ovlaštenoj 

tvrtki. Nakon isteka vremenskog 

ograničenja (godinu dana) nužno 

je otpad predati ovlaštenoj tvrtki. 

Inspekcija Ministarstva zaštite 

okoliša, prostornog uređenja i 

graditeljstva ima pravo kažnjavati 

obrtnike koji propisno nakon 

isteka navedenog roka ne predaju 

dalje otpad. 

Iako je postojalo više tvrtki za 

zbrinjavanje navedenog otpada, 

prema našim spoznajama, danas 

postoje dolje navedene tvrtke 

koje se time bave. U slučaju da 

vam je poznata još neka tvrtka, 

pdf iščitati registarski broj i ispuniti 

obrazac EHOS. 

Kontakt osoba pri Ministarstvu i 

HOK-u: 

dr. sc. Solveg Kovač Ministarstvo 

zaštite okoliša, prostornog uređenja 

i graditeljstva Republike Austrije 14 

10 000 Zagreb, Hrvatska; tel: +385 1 

molimo da nas informirate, kako 

bi informaciju mogli proslijediti 

obrtnicima. 

Prema tablici s ključnim 

brojevima otpada i preporučenim 

načinima postupaka obrade, 

kloro-fluorougljikovodike 

(CFC), HCFC, HFC treba obraditi 

termički. Tvrtke koje rade 

kondicioniranje navedenog otpada 

dobivaju rješenje od Ministarstva 

da se mogu ovim poslom 

baviti. 

37 17 138, fax: +385 1 37 17 107, 

e-mail: solveg.kovac@mzopu.hr; 

Tomislav Juras Hrvatska obrtnička 

komora Ilica 49/II 10 000 

Zagreb, tel: +385 1 48 06 619,fax: 

+385 1 48 46 610, e-mail: tomislav.juras@hok.hr 

. 

Tomislav Juras 

KEMIS d.o.o. za uklanjanje otpada, 

proizvodnju i usluge 

Sudiščak 3 

10000 Zagreb 

Telefon: + 385 1 4638 011 

Fax: +385 1 4638 013 

Web: www.kemis.hr 

FRIGOMOTORS d.o.o. 

Put Vrbovnika bb 

21311 Split 

Telefon 021/326028 

Faks 021/325752 

Tomislav Juras

10 CEHOVI 


rujan 2007. 

Iz rada Svjetske frizerske organizacije OMC 

I naši predstavnici sudjelovali na Svjetskom kongresu 

Predstavnica Saveza hrvatskih 

frizera Ana Markovinović i 

Ivan Peradenić, član Ceha frizera 

i kozmetičara HOK-a i predsjednik 

SHF-a, a koji su ujedno i internacionalni 

suci OMC-a, sudjelovali su 

na 1. svjetskom kongresu za suce 

u organizaciji OMC-a, održanom 

u Darmstadtu, Njemačka, 19. i 20. 

kolovoza 2007. Organizatori i ovogodišnjeg 

seminara su Svjetska frizerska 

organizacija, odnosno OMC 

(Organisation Mondiale Coiffure) 

u suradnji s glavnim pokroviteljem 

– kozmetičkim gigantom Wellom. 

Važno je napomenuti da se sudionicima 

kongresa na ovako globalnoj 

razini, pruža uvid u svjetsku modu 

i stilove, načine šišanja i bojanja, 

bilo muških ili ženskih frizura, te u 

Najava: 20. kongres 

ugostitelja i turističkih 

djelatnika HOK-a 

Iznimno nam je zadovoljstvo 

ove godine najaviti održavanje 

jubilarnog 20. po redu 

Kongresa ugostitelja i turističkih 

djelatnika u organizaciji Hrvatske 

obrtničke komore. Kongres će 

se održati 5. i 6. studenoga 2007. 

godine u hotelu »Ivan« u sklopu 

hotelskog naselja »Solaris« kod 

Šibenika. Domaćin ovogodišnjeg 

Kongresa ugostitelja i turističkih 

djelatnika je Obrtnička komora Šibensko-kninske 

županije. 

Na ovogodišnjem Kongresu 

razmatrat će se stanje ugostiteljske 

struke, provesti rasprava o 

problemima, ograničenjima u poslovanju 

ove djelatnosti, odnosno 

općenite problematike ugostitelja. 

Očekujemo da će na Kongresu sudjelovati 

više od 400 ugostitelja, 

predstavnika znanstvenih institucija 

i ustanova, predstavnika županijskih 

obrtničkih komora, kao 

i dužnosnika Hrvatske obrtničke 

komore, a jednako tako očekuje se 

nazočnost predstavnika nekoliko 

ministarstava, saborskih zastupnika, 

županijskih čelnika, te drugih 

uglednih gostiju. 

Vjerujemo da će se tijekom Kongresa 

kroz međusobnu razmjenu 

informacija, znanja, a također i iznijetih 

prijedloga ponuditi rješenja za 

prevladavanje teškoća i problema u 

poslovanju, te na taj način pridonijeti 

unapređenju poslovanja ugostitelja, 

podizanju kvalitete ugostiteljskih 

usluga, odnosno turističke ponude na 

obostrano zadovoljstvo i, što je najvažnije, 

na zadovoljstvo gosta. Stručnost, 

produktivnost, edukacija samo 

su neki od zadataka koji će biti realizirani 

na ovogodišnjem Kongresu. 

Na 20. kongresu kroz stručna 

izlaganja i raspravu, razmatrat će se 

mnoge teme vezane uz obavljanje 

ugostiteljsko-turističke djelatnosti. 

Neke od tema/naslova o kojima će 

se izlagati na Kongresu: 

– Izlaganja predsjednika Cehova 

ugostitelja POK-ova, postojeća problematika; 

– Pregled novosti u novom Zakonu 

o ugostiteljskoj djelatnosti i provedbenim 

propisima; 

– Poticajna sredstva za financiranje 

u turizmu i ugostiteljstvu; 

– Školovanje i usavršavanje postojećeg 

kadra; 

– Prezentacija vina i sljubljivanje s 

hranom. 

Za vrijeme Kongresa održat će se 

također tradicionalna Gastro izložba 

ugostitelja domaćina Kongresa, s 

područja Šibensko-kninske županije, 

uz prigodna iznenađenja kojima će 

se upriličiti jubilarno održavanje najposjećenijeg 

Kongresa u organizaciji 

HOK-a. Domaćini su pripremili 

bogat popratni program, koji ćemo 

zajedno s prijedlogom programa 

Kongresa i odabirom tema objaviti u 

sljedećim izdanjima Obrtničkih novina, 

te na internetskim stranicama 

HOK-a. 

Budući da smo još uvijek u definiranju 

točne satnice programa, 

ljubazno vas molimo da u sljedećem 

razdoblju obratite pažnju na internetske 

stranice Hrvatske obrtničke 

komore ili se informirajte u vašim 

udruženjima ili područnim obrtničkim 

komorama. 

Okvirni program Kongresa 

po danima: 

4. 11. nedjelja – dolazak sudionika, 

smještaj, sjednica Organizacijskog 

odbora, članova vodstva Ceha 

ugostitelja HOK-a i predsjednika županijskih 

cehova ugostitelja; večera. 

5. 11. ponedjeljak – prijepodne: 

otvorenje kongresa, radni dio, uvodni 

pozdravi/govori, izlaganja predsjednika 

županijskih cehova ugostitelja, 

predstavnika mjerodavnih institucija, 

rasprava/pitanja; poslijepodne: tematska 

predavanja; svečana večera. 

6. 11. utorak – predavanja/okrugli 

stolovi, sjednica Ceha, prezentacija 

zaključaka, Gastro izložba. 

Rezervacije smještaja primat će 

se objedinjene iz pojedinih županija, 

odnosno putem pojedinih područnih 

obrtničkih komora. 

Rezervacija smještaja: 

Marija Pavičić 

Solaris Holiday Resort 

tel.: 022 361 007; fax: 022 361 800 

Web: www.solaris.hr 

E-mail: marija.pavicic@solaris.hr 

ili info@solaris.hr 

Cijene smještaja 

o Cijena dvokrevetne sobe po osobi 

i danu iznosi 264 kn; 

o Cijena jednokrevetne sobe (single 

use) po osobi i danu iznosi 343,20 kn. 

Polupansion uključuje smještaj, 

buffet-integral-doručak i buffet-integral 

ručak ili večeru. 

Doplata za puni pansion iznosi 70 

kn po osobi i danu. Boravišna pristojba 

nije uključena u cijenu smještaja i 

iznosi 4,50 kn po osobi i danu. U cijenu 

je uključen pdv. 

Pozivamo Vas i ove godine da se 

odazovete, te nazočite Kongresu u 

velikom broju, kako bismo obilježili 

ovogodišnji jubilej. 

Za sve dodatne informacije molimo 

Vas da se obratite u Hrvatsku 

obrtničku komoru na tel. 01 4806 631, 

ili e-mailom kresimir.tomic@hok.hr, 

Krešimir Tomić. 

Krešimir Tomić 

konačnici predlažu stilovi koji će se 

ocjenjivati i vrednovati na natjecanjima, 

s posebnim naglaskom na svjetsko 

prvenstvo. Najveći naglasak na 

kongresu odnosio se na prezentaciju 

i demonstraciju natjecateljskih frizura, 

kao i prava i obaveze za suce, 

u sklopu nadolazećeg Svjetskog prvenstva 

koje će se održati u Chicagu 

od 1. do 3. ožujka 2008. 

Seminar je također omogućio polaznicima 

pregled novih pravila koja 

su implementirana u sustave natjecanja 

Svjetske frizerske organizacije, 

kojih se natjecatelji, ali i suci moraju 

pridržavati. Obaveza je sudaca koji 

su bili na seminaru, da prenesu 

informacije trenerima, natjecateljima 

i drugim sucima svoje zemlje. 

Predsjednik Svjetske frizerske organizacije 

Salvatore Fodera s oduševljenjem 

je ocijenio kongres iznimno 

uspješnim, te je izrazio nadu da će 

Boje naših florista brani 

Desinela Grenc 

Nakon održanog Državnog prvenstva za 

floriste u organizaciji Hrvatske obrtničke 

komore, 18. svibnja 2007. godine u Sisku, 

pobjednica prvenstva sudjelovat će na Europskom 

prvenstvu (kupu) za floriste u Velenju, 

Slovenija od 28. do 30. rujna 2007. godine. Kako 

smo primanjem Sekcije cvjećara HOK-a u FEUPF 

(Europska asocijacija florista) stekli pravo sudjelovanja 

na Europskom prvenstvu za floriste, a 

u sklopu kojeg će biti održan i Kongres članica 

asocijacije, predsjednica Sekcije Marija Crmarić 

sudjelovat će između ostalog i u radu Kongresa 

kao delegat. Boje naše zastave branit će Desinela 

Grenc, cvjećarka iz Splita. 

Na internet adresi http://www.florist.si/en/ 

europa_cup_2007.aspx (na engleskom i slovenskom 

jeziku) nalaze se sve relevantne informacije 

o natjecanju, programu, smještaju, ulaznicama 

i dr. 

Samo natjecanje počinje u petak, 28. rujna 2007. 

kada će se kroz dan raditi tri rada, 1. rad (tema) : 

Pipi duga čarapa, 2. rad (tema): Svadbeni buket, 

3. rad (tema): Aranžiranje cvijeća u teglicama. U 

subotu 29. rujna 2007. prijepodne radi se 4. rad 

(tema): Jože Plečnik, dok će se završna zadnja dva 

rada (teme) raditi za vrijeme gala večere kad će 

biti i proglašenje pobjednika natjecanja, Europskog 

kupa. Želimo našoj predstavnici što bolji 

uspjeh, a o kojem ćemo Vas obavijesti po završetku 

natjecanja. 

Krešimir Tomić 

organizacija ovakvih seminara u 

budućnosti pridonijeti većoj modernizaciji 

i napretku frizerske struke u 

natjecateljskom i poslovnom smislu. 

S velikim zadovoljstvom ističemo i 

sjednica Sekcije dimnjačara HOK-a 

Odgođeno planirano održavanje 

susreta dimnjačara u rujnu 

priznanje Ivanu Peradeniću koji je 

proglašen kao drugi najbolji sudac u 

tehničkoj kategoriji za muškarce seniore 

s posljednjeg Svjetskog prvenstva 

iz Moskve. 

22. kolovoza 2007. godine, u 

Zagrebu u prostorijama Hrvatske 

obrtničke komore održana 

je 6. sjednica Sekcije dimnjačara 

HOK-a. Sukladno artikuliranoj 

problematici u struci na sjednici 

je bilo govora o planu i programu 

rada za sljedeće razdoblje, 

koje će se na sljedećoj sjednici 

definirati. Nastavno na predloženi 

Kodeks strukovne etike 

dimnjačara s prošle sjednice, 

članovima Sekcije izneseno je 

mišljenje stručne službe HOK-a, 

te je na temelju naknadne rasprave 

donesen zaključak da je 

potrebno još doraditi, te sagledati 

neke aspekte prije samog 

donošenja kodeksa, te je s tim 

u vezi zaključeno da se njegova 

primjena neće donijeti do daljnjega. 

Budući da je odgođeno 

planirano održavanje susreta 

dimnjačara u rujnu, kako je prvotno 

planirano, zamoljeni su 

svi članovi sekcije da do sljedeće 

sjednice pripreme teme, kada 

će se donijeti odluka o sljedećem 

terminu održavanja susreta 

dimnjačara. S obzirom na novo 

vodstvo sekcije, izrađen je i novi 

pregled zaduženja po županijama 

za članove vodstva Sekcije. 

Članovi će animirati i koordinirati 

rad dodijeljenih područnih 

komora u predstojećim aktivnostima 

Sekcije. Na sjednici je bilo 

govora i o budućem Pravilniku 

o održavanju dimnjaka. Članovi 

sekcije g. Jakobović i g. Šenjug 

koji su članovi radne grupe 

Ministarstva zaštite okoliša, 

prostornog uređenja i graditeljstva, 

koji rade na predmetnom 

Pravilniku, upoznali su ostale 

članove sa do sada održanim 

sjednicama i napretkom u realizaciji. 

Članovima je podijeljen 

radni materijal s definiranim 

temama koje će biti sastavni dio 

budućeg pravilnika, no budući 

da do sada isti nije definiran, 

članovi radne grupe nisu bili 

u mogućnosti pružiti detaljnije 

informacije. 

Krešimir Tomić


rujan 2007. 11 

Rješavanje sporova pred Centrom za mirenje pri HOK-u 

Sud časti Hrvatske obrtničke komore 

do sada je vodio postupke 

po prijavama potrošača radi 

povreda poslovnih običaja na temelju 

Zakona o obrtu, Statuta Komore i Pravilnika 

o Sudu časti HOK-a. Stupanjem 

na snagu novog Zakona o zaštiti potrošača 

(NN 79/07.) 7. kolovoza 2007. ta 

je nadležnost potvrđena i proširena uz 

sud i na komorski Centar za mirenje. 

Upravo to izvansudsko rješavanje 

potrošačkih sporova koje je novim 

zakonom dano u nadležnost sudovima 

časti pri našoj Komori i HGK, te 

centrima za mirenje HOK-a, HGK i 

HUP-a predstavlja jednu od većih novosti 

u Zakonu u odnosu na zakon iz 

2003. godine. Naime, isto je izvršeno 

ANT – Usluge prevođenja 

i lokalizacije, Derenčinova 22 a, 

10000 Zagreb, vlasnik: Ana Naglić 

Prije tri godine predstavili smo Mirelu Sušić, 

ženu koja se odvažila uploviti u samostalan 

poslovni projekt, iskoristila poticaje 

Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva 

i uz pomoć savjeta Hrvatske obrtničke komore 

otvorila cvjetni atelijer. Tada smo Mirelu Sušić 

predstavili zbog želje da potaknemo druge žene i 

ohrabrimo ih tim pozitivnim primjerom. 

Ova mlada žena svojom je upornošću, talentom 

i obiteljskom umjetničkom crtom uz ekonomsko 

obrazovanje, u ove tri godine odradila 

mnoge zahtjevne projekte: Big Brother (četiri 

sezone), Izbor nogometaša godine, Izbor za 

kraljicu Hrvatske, naslovnice i priloge za Milu, 

Graziju i Gloriju. 

Ovih je dana (14. rujna), cvjetni atelijer »Mirela« 

pripremio prvu samostalnu izložbu cvjetnih 

dekoracija za vjenčanja pod nazivom Oblak. Cijela 

je izložba bila u atmosferi poslijepodnevnog 

druženja, u nenametljivoj promjeni četiri godiš- 

Novi Zakon o zaštiti potrošača ojačao nadležnost Suda časti HOK-a za rješavanje potrošačkih sporova. 

Proširena mogućnost rješavanja potrošačkih sporova i pred Centrom za mirenje pri HOK-u 

NOVI PRUŽATELJ USLUGA OBRTNIČKE KARTICE 

Usluge prevođenja – prevoditeljska 

djelatnost 

u skladu s preporukama Europske komisije 

(koje su većim dijelom utjecale 

i na ostale izmjene zakona) nakon sudjelovanja 

predstavnika sudova časti 

(HOK-a i HGK) u postupku screeninga 

u Bruxellesu kad je prezentiran 

način rada sudova kao i dosadašnji 

rezultati. 

Pri predstavljanju rada suda naglasak 

je stavljen na opredjeljenje Komore 

da se u prvom redu svi sporovi 

između potrošača i obrtnika pokušaju 

riješiti mirnim putem, sklapanjem nagodbe. 

Tek ako ne dođe do sklapanja 

nagodbe, postupak se nastavlja radi 

utvrđivanja odgovornosti za povredu 

poslovnih običaja u obavljanju obrta. 

Na taj način, osim rješavanja konkretnog 

spora, štiti se ugled obrtništva u 

cjelini i pridonosi razvoju poslovnog 

morala u gospodarstvu. 

Taj pristup u rješavanju potrošačkih 

sporova kao i konkretan način 

rada predstavljen je i stranim konzultantima 

u sklopu Cards projekta 

(koji su tijekom 2005. i 2006. godine 

posjetili upravo naš Sud časti i nazočili 

postupcima mirenja i ročištima), 

te je njihova ocjena uspješnosti rada 

sudova časti dana u konačnom izvješću, 

pridonijela tome što je zakonodavac 

dao u nadležnost rješavanje 

potrošačkih sporova između ostalih 

institucija, i komorskim sudovima 

časti. Druge institucije koje su po novom 

zakonu nadležne za rješavanje 

8 % popusta na usluge prevođenja; 

20 % popusta na usluge sudskog 

tumača za engleski jezik 

Oblak od cvijeća 

Izložba cvjetnog atelijera »Mirela« u Zagrebu 

nja doba cvjetnih dekoracija, među kojima su se 

izmjenjivale ljubičaste, bijele, roza i zelene boje. 

Svaka je dekoracija pričala svoju priču o snijegu, 

suncu, leptiru…Da bismo čitateljima približili 

dio te priče, najbolje će im dočarati fotografije 

tek nekih od predstavljenih detalja ove izložbe. 

(tpm) 

potrošačkih sporova, ovaj put na načelu 

dobrovoljnosti cijelog postupka, 

za obje stranke su Centri za mirenje 

pri HOK-u, HGK i HUP-u. 

Iako je u tijeku izrade zakona bilo 

raznih prijedloga koje bi institucije 

trebale rješavati potrošačke sporove, 

pa se govorilo i o osnivanju 

nove institucije kao npr. Agencije ili 

nekog državnog centra za rješavanje 

potrošačkih sporova i sl., Sud časti i 

Centar za mirenje naše Komore (tako 

i pri HGK i HUP-u) potvrdili su se 

kroz svoje rezultate rada kao ugledne 

institucije za alternativno rješavanje 

sporova, pa tako i potrošačkih sporova, 

uvažavane, osim od zakonodavca, 

i od samih stranaka, drugih državnih 

institucija, te medija. 

I Sud časti i Centar za mirenje dio 

su službene strategije reforme pravosuđa 

u dijelu alternativnog rješavanja 

sporova, a Komora je partner Ministarstvu 

pravosuđa u Phare projektu 

iz područja medijacije (mirenja). 

U skladu sa zakonskim odredbama 

u obvezi smo uskladiti naš Pravilnik 

Suda časti tako da se propiše da će u vijećima 

našeg suda u potrošačkim sporovima 

uz nezavisne pravne stručnjake 

biti ravnopravno zastupljeni predstavnici 

trgovaca (obrtnici) i predstavnici 

potrošača. To bi značilo da bi u prvostupanjskom 

vijeću uz predsjednika vijeća 

(pravnik) jedan član bio obrtnik, a 

drugi potrošač, a u drugostupanjskom 

vijeću (od 5 članova) treba biti jednak 

broj predstavnika obrtnika i predstavnika 

potrošača. Napominje se da se 

ovaj sastav vijeća odnosi samo na sporove 

s potrošačima, a ne i na sporove 

između obrtnika ili između obrtnika i 

trgovačkog društva ili u postupcima 

zbog povreda statuta i sl. 

Isto tako bit će potrebno u dogovoru 

sa HGK i HUP-om, te nadležnim 

ministarstvom, donijeti odluku 

o troškovima ovih postupaka koji će 

se financirati iz državnog proračuna 

s obzirom na to da je zaštita potrošača 

jedno od područja u kojem EU postavlja 

vrlo visoke standarde i odstupanja 

od direktiva EU su minimalna. 

Budući da je sama zaštita potrošača 

kao i alternativno rješavanje sporova 

jedno od pravnih područja koje se 

i unutar EU vrlo intenzivno razvija, 

može se očekivati povećana pažnja 

nadležnih tijela EU-a pri ocjeni 

usklađenosti zakonodavstva u ovom 

području, ali i u procjeni provedbe 

donesenih propisa u praksi. Potonje 

će biti ostvareno i kroz nove projekte 

EU-a koji će se provoditi u 2007. i 

2008. g. (Cards, Phare i dr.). 

Važno je naglasiti kako se ovaj zakon 

odnosi na sve članove Komore 

(neovisno o tome za koju djelatnost 

su registrirani), kada sklapaju pravne 

poslove iz svoje djelatnosti s građanima, 

jer se svi tada smatraju »trgovcima« 

te je poznavanje njegovih odredbi 

nužno kako bi se izbjegli nepotrebni 

sporovi s potrošačima. 

SUZANA KOLESAR

12 MOZAIK 


rujan 2007. 

Održan 15. jubilarni zagorski 

gospodarski zbor 

Obrtnička komora Krapinsko-zagorske 

županije organizirala 

je ovogodišnji 

jubilarni 15. zagorski gospodarski 

zbor, koji je održan od 4. do 8. rujna 

2007. u Krapini u sklopu Tjedna 

kajkavske kulture. Ovom prigodom 

za svečanog otvorenja skupu su se 

obratili: županica Krapinsko-zagorske 

županije Sonja Borovčak, 

predsjednik HOK-a Mato Topić, 

predsjednik OKKZŽ Dragutin 

Ranogajec, predsjednik HGK-ŽK 

Krapina Ivica Cerovečki i gradonačelnik 

grada Krapine Josip Horvat, 

potom je Zbor otvorio ministar gospodarstva, 

rada i poduzetništva RH 

Branko Vukelić. 

Ovogodišnji, jubilarni 15. zagorski 

gospodarski zbor, na zadovoljstvo 

izlagača, organizatora i posjetitelja, 

prvi je put održan u novoj 

U 

nedjelju, 16. rujna 2007. 

godine, na Hunjki na Sljemenu, 

svečano je 42. put 

proslavljen Dan obrtnika i Dan planinara 

HPD Zanatlija-Zagreb. Uz 

mnogobrojne obrtnike, Zagrepčane, 

goste iz drugih gradova, svečanosti 

i prijateljskom druženju bili su nazočni 

i visoki dužnosnici gradskih i 

državnih struktura, koji su svojim 

dolaskom i prigodnim pozdravnim 

riječima istaknuli značenje obrtništva, 

dugogodišnje partnerstvo između 

grada i obrtnika, te činjenicu 

kako je obrtništvo najzdraviji dio 

hrvatskoga gospodarstva, u koji se 

ulaže i ulagat će se i dalje. Ulagati 

treba u obrazovanje, unapređenje 

struka i očuvanje tradicijskih i deficitarnih 

obrta po kojima je Zagreb 

nadaleko poznat. 

U ime orgnizatora nazočne je 

pozdravio Vlado Crkvenac, predsjednik 

Udruženja obrtnika grada 

sportskoj dvorani SŠ Krapina na 

atraktivnom prostoru od 1200 m², 

te je ova iznimno važna gospodarska 

manifestacija održana u 

prostoru koji konačno odgovara 

izlagačima jedinog sajma u našoj 

županiji. 

Sukladno novim mogućnostima 

izlagačkog prostora, Obrtnička komora 

Krapinsko-zagorske županije 

u suradnji s Hrvatskom gospodarskom 

komorom – PS Krapina organizirala 

je nastup 60-ak obrtnika i 

20-ak gospodarstvenika i institucija 

iz Krapinsko-zagorske županije 

i susjednih županija. Obrtnička komora 


ovom je prigodom pozvala u novi 

izlagački prostor predstavnike 

Območne obrtne zbornice Šmarje 

pri Jelšah iz susjedne Republike 

Slovenije. 

Proslavljen Dan obrtnika 

i Dan planinara 

Okupljene uzvanike, posjetitelje 

i izlagače ugodno je iznenadila gastronomska 

ponuda Ceha ugostitelja 

i turističkih djelatnika OKKZŽ 

koji su u suradnji s Grupacijom vinogradarstva 

i vinarstva pri HGK 

– Županijskoj komori Krapina organizirali 

Gastro ponudu na temu 

»Sljubljivanje zagorskih vina i autohtonih 

zagorskih specijaliteta«. 

Nosioci Gastro ponude: Restoran 

»ZELENJAK«, vl. Branko Greblički, 

Kumrovec 

Restoran »PURGA«, vl. Goran 

Klancir, Zlatar Bistrica 

Gostionica »PREŠA«, vl. Zdravko 

Presečki, Krapina 

Gostionica »POD STARIM KRO- 

VOVIMA«, vl. Damir Frljužec, Krapina 

Catering – priprema slastica, vl. 

Anita Grofelnik, Pregrada. 

nja, četiri Srebrnom, 14 Brončanom 

plaketom, a Velika zlatna plaketa 

uručena je Jadranki Pongrac za izuzetne 

športske rezultate i promociju 

Udruženja u svijetu. 

Za suradnju s ustanovama koje 

prate obrtništvo i pomažu u njegovu 

razvoju plakete se dodjeljuju 

i fizičkim osobama. Ove godine za 

dugogodišnju uspješnu suradnju 

Zlatna plaketa dodijeljena je dosadašnjoj 

pročelnici Hrvatskog zavoda 

za zapošljavanje – Područna 

služba Zagreb – Cvijeti Ivani Raguž-Milanović. 

Uz besplatan grah i bogat kulturno-umjetnički 

program u kojem 

su sudjelovali HOKUD SLOBO- 

DA i KUD-ovi SESVETSKA SELA, 

KLOŠTAR IVANIĆ, BOSILJAK IZ 

ČUČERJA, PRIGOREC IZ MAR- 

KUŠEVCA I VALENTINOVO IZ 

DUBRAVE, obrtnici su se družili 

do večernjih sati. 

Ludilo sedme noći punog miseca 

Ideja rođena u krugu entuzijasta i kreativaca pretvorila se u novi zadarski brand 

Na zadarskoj rivi održan je i 

sedmi po redu festival hrane, 

kulture i običaja zadarskog 

kraja »Noć punog Miseca«, na 

kojem se pojavilo šezdeset tisuća 

posjetitelja, 1150 sudionika i deseci 

brodova. »Noć punog Miseca« iz 

godine u godinu sve je veći spektakl 

koji privlači sve više posjetitelja. 

Program se odvijao na dvije pozornice, 

klapski program na gatu i 

folklorni program na drugoj bini. 

Predstavila su se mjesta: Nin, Radovin, 

Privlaka, Paljuv, Kukljica, 

Petrčane, Preko, Novigrad, Bibinje, 

Škabrnja, Pag, Benkovac, Turanj, 

Sukošan, Sali, Vir, Diklo, Varoš, 

Dobropoljana i Nadin i klape Libar 

i Leut iz Privlake, Donat iz Zadra, 

ženska klapa Uzorita iz Zadra, klape 

Bonaca i Nera iz Šibenika, klapa 

Intrade iz Zadra, klapa Maslina iz 

Šibenika i na kraju grupa Zadrani. 

Lokali na zadarskom Poluotoku radili 

su do 2 sata. 

Bio je to i podsjetnik na davna 

vremena bez struje, s mjesečinom, 

na pjesmu i ples toga vremena, ali 

na obrte i zanimanja koja se i kroz 

turističku funkciju nastoje othrvati 

vjetrovima modernog doba. 

Čipkarice – Lepoglavski vez, Paške 

čipkarice, Pletilje Maraschina i 

zadarski Maraschino, Predrag Petrović 

– Iška keramika/ Braniteljska 

zadruga / Sjeme – panj – umjetnost 

– život, Kovanje novca srednjovje- 

Gužva na fešti punog miseca 

kovnim strojem – Slavonski Brod, 

Spužvice iz Krapnja, Fini sapuni s 

Brača, Ljekovito bilje – Jerkin, Timbuktu 

i Giuseppe / delikatese iz 

Imotskog, Suveniri »Dalmatino« iz 

Pirovca, Suveniri »Škura« iz Milne 

na Braču, Suveniri cvjećarnica 

»Dea« iz Zadra, Suveniri »Nešto 

drukčije« iz Biograda, Kozji sir s 

Dugog otoka – Žampera i njegove 

koze, Marmelade od voća / Sandra 

Babac, Vol na ražnju / Varoš, Benkovačka 

janjetina, Paški sir, Ninski 

»šokol«, Polpete od tune / Šišmar 

Kali, Tun (300 kg) na žaru iz Bibinja, 

Novigradske dagnje (400 kg) 

u »jumbo« tavi, Dar-mar / dalmatinski 

magarac, Tovareća mužika iz 

Sali, Stari hrvatski brodovi »Branimir« 

i »Vira«, Morski krijes / velika 

vatra na pontonu na moru, Podvodna 

rasvjeta – sudionici su ove 

veličanstvene fešte. 

Ideja rođena u krugu entuzijasta 

i kreativaca, predvođenih Nenom 

Stojakovićem i Dubravkom Milinom 

Kviskom tadašnjim vodstvom 

Ceha ugostitelja i prepoznata od TZ 

Zadra kao i svih drugih struktura, 

pretvorila se u novi zadarski brand 

u kojem rado sudjeluju i grupe iz 

mnogih dijelova Lijepe Naše. 

Tijekom tjedna kajkavske kulture 

u organizaciji Obrtničke komore 


posjetiteljima 15. zagorskog gospodarskog 

zbora pružale su se besplatne 

obrtničke usluge sljedećih 

obrtnika: 

FRIZER: »MIRJANA« FRIZER 

ZA ŽENE, vl. Mirjana Kozina Zajec, 

Krapina 

KOZMETIČAR: SALON LJE- 

POTE »ŽELJKA«, vl. Željka Knezić, 

Zabok 

POSTOLAR: »JOSIP HRŠAK«, 

vl. Josip Hršak, Krapina. 

Obrtnička komora Krapinskozagorske 

županije i ove je godine 

s ciljem promidžbe i prezentacije, 

posjetiteljima svakodnevno pripremila 

prezentaciju tradicijskih i 

umjetničkih obrta Ceha tradicijskih 

i umjetničkih obrta OKKZŽ: 

Prvo info-mjesto za 

poduzetnike i nezaposlene 

SENJ – Grad Senj bi mogao prvi 

u županiji dobiti info-punkt za poduzetnike 

i nezaposlene, a projekt 

sa 47.000 eura bespovratnih sredstava 

financira se sredstvima iz europskih 

pretpristupnih programa, 

doznajemo u senjskom Udruženju 

obrtnika. 

Projekt osnivanja info-punkta za 

natječaj pod nazivom »Lokalna partnerstva 

za zapošljavanja – Cards 

2004« osmislio je i pripremio Centar 

za razvoj poduzetništva Grada Senja. 

Ulogu partnera u projektu imaju 

Centar za razvoj poduzetništva i 

Udruženje obrtnika Grada Senja, institucije 

koje su svakodnevno vezane 

za rad s obrtnicima i poduzetnicima. 

– U jakoj konkurenciji od oko 150 

projekata, koliko ih se na natječaj 

kandidiralo, senjski projekt osnivanja 

poduzetničkog info-punkta visoko 

je ocijenjen i u konačnici izabran 

za jedan od ukupno deset projekata, 

TRADICIJSKI OBRTI MAJSTO- 

RA »TOME« lončarstvo, kovačnica, 

vl. Tomo Kovačić 

KOVAČ: BRAVARSKO-KO- 

VAČKA RADIONICA, vl. Stjepan 

Mišak. 

U sklopu 15. zagorskog gospodarskog 

zbora održano je stručno 

predavanje u organizaciji Obrtničke 

komore Krapinsko-zagorske 

županije i Hrvatskog zavoda za 

zapošljavanje PS Krapina s temom 

»Ulaganje u ljudske potencijale u 

službi razvoja poduzetništva«. 

Ovogodišnja je manifestacija 

potvrdila potrebu za nastavkom 

ovakvih događanja kojima obrtnici 

i poduzetnici Krapinsko-zagorske 

županije pa i šire, mogu prezentirati 

svoje proizvode i usluge, kako 

stručnoj, tako i širokoj publici Krapinsko-zagorske 

županije. 

»Poticanje razvoja 

agroturizma na području 

Krapinsko-zagorske županije« 

Obavještavamo Vas da je Krapinsko-zagorska županija 30. rujna 2007. 

godine, raspisala NATJEČAJ za Projekt »Poticanje razvoja agroturizma 

na području Krapinsko-zagorske županije«. 

Sve dodatne informacije o uvjetima, kriterijima i dostavi dokumentacije, 

nalaze se na internetskim stranicama Krapinsko-zagorske županije 

www.kr-zag-zupanija.hr/natjecaji.asp, a također se mogu dobiti u 

Upravnom odjelu za gospodarstvo – Služba za obrt i industriju, Magistratska 

1, Krapina putem telefona: 049/ 329-065, 329-064. 

Napomena: Natječaj je otvoren 30 dana od dana objave. 

Karlovački Obrtnički sajam posjetili 

gosti iz Slovenije 

Razmjena iskustava 

Dvadesetak obrtnika iz Obrtne 

zbornice Črnomelj posjetilo 

Obrtnički sajam koji se održavao u 

sklopu Karlovačkih dana piva od 

23. kolovoza do 2. rujna. Suradnja 

karlovačkih i slovenskih obrtnika 

traje od listopada prošle godine 

kada je potpisan sporazum o suradnji, 

a od tada do danas međusobno 

su se posjećivali na nekoliko 

priredbi. 

– Prijatelji iz Slovenije došli su vidjeti 

što mi radimo kako bi i oni sami 

organizirali nešto slično, u čemu bi 

sudjelovali i naši obrtnici. Prava suradnja 

možda počinje upravo danas 

– istaknuo je Miro Seljan. 

– Naši su dojmovi odlični i vjerujem 

da ćemo već iduće godine 

zainteresirati naše obrtnike da organiziraju 

sličan sajam. Naš najveći 

obrtnički sajam je u Celju i 

mislim da je ovo odlična prilika da 

razmijenimo iskustva – naglasila je 

Tatjana Aupič, tajnica Obrtne zbornice 

Črnomelj. 

Još jedno novo prijateljstvo među 

udruženjima 

Zagreba, i predsjednik HPD Zanatlija-Zagreb 

Tomislav Muhić. U 

ime komorskih asocijacija kraćim i 

prigodnim govorima nazočnima su 

se obratili Mato Topić, predsjednik 

Hrvatske obrtničke komore, i Ivan 

Obad, predsjednik Obrtničke komore 

Zagreb, kao i cijenjeni i dragi gosti: 

Ivo Jelušić, zamjenik gradonačelnika 

Grada Zagreba, Tatjana Holjevac, 

predsjednica Gradske skupštine 

Grada Zagreba, Katarina Fuček, 

potpredsjednica Skupšine grada. 

Dan obrtnika je prigoda da se svake 

godine svečano uruče priznanja 

koja Udruženje obrtnika grada Zagreba 

dodjeljuje svojim članovima 

za doprinos u razvoju obrtništva i 

angažman u komorskom sustavu, 

očuvanje tradicije, unapređenje 

proizvodnje, povećanje zaposlenih 

i ostvarene rezultate u poslovanju. 

Ove godine četiri obrtnika nagrađena 

su Zlatnom plaketom Udružekoliko 

će ih se na razini države financirati 

iz ovog europskog programa, 

a ujedno je i jedini na području 

Ličko-senjske županije – kaže tajnik 

UO Senj, Drago Šolić, dodajući kako 

će ovo biti prvo info-mjesto za poduzetnike 

u Ličko-senjskoj županiji, ali 

i svojevrsni pilot projekt. (Ž. M.)


rujan 2007. OBRAZOVANJE 13 

Majstor stručni učitelj 

Poštovani majstori stručni učitelji, 

počela je školska godina. Mnogi od 

Vas ponovno će se susresti s naučnicima 

i njihovim problemima. Od ove školske 

godine u našim novinama uvodimo 

posebnu rubriku u kojoj ćemo Vam nizom 

stručnih članaka nastojati pomoći u Vašem 

radu. Prikazat ćemo i osvijetliti Vašu ulogu 

u procesu poučavanja, i to s različitih aspekata. 

Nastojat ćemo da stručni članci budu 

iz svih relevantnih područja pedagogije, 

psihologije, metodike, sociologije i sl., a nastojat 

ćemo ih uskladiti s Vašim interesima. 

Stoga Vas molimo da redovito komunicirate 

s nama, pišete nam i šaljete svoje prijedloge 

tema o kojima biste htjeli nešto više znati. 

U ovom uvodnom članku pojasnit ćemo 

Vam kako možete postati majstor stručni učitelj. 

Sam pojam majstor stručni učitelj znači 

da ste s jedne strane u svojoj struci dostigli 

visoku razinu znanja i umijeća i postali majstor, 

a da istovremeno imate osnovna znanja 

potrebna za poduku naučnika. 

Zakonska podloga za ovaj položaj u obrazovnom 

procesu definirana je Zakonom o 

obrtu. Ovaj Zakon propisuje da praktični 

dio naukovanja mogu izvoditi obrtnici i 

pravne osobe (trgovačko društvo, ustanova 

ili zadruga) koje za to imaju dozvolu (licencu) 

izdanu od Hrvatske obrtničke komore. 

Licenca se može dobiti ako imate odgovarajuće 

opremljenu radionicu za realizaciju 

praktičnog dijela naukovanja u skladu s 

propisima za određeno zanimanje (nastavni 

plan i program). 

Osim opremljene radionice, Zakon propisuje 

da licencu mogu dobiti sljedeće osobe: 

– obrtnici s položenim majstorskim ispitom 

– osobe s odgovarajućim višim i visokim 

obrazovanjem 

– osobe – izumitelji na temelju ostvarenog 

patentnog prava ako imaju tri godine radnog 

iskustva u zanimanju za koje izvode 

praktični dio naukovanja 

– osobe sa završenom odgovarajućom srednjom 

stručnom spremom koje imaju otvoren 

obrt na područjima određenim Zakonom 

o područjima posebne državne skrbi, 

Srednje strukovne 

škole u Projektu 

»Eko-etno Hrvatska 2007.« 

Tijekom održavanja Jesenskog 

međunarodnog 

velesajma od 11. do 16. rujna 

2007. godine, a u sklopu 

Projekta »Eko-etno Hrvatska 

2007.« Agencija za strukovno 

obrazovanje organizirala 

je izložbenu prezentaciju 

strukovnih škola koja 

je svoj vrhunac doživjela u 

petak, 14. rujna kad je održan 

Dan strukovnih škola 

na temu »Eko-etno baština 

moje županije«. 

Učenici zajedno sa svojim 

mentorima (netko na 

prekrasno uređenom izložbenom 

prostoru, a netko 

neposredno na pozornici) 

pokazali su što su sve sposobni 

učiniti ti mladi ljudi. 

U projektu su sudjelova- 

Zakonom o brdsko-planinskim područjima 

i Zakonom o otocima ako imaju tri godine 

radnog iskustva u zanimanju za koje izvode 

praktični dio naukovanja 

– osobe koje na dan stupanja na snagu ovog 

Zakona imaju registriran obrt, odgovarajuću 

srednju stručnu spremu i najmanje 

deset godina radnog iskustva u zanimanju 

za koje izvode praktični dio naukovanja. 

Sve nabrojane osobe, osim obrtnika s položenim 

majstorskim ispitom, uz navedene 

uvjete moraju položiti i ispit kojim dokazuju 

osnovna znanja o poučavanju naučnika. Ovaj 

ispit polaže se pred komisijom Hrvatske obrtničke 

komore, a u sjedištima područnih obrtničkih 

komora. 

le: Srednja škola Dragutina Stražimira iz 

Zeline, Poljoprivredna škola iz Zagreba, 

Prehrambeno-tehnološka škola iz Zagreba, 

Obrtnička škola Antuna Horvata iz 

Đakova, Privatna srednja ekonomska škola 

»Katarina Zrinski« s pravom javnosti 

iz Zagreba, Poljoprivredna škola »Arboretum 

Opeka« Vinica iz Marčana, Gospodarska 

škola iz Čakovca, Industrijskoobrtnička 

škola iz Nove Gradiške, Graditeljska 

i obrtnička škola iz Splita, Srednja 

škola iz Iloka, Željeznička tehnička škola 

iz Moravica. 

Između dviju modnih revija, na pozornici 

su se održavale radionice na temu 

»Eko-etno baština moje županije« u kojoj 

su učenici zajedno sa svojim profesorima 

podučavali publiku kako nastaje »Zagrebački 

pušlek«, kako se izrađuje licitarsko 

srce, pletu pletenice tradicijske frizure, 

što sve čini nošnju. Istovremeno, na video 

zidu odvijala se i power-point prezentacija 

na temu: »Moja škola u eko-etno svijetu«. 

Oduševljeni pljesak publike tijekom i 

na kraju jednosatnih događanja pokazao 

je da su ovakve prezentacije pravi način 

popularizacije naših zanimanja, a veliko 

veselje organizatora izazvala je obavijest 

da su Graditeljska obrtnička i grafička 

škola iz Splita i Obrtnička škola Antuna 

Horvata iz Đakova dobile nagradu organizatora. 

Škola iz Splita za uređenje 

izložbenog prostora (eksponat od ekološkog 

papira i stakla), a škola iz Đakova za 

prezentaciju. 

Mirela Lekić, prof. 

Ispit obuhvaća sljedeće programske 

cjeline: 

– osnovna pitanja stručnog obrazovanja, kao 

što su njegova struktura, značaj, ravnopravnost 

s ostalim obrazovnim podsustavima, 

mobilnost, vertikalna i horizontalna 

prohodnost, veza obrazovanja i gospodarstva 

i značenje strukovnog obrazovanja za 

pojedinca i društvo 

– obrazovanje za obrtništvo s aspekta dvojnosti 

obrazovanja, što obuhvaća partnerstvo 

između škola i obrtničkih radionica, 

kvalitetu obrazovanja i mogućnosti suradnje 

između različitih mjesta za realizaciju 

nastave 

– izobrazba u obrtničkoj radionici: poučavanje, 

odgajanje, vrednovanje, nadzor, savjetovanje 

– planiranje i provođenje naukovanja 

– pedagoška osnova naukovanja: proces učenja, 

vrste učenja, nastavne situacije, teškoće 

u učenju, pomoć u učenju, motivacija i sl. 

– osnovne zadaće majstora stručnog učitelja: 

izobrazba u radnoj sredini, provjera 

uspjeha naukovanja, mapa praktične nastave 

– mladi u obrazovanju, pubertet, adolescencija, 

prethodno obrazovanje, pozitivno 

stajalište prema mladima, prepoznavanje 

teškoća uvjetovano razvojem, motiviranje 

mladih, prenošenje odgovornosti na mlade 

ljude 

– socijalno-komunikativne osnove vođenja 

ljudi, verbalna – neverbalna komunikacija, 

prepoznavanje konflikata i pravila za 

njihovo svladavanje, socijalno ponašanje i 

autoritativno djelovanje 

– zakonska regulativa, s naročitim naglaskom 

na Zakon o obrtu i na pravilnike koji 

iz njega proizlaze. 

Ako se odlučite postati majstor stručni 

učitelj, morate osim formalnih uvjeta imati i 

želju prenositi svoje znanje, sposobnosti na 

mlade ljude. U procesu naukovanja, nakon 

što ste dobili licencu, morate izabrati naučnika 

i sklopiti s njim, odnosno njegovim roditeljem 

ili starateljem, Ugovor o naukovanju. 

Ugovor o naukovanju sklapa se na tri godine 

naukovanja i obavezuje Vas skrbiti o naučniku, 

njegovim svakodnevnim potrebama i 

uvoditi ga postupno u izvršavanje poslova za 

koje se školuje. 

Naučnik mora na kraju naukovanja steći 

znanja i vještine s kojima može započeti raditi 

u struci. 

Zadaća majstora stručnog učitelja nije 

lagana, stoga, ako želite postati uspješni 

majstor stručni učitelj, morate sa svakim naučnikom 

razgovarati kako biste procijenili 

koliko je zainteresiran za zanimanje kojim 

se želi baviti. Naučnika morate na početku 

njegove praktične nastave uputiti koja su 

pravila ponašanja u Vašoj radionici, kakvu 

zaštitu na radu koristite, što očekujete od 

njega u kraćim vremenskim razdobljima i 

stalno ga motivirati jasnim i razumljivim 

uputama i zaduženjima koja su prilagođena 

njegovim mogućnostima. Pri tome vodite 

dijalog, nemojte zapovijedati ili zabranjivati, 

već savjetujte, priznajte naučnikove 

uspjehe, ako treba prigovorite neuspjehu, 

te otvoreno i iskreno uputite na promjenu 

ponašanja. 

Kako bismo Vam olakšali posao, još Vas 

jednom pozivamo na suradnju. Broj našeg telefona 

je 01/48 06 611, faxa: 01/48 06 675, te 

e-mail adresa: obrazovanje@hok.hr. Uz Vaše 

prijedloge tema navedite »za rubriku Majstor 

stručni učitelj«. 

mr. Olga Lui

14 OGLAS 


rujan 2007.


rujan 2007. SUD ČASTI 15 

S U D Č A S T I 

HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE 

Zagreb, Ilica 49 

Broj: O-II-140/06 

Zagreb, 23. svibnja 2007. 

P R E S U D A 

Sud časti Hrvatske obrtničke komore kao drugostupanjski sud u vijeću sastavljenom od 

Pavla Bertečića, kao predsjednika vijeća, te Vinke Gojun, Antuna Crnića, Drage Vukušića 

i Željka Vrbanusa, kao članova vijeća, uz sudjelovanje tajnice suda časti Suzane Kolesar, 

kao zapisničarke, u pravnoj stvari prijaviteljice Vanje Juranić, iz Zagreba, Cankarova 1, 

zastupane po Nenadu Juraniću iz Zagreba, protiv prijavljenog Igora Božića iz Zagreba, 

Požarinje 40, vlasnika obrta »TOP L.O.C.K.« – ugradnja stolarije i trgovina, radi povrede 

dobrih poslovnih običaja, odlučujući o žalbi prijaviteljice protiv presude Suda časti Hrvatske 

obrtničke komore broj: O-I-120/06 od 30. studenoga 2006. godine, na nejavnoj sjednici 

održanoj 23. svibnja 2007. godine, 

P R E S U D I O J E 

Odbija se žalba prijaviteljice i u cijelosti potvrđuje presuda Suda časti Hrvatske obrtničke 

komore broj O-I-120/06 od 30. studenog 2006. godine 

O b r a z l o ž e n j e 

Ožalbenom presudom prijavljeni je proglašen odgovornim za djelo povrede dobrih poslovnih 

običaja činjenično opisano u izreci presude, pa mu je izrečena mjera – Javna opomena 

uz objavljivanje u tisku. 

Protiv te presude žalbu je izjavila prijaviteljica nezadovoljna izrečenom mjerom, pa predlaže 

izricanje mjere oduzimanja obrtnice prijavljenom. 

Žalba nije osnovana. 

Postupak je zakonito proveden. Činjenično stanje pravilno je i potpuno utvrđeno, te na 

isto pravilno primijenjeno materijalno pravo i izrečena mjera primjerena težini djela i osobi 

prijavljenoga. Za to su dani dostatni, valjani i izreci presude sukladni razlozi. Na te razloge 

u svemu upućuje i ovaj sud. 

Zbog iznijetih razloga odlučeno je kao u izreci ove presude. 

U Zagrebu, 23. svibnja 2007. godine 

Predsjednik vijeća: 

Pavao Bertečić, dipl. pravnik 

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: 

Ova presuda je pravomoćna, a protiv nje nije predviđen pravni lijek. 

Broj: O-II-17/07 

P R E S U D A 

Sud časti Hrvatske obrtničke komore u drugostupanjskom vijeću sastavljenom od sudaca 

tog suda P. B., dipl. iur., kao predsjednika vijeća, te A. C, V. G., Ž. V. i D. V., kao članova 

vijeća, uz sudjelovanje tajnice suda časti S. K., dipl. iur., kao zapisničarke, u pravnoj stvari 

prijavitelja Marka Rukavine iz Zagreba, I. Andrilovečka 18, protiv prijavljenog Tomislava 

Drahotusky, vlasnika Autoelektričarskog obrta »LAMPICA«, Zagreb, II. Barutanski ogranak 

5, radi povrede poslovnih običaja, odlučujući o žalbi prijavitelja protiv presude Suda 

časti Hrvatske obrtničke komore broj: O-I-96/06 od 19. listopada 2006. godine, na nejavnoj 

sjednici održanoj 23. svibnja 2007. godine, 


Odbija se žalba prijavitelja i u cijelosti potvrđuje presuda Suda časti Hrvatske obrtničke 

komore broj O-I-96/06 od 19. listopada 2006. godine koja glasi: 

Prijavljeni: Tomislav Drahotusky, vlasnik autoelektričarskog obrta »Lampica«, Zagreb, 

II. Barutanski ogranak 5 

ODGOVORAN JE 

što je u siječnju 2006. godine preuzeo na popravak automobil prijavitelja marke Rover 

414 Si, radi otklanjanja kvara na električnom sustavu, pa je popravak nekvalitetno izvršio, 

iako je od prijavitelja naplatio račun od 850,00 kuna 19. siječnja 2006. godine, pa je povodom 

reklamacije prijavitelja, u ožujku, ponovno preuzeo automobil na dulje razdoblje radi testiranja 

i utvrđivanja kvara, pa je u tom razdoblju oštetio lijevu stranu automobila, naročito 

prednji i zadnji kotač, te je izdao potvrdu o naknadi štete od 21. ožujka 2006. godine, ali ni 

tu štetu nije nadoknadio prijavitelju, koji je naposljetku dao automobil popraviti u servisu 

»Karlo« 24. kolovoza 2006. godine, jer mu prijavljeni nije htio popraviti automobil, niti nadoknaditi 

štetu, 

čime je postupio protivno odredbama članka 21. Zakona o obveznim odnosima, zanemarivši 

moralni i materijalni interes prijavitelja, a što se sve smatra povredom dobrih poslovnih 

običaja u uobičajenom poslovanju, 

pa mu se na temelju članka 8. stavak 1. točka 3. Pravilnika o Sudu časti Hrvatske obrtničke 

komore izriče mjera 

J A V N A O P O M E N A 

UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU 

Obrazloženje ispušteno kao nepotrebno 


P R E S U D A 

Sud časti Hrvatske obrtničke komore kao drugostupanjski sud u vijeću sastavljenom od 

P. B., dipl. iur., kao predsjednika vijeća, te V. G., A. C., D. V. i Ž. V., kao članova vijeća, uz 

sudjelovanje tajnice suda časti S. K., dipl. iur., kao zapisničarke, u pravnoj stvari prijavitelja 

Petra Radosavljevića iz Zagreba, Nehruov trg 11, protiv prijavljenog Nikole Božića, vlasnika 

obrta za ugradnju stolarije »BMP«, iz Kutine, A. G. Matoša 14, radi povrede poslovnih 

običaja, odlučujući o žalbi prijavljenog protiv presude Suda časti Hrvatske obrtničke komore 

broj: O-I-133/06, od 10. siječnja 2007. godine, na nejavnoj sjednici održanoj 23. svibnja 

2007. godine, 


Odbija se žalba prijavljenog zbog neosnovanosti i u cijelosti potvrđuje presuda Suda 

časti Hrvatske obrtničke komore broj O-I-133/06 od 10. siječnja 2007. godine koja glasi: 

Prijavljeni: Nikola Božić, vlasnik »BMP«, obrta za ugradnju stolarije, Kutina, A. G, 

Matoša 14, 

ODGOVORAN JE 

što se dana 30. 8. 2006. godine pisanom narudžbenicom obvezao za prijavitelja Petra 

Radosavljevića izraditi i ugraditi PVC stolariju u roku 30 dana od zaključenja, za cijenu od 

20.900,00 kuna i primio avans od 6.200,00 kuna, ali radove nije u ugovorenom roku izvršio, 

niti vratio primljeni avans, unatoč višekratnih opomena prijavitelja, 

čime je postupio protivno odredbama članka 10. Zakona o obveznim odnosima, a što se 

sve smatra povredom pravila struke i običaja, 

pa mu se na temelju članka 8. stavak 1. točka 3. Pravilnika o sudu časti Hrvatske obrtničke 

komore, izriče mjera 






P R E S U D A 


tog suda P. B., dipl. iur., kao predsjednika vijeća, te A. C., V. G., Ž. V. i D. V., kao članova 


prijavitelja Felixa Srećka Bandala, iz Zagreba, Drvinje 32/V, zastupanog po Suzani Maček, 

protiv prijavljenog Žarka Predanića, vlasnika uslužnog obrta »ROLO TIK«, iz Zagreba, 

Nova cesta 1, radi povrede poslovnih običaja, odlučujući o žalbi prijavitelja protiv presude 

Suda časti Hrvatske obrtničke komore broj: O-I-1/07 od 5. veljače 2007. godine, na nejavnoj 

sjednici održanoj 23. svibnja 2007. godine, 


Odbija se žalba prijavitelja zbog neosnovanosti i u cijelosti potvrđuje presuda Suda 

časti Hrvatske obrtničke komore broj O-I-1/07 od 5. veljače 2007. godine koja glasi: 

Prijavljeni: Žarko Predanić, vlasnik uslužnog obrta »ROLO-TIK«, Zagreb, Nova cesta 1, 

ODGOVORAN JE 

što je dana 15. 11. 2006. godine s prijaviteljem Felixom Srećkom Bandalom pisano ugovorio 

izradu i ugradnju PVC balkonskih vrata za iznos od 4.392,00 kn s PDV-om, koji je prijavljenome 

u cijelosti plaćen, a radovi su trebali biti završeni u roku dva dana, ali nisu ni započeti ne 

samo u ugovorenom roku nego ni do zaključenja ove rasprave, a prijavljeni primljeni novac 

nije vratio, niti je pisano potvrdio prijem novčanog iznosa niti izdao valjani račun, 

čime je postupio protivno odredbama članka 10. Zakona o obveznim odnosima, a što se 

sve ujedno smatra i povredom pravila struke i običaja u uobičajenom prometu, 

pa mu se na temelju članka 8. stavak 1. točka 3. Pravilnika o sudu časti Hrvatske obrtničke 

komore, izriče mjera 




P R E S U D A 


tog suda P. B., dipl. iur., kao predsjednika vijeća, te A. C., V. G., Ž. V. i D. V., kao članova 


prijavitelja Stjepana Hrvojića i Vesne Mileta-Hrvojić, iz Velike Gorice, Nikole Tesle 41, 

protiv prijavljenog: Stjepana Slukana, vlasnika Građevinskog obrta – zidanje, iz Josipovca, 

Braće Radića 2, zastupanog po ZOU Šuper, Kovačev i Rabar, iz Osijeka, radi povrede poslovnih 

običaja, odlučujući o žalbi prijavljenoga protiv prvostupanjske presude Suda časti 

Hrvatske obrtničke komore broj: O-I-67/06 od 19. listopada 2006. godine, na nejavnoj sjednici 

održanoj 23. svibnja 2007. godine, 


Odbija se žalba prijavljenoga zbog neosnovanosti i u cijelosti potvrđuje presuda Suda 

časti Hrvatske obrtničke komore broj O-I-67/06 od 19. listopada 2007. godine koja glasi: 

Prijavljeni: Stjepan Slukan, vlasnik građevinskog obrta – zidanje, iz Josipovca, Braće 

Radića 2, 

ODGOVORAN JE 

što nije izvršio svoje obveze iz Ugovora br. 20/05 od 24. rujna 2005. godine, sklopljenog 

između stranaka, a radi izvođenja građevinskih radova na kući prijavitelja na otoku Vrgadi, 

i to u ugovorenom roku od 20 dana od dana sklapanja Ugovora, tako da je radove koje 

je izveo, izvršio protivno pravilima struke i propisima u građevinarstvu, te se kuća ne može 

smatrati gotovom u funkcionalnom i uporabnom smislu, 

čime je postupio protivno odredbama članka 21. Zakona o obveznim odnosima, zanemarivši 

moralni i materijalni interes prijavitelja, a što se sve smatra povredom dobrih poslovnih 

običaja u uobičajenom poslovanju, 

pa mu se na temelju članka 8. stavak 1. točka 3. Pravilnika o Sudu časti Hrvatske obrtničke 

komore izriče mjera 



Obrazloženje ispušteno kao nepotrebno

16 ŽUPANIJE 

OK ZAGREB 

10000 ZAGREB, Ilica 49 

Telefon: ++ 385 01/48 46 741, 48 06 555 

Telefaks: ++ 385 01/48 46 615 

E-mail: obrtnicka-komora-zagreb@zg.t-com.hr 

Predsjednik: Ivan Obad 

Tajnik: Boris Trupec 

U 

ARCA 2007. – 

priznanja zagrebačkim 

obrtnicima 

sklopu Jesenskog zagrebačkog 

velesajma koji je održan 

od 11. do 16. rujna 2007. godine 

održana je i 5. međunarodna 

izložba inovacija, novih ideja, proizvoda 

i tehnologija ARCA 2007. na 

kojoj svoje radove izlažu inovatori, 

članovi Udruge inovatora Hrvatske, 

inovatorske asocijacije i udruge, gospodarstvenici, 

inovatori – poduzetnici, 

inovatori – obrtnici, znanstvenici 

i znanstvene institucije, znanstveni 

novaci. Ovogodišnja ARCA održana 

je pod pokroviteljstvom Ministarstva 

gospodarstva, rada i poduzetništva, 

znanosti, obrazovanja i sporta, te 

poljoprivrede, šumarstva i vodnoga 

gospodarstva, kao i Poglavarstva 

Grada Zagreba. Izložbu je otvorio 

ministar Dragan Primorac. 

Udruženje obrtnika grada Zagreba 

2006. godine potpisalo je dva 

sporazuma o suradnji s Udrugom 

inovatora Hrvatske te je na temelju 

tih sporazuma suorganizator spomenute 

izložbe. Na izložbi se predstavilo 

i sedam zagrebačkih obrtnika s četiri 

prijave inovacija: XXL kovane ograde, 

vlasnik Robert Svetlačić, Koart, 

vlasnik Tomislav Petković, Skomina 

kožna galanterija, vlasnik Boris Skomina, 

KOKO, vlasnik Radovan Šafarić, 

Tucman kožna galanterija, vlasnik 

Zlatko Tucman, Lion holsters, vlasnik 

Silvio Lončarić i Torbarska radionica 

Rešetić – Vuk, vlasnik Miljenko Vuk. 

Izvrstan nastup na sajmu i dobre 

poslovne rezultate okrunili su i sa 4 

priznanja: »Tucman« kožna galanterija 

– MOZAIK REMEN ZA HLAČE 

OK DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE 

20000 DUBROVNIK, Široka 4/2 

Tel/fax: ++ 385 020/323 550, 323 560 

E-mail: hok-dubro-neret-zupanije@du.t-com.hr, 

hok-dubrovnik@t-com.hr 

Predsjednik: Svetan Pejić 

Tajnik: Nikola Kalafatović 

Ugledni gosti iz Belgije oduševljeni 

Dubrovnikom i Malostonskim zaljevom 

neformalnom posjetu Obrtničkoj 

komori Dubrovačko- 

U 

neretvanske županije boravili 

su potkraj rujna ugledni gosti 

iz srodne Flamanske institucije 

UNIZO, Roland Waeyaert i Jan 

Steverlynck. Gospoda su visoko 

pozicionirani članovi menadžmenta 

UNIZO-a, institucije 

koja se bavi pružanjem usluga 

malim i srednjim flamanskim 

poduzetnicima. UNIZO je više 

od 100 godina stara asocijacija, 

zapošljava više od 1000 djelatnika 

uz 3500 volontera i ima više 

od 82.000 članova, pretežno iz 

flamanskog dijela Belgije. Valja 

napomenuti da je Belgija s 342 stanovnika 

po m² jedna od najnapučenijih europskih 

država, a s BDP-om po stanovniku 

od 27.253 eura i jedna od najrazvijenijih. 

Naše goste, koji su iz dosadašnjih 

aktivnosti s HOK-om dobro upoznati s 

komorskom strukturom i aktivnostima, 

upoznali smo s osnovnim podacima o 

stranicu pripremiLA: 

Fedora Zoković 

izrađen od manjih dijelova kože, naglasak 

na ekologiji jer nema otpada, 

mnogobrojne kombinacije boja i vrsta 

kože kao važan modni detalj – brončana 

Arca. Lion holsters TAKTIČKA 

FUTROLA ZA PIŠTOLJ HS 2000 

– srebrna Arca. Futrola sadrži odjeljak 

za nabojnik, proširenje za iluminator, 

podesivi preklop s jednosmjernim zatvaračem, 

osiguranje pri intenzivnom 

kretanju te remenje podesivo čičkom, 

elastičnom trakom i »T.R.« kopčama. 

Torbarska radionica Rešetić – Vuk 

u suradnji s tvrtkom Epulo Natura, 

vlasnika Mihaela Zoričića – brončana 

Arca za brand poslovnih poklona 

Torba Epulo Natura koja se sastoji od 

kožne torbe punjene autohtonim hrvatskim 

proizvodima kao pršut, sir, 

vino, maslinovo ulje – vrhunski prepoznatljivi 

poklon – suvenir iz Hrvatske. 

Srebrnu Arcu posebno dobila je i 

inovacija Torbarske radionice Rešetić 

– Vuk za industrijski dizajn Kožne 

torbe za poklone, koja se koristi za navedeni 

brand. Torba je posebnog oblika 

i zaštićena je pri Državnom zavodu 

za intelektualno vlasništvo. 

Zagrebački obrtnici su još jednom 

pokazali da imaju što pokazati i da 

svake godine mogu ravnopravno 

sudjelovati u konkurenciji s novim 

inovacijama, te da svakodnevnim 

poboljšanjem procesa i pronalaskom 

novih rješenja u proizvodnji zauzimaju 

značajno mjesto u području 

inovacija. Čestitamo našim obrtnicima 

– inovatorima i nadamo se da će 

druge godine biti još zastupljeniji na 

novoj izložbi inovacija – Arca 2008. 

STRANICU PRIPREMIO: 

Nikola Kalafatović 

Flamanski prijatelji u obilasku najstarije 

solane u Europi 

županijskom poduzetništvu i potencijalima 

gospodarstva. Ovaj smo posjet 

iskoristili da goste upoznamo sa znamenitostima 

Dubrovnika i Stona. Pokazali 

smo im najstariju solanu u Europi 

i princip njezina rada koji se ne mijenja 

već gotovo 4000 godina, te uzgajalište 

glasovitih malostonskih kamenica. 

Obrtnička komora 

Zagreb organizirala 

posjet 40. MOS-u u Celju 

organizaciji Obrtničke 

komore Za- 

U 

greb obrtnici Zagreba 

i Zagrebačke županije 

posjetili su 40. međunarodni 

obrtnički 

sajam (MOS) u Celju, 

koji je održan od 12. 

do 19. rujna. Nastupilo 

je i deset hrvatskih 

obrtnika, u organizaciji 

i pod pokroviteljstvom 

Hrvatske obrtničke komore, koja 

sufinancira 50% iznosa troškova izlaganja. 

Obrtnici različitih djelatnosti dvanaesti 

su put izlagali na skupnoj izložbi HOK-a 

u paviljonu L1 (prvi kat), na površini od 

50 m², a ove godine predstavljaju umjetničke 

i industrijske odljevke, opremu za 

ugostiteljstvo, strojeve za CNC obradu 

metala i informatički inženjering, prirodnu 

kozmetiku, inox i mesinganu galanteriju, 

obradu metala, gumarske proizvode 

i galanteriju, te drvene bačve. Na zajedničkom 

prostoru HOK-a također izlaže i 

Hrvatski savez obrtničkih zadruga, koji je 

predstavio proizvode svojih članica. 

U četiri desetljeća MOS je izrastao u 

jedan od najvećih sajamsko-poslovnih 

događaja u jugoistočnom dijelu Europe. 

Na ovogodišnjem 40. MOS-u na više od 

60.000 četvornih metara predstavilo se 

1605 izlagača iz 33 države. Između svih 

robnih marki i ove se godine predstavlja 

više od trećine inozemnih. Ovogodišnja 

sajamska ponuda još je veća i sadržajno 

bogatija nego proteklih godina. Ponuda 

pojedinih segmenata je cjelovitija i preglednija, 

posebice u području telekomunikacija, 

građevinarstva i završnih 

radova u građevinarstvu. Na sajmu se 

neposredno predstavljaju 133 inozemna 

poduzeća. U sklopu skupnih izložbi 

predstavit će se Austrijanci, Hrvati, Mađari, 

Srbi i Tajvanci. 

Ovogodišnji izlagači iz Zagreba i Zagrebačke 

županije bili su: »PONGRAC 

TRGOVINA«, iz Zagreba, vlasnik Pongrac 

Zdenko, proizvođač strojeva i opreme 

za CNC obradu metala, ujedno i 

obrtnik koji se bavi i informatičkim inženjeringom, 

odnosno izradom multimedijalnih 

info-kioska; zatim »NEMEC ART«, 

iz Luke, vlasnik Nemec Goran, specijalizirani 

proizvođač inox i mesing galanterije 

na sajmu u Celju izlaže uzorke karniša 

od inoxa i mesinga, te uzorke inox kugli 

se već nekoliko godina događa u sklopu 

Jesenskog zagrebačkog velesajma. Obrtnička 

komora Dubrovačko-neretvanske 

županije sa svojim udruženjima obrtnika 

je i ove godine bila uključena u aktivnosti 

oko pripreme i realizacije nastupa 

na ovom sajmu, koji promovira domaće, 

autohtone i tradicijske proizvode. Zbog 

atraktivnosti ponude stječe se dojam da 

je ovo bio najposjećeniji paviljon. 

Kao i kod svakog sajma neobično je 

važno da se određeni proizvod uspješno 

prezentira potencijalnim kupcima u 

neposrednom kontaktu, uz sve potrebne 

informacije. Iz dosadašnjeg iskustva 

se pokazalo da vlasnik obrta ili osoba 

koja je uključena u proces proizvodnje 

ili distribucije, najbolje mogu prezentirati 

svoj proizvod. 

Jedan od onih koji neposredan kontakt 

s potencijalnim kupcima smatraju 

posebno važnim je i obrtnik iz Vele 

Luke, Fanito Žuvela. Njegov osnovni 

proizvod je ekstra djevičansko maslinovo 

ulje »Torkul« na koje je posebno 

ponosan, osobito imajući na umu podatak 

da je ovo ulje prvo i za sada jedino 

maslinovo ulje u Hrvatskoj koje je dobilo 

certifikat »Izvorno hrvatsko«, koji dodjeljuje 

Hrvatska gospodarska komora, 

kvalitetnim proizvodima i uslugama 

koji uključuju značajke hrvatske tradicije, 

razvojno-istraživačkog rada, inovacije 

ili invencije, dakle proizvodima i 

uslugama s neponovljivim i jedinstve- 

rozeta; »ZLATARNA 

KRIŽEK«, iz Velike 

Gorice, vlasnik Križek 

Vladimir. Obrt za proizvodnju 

zlatnog i srebrnog 

nakita osnovan 

je davne 1935. godine, 

a originalnost i kvaliteta 

izrade dobila je 

svoju službenu potvrdu 

dobitkom certifikata 

»Izvorno hrvatsko« 

2003. godine. Na ovogodišnjem su 

celjskom MOS-u i četiri nova izlagača, koji 

žele pronaći partnere za slovensko i europsko 

tržište: »ELEKTROSANITARIJ«, 

iz Svete Nedjelje - Novaki, vlasnik Džendžo 

Adnan. Proizvodni program obrta 

obuhvaća proizvodnju peći za toplinsku 

obradu metala sa i bez zaštitne atmosfere, 

peći za topljenje obojenih metala, industrijskih 

i laboratorijskih sušnica, tračnih 

peći za keramičku i staklarsku industriju, 

peći za emajliranje; »ABL AROMA BELA 

LINE«, iz Zagreba, vlasnice Vesne Belošević, 

koja se bavi proizvodnjom 100%-tne 

prirodne terapeutske kreme i tonika za 

zaštitu kože i poboljšanje cirkulacije. U 

Celju prezentira svoju terapeutsku kremu 

»Bela line«; »METALOPRERAĐIVAČKI, 

GUMARSKI I GALANTERIJSKI OBRT 

SABO«, iz Zagreba, vlasnik Zlatko Sabo. 

Primarna djelatnost obrta je obrada metala 

i izrada metalne galanterije, a u svojim 

pogonima raspolažu sa strojevima i 

opremom za izradu i obradu proizvoda 

od gume; bačvarski obrt »VINUM«, iz 

Donjeg Kraljevca, vlasnik Kristijan Baranašić. 

Tradicionalna proizvodnja i obrada 

drva uz suvremenu tehnologiju rezultira 

bačvama za vino i rakiju iznimne kvalitete, 

ali i vizualno odlično riješenog izgleda. 

Ovaj je mladi obrtnik tek započeo s proizvodnjom 

i plasmanom proizvoda na 

domaćem tržištu, a prvim nastupom na 

sajmu u Celju traži partnera za izvoz proizvoda 

u Sloveniju. 

Predstavnike obrtnika Obrtničke komore 

Zagreb na čelu s Ivanom Obadom, 

predsjednikom OKZ-a, primio je Robert 

Otorepec, predstavnik Celjskog sajma. 

U prijateljskom razgovoru razmijenjena 

su mišljenja o sajmovanju u obrtništvu, 

te je istaknuto kako je u Sloveniji zabilježen 

porast zanimanja za izlaganje na 

sajmovima, dok u Hrvatskoj ono opada. 

Zajedničko je i Sloveniji i Hrvatskoj sve 


rujan 2007. 

OBRTNICI USPJEŠNO NASTUPILI NA MANIFESTACIJI EKO-ETNO HRVATSKA 2007. 

Prepoznata kvaliteta ekstra 

djevičanskog maslinovog ulja »Torkul« 

ubrovačko-neretvanska županija 

je od početka prisutna na mani- 

Eko-etno Hrvatska Dfestaciji koja 

Fanito Žuvela – osobni kontakt nezamjenjiv u promociji 

proizvoda 

nim osobinama. Uz navedeno, ovo je 

ulje jedan od devet prehrambenih proizvoda 

u Hrvatskoj s oznakom izvornosti 

kojega dodjeljuje Državni zavod za 

intelektualno vlasništvo. 

Naš uporni i radišni sugovornik obrt 

je otvorio 1999. godine kao logičan nastavak 

desetljetnih aktivnosti nekoliko 

generacija u obitelji Žuvela. Vizija ovog 

obrta je usmjerena na pravilno pozicioniranje 

visoko kvalitetnih autohtonih 

domaćih proizvoda s ciljem da se pokaže 

našim ljudima i cijelom svijetu što smo 

sve u stanju proizvesti od domaće sirovine 

koja se naslanja na bogatu tradiciju. 

Za maslinovo ulje (a pogotovo »Torkul«) 

Fanito zna reći da je to gastronomski užitak, 

simfonija okusa i mirisa, lijek i začin 

Podjela svjedodžbi 

sudionicima tečaja za 

stručno usavršavanje 

numeričkog 

upravljanja na CNC 

strojevima 

U Udruženju obrtnika grada Zagreba 

13. rujna 2007. svečano su uručene 

svjedodžbe osamnaestorici polaznika 

tečaja za stručno usavršavanje numeričkog 

upravljanja na CNC strojevima. 

Tečaj je rezultat dobre suradnje 

Udruženja obrtnika grada Zagreba, 

Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 

– Područna služba Zagreb i Strojarske 

škole Faust Vrančić iz Zagreba. 

Prepoznavši značenje i potrebu za 

cjeloživotnim učenjem, koje podrazumijeva 

sve vrste učenja, od formalnog 

obrazovanja do usavršavanja vještina 

potrebnih na radnome mjestu, kao i 

međugeneracijsko učenje (razmjena 

znanja u obitelji ili među prijateljima), 

Udruženje obrtnika grada Zagreba je 

u 2006. godini posebnu pozornost uz 

strukovno obrazovanje posvetilo i svim 

oblicima usavršavanja obrtnika, njihovih 

radnika i potencijalnih obrtnika. 

Posljednjih godina obrtnici su na 

sastancima iskazivali potrebu za svekolikom 

dodatnom izobrazbom te je 

Odlukom Skupštine Udruženja obrtnika 

grada Zagreba osnovana ustanova 

za obrazovanje odraslih »Obrtničko 

učilište« sa sjedištem na Trgu 

Mažuranića 13. 

Program tečajeva osnovnog rada na 

računalu za obrtnike već se provodi 

nekoliko mjeseci. 

Povodom svečane dodjele svjedodžbi 

nazočnima su se obratili predsjednik 

Udruženja obrtnika grada 

Zagreba Vlado Crkvenac, pročelnica 

Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 

– Područne službe Zagreb – Marica 

Jelić i ravnatelj Strojarske škole Fausta 

Vrančića Božo Ćužić. 

manji upis mladih u strukovna zanimanja. 

Hrvatske su obrtnike zanimala i dosadašnja 

iskustva Slovenije nakon ulaska 

u Europsku uniju te problemi malih trgovaca 

nakon otvaranja velikih trgovačkih 

centara. Mnogi problemi su identični, a 

suradnjom i razmjenom iskustava pokušat 

će se doći do kvalitetnijih rješenja. 

istovremeno. U to smo 

se, kao i velik broj posjetitelja 

sajma, uvjerili 

na našem štandu 

gdje je Fanito demonstrirao 

svoj proizvod. 

Veliki broj poslovnih 

kontakata u potpunosti 

je opravdao ovogodišnji 

nastup. 

I na kraju, na sajmu 

inovacija, koji je 

također bio u sklopu 

ovogodišnjeg Jesenskog 

zagrebačkog 

velesajma, proizvod 

pod nazivom »Hrvatska 

torba« u koju 

ulazi Paški sir, Drniški 

pršut, vino Plavac 

mali i ekstra djevičansko maslinovo ulje 

»Torkul«, osvojio je srebrnu medalju. 

U sljedećem broju predstavljamo Pastoris, 

obrt u kojemu se proizvode veoma 

zanimljivi proizvodi na bazi ljekovitih 

biljaka s Pelješca. 

Upravni odbor Obrtničke komore 

Dubrovačko-neretvanske županije 

na sjednici održanoj 6. rujna 2007. 

godine odlučio je da se Udruženju 

obrtnika Osijek za obnovu Obrtničkog 

doma donira iznos od 5000 

kuna. Sugerirano je i svim udruženjima 

obrtnika da se prema svojim 

mogućnostima uključe u akciju pomoći 

kolegama iz Osijeka.

P 


rujan 2007. ŽUPANIJE 17 

15. MEĐUNARODNI STOČARSKI, GOSPODARSKI 

I OBRTNIČKI BJELOVARSKI SAJAM 

Sajam koji je iznenadio 

raznovrsnošću i kvalitetom 

Nije li vrijeme da se razmotri i odobri prijedlog Bjelovarske obrtničke komore da se 

značenje sajma u Gudovcu podigne za još jednu stepenicu unutar komorskog sustava 

i uvede ga se u društvo sajmova regionalne važnosti 

S 

edmog rujna 2007. predsjednik 

Republike Stjepan Mesić otvorio 

je 15. jubilarni Bjelovarski sajam u 

Gudovcu pokraj Bjelovara. Sajam koji 

se ove godine sasvim približio brojci od 

500 izlagača i koji očekuje poboljšanje 

lanjskog rekorda od 50.000 posjetilaca! 

Bjelovarski obrtnici, kao suorganizatori 

Sajma, već četrnaesti put čine i 

te kako važnu sastavnicu ukupnih događanja 

na Sajmu i na 400 četvornih 

metara unutar i ispred Male sajamske 

hale, već odavno kolokvijalno nazvane 

»obrtničkom«, predstavili su iznimno 

sadržajanu lepezu proizvoda i usluga 

koje nude tržištu. Mesoprerađivači, 

umjetnički i tradicijski obrti, vinari, slastičari, 

prerađivači ljekovitog bilja, cvjećari, 

metalci, prerađivači gume, uslužni 

obrti i mali trgovci, sve u svemu 36 izlagača, 

od kojih mnogi i s prodajnim dijelom 

štanda, opet su predstavljali atraktivan 

mamac za mnoge posjetitelje! 

Raduje stoga da se obrtnici koji su 

već izlagali u Gudovcu, uvijek po- 

otkraj kolovoza održana je zajednička, 

3. sjednica Ceha ugostitelja 

bjelovarske komore i Sekcije 

ugostitelja bjelovarskog udruženja, 

pod predsjedanjem Branka Bikete. 

Sjednica je počela prilično rezigniranim 

tonovima, a uzrok tomu je što se 

ugostiteljima čini da njihovi problemi 

samo rastu, umjesto da se bar počnu 

rješavati. Štoviše, nitko se, uključujući 

i nadležna tijela HOK-a, nije udostojio 

niti odgovoriti na zahtjeve koje su 

uputili poslije 2. sjednice Ceha još u 

svibnju. 

A problemi su doista ozbiljni, od 

već legendarnih 0,00 promila, koje je 

Biketa već odavno proglasio pravom 

elementarnom nepogodom za ugostitelje, 

preko sve ozbiljnije prijetnje 

uporabnih dozvola koje mnogi neće 

moći ishoditi u zakonskom roku i nevjerojatne 

samovolje ZAMP-a, pa do 

loše Odluke o dopuštenoj visini kala, 

rasapa, kvara i loma, posebno u dijelu 

koji govori o točenim pićima, kavi 

i mekušcima, te rastuće nelojalne kon- 

Predsjednik Stjepan Mesić na sajmu u Gudovcu 

novno vraćaju i opravdavaju značajna 

financijska sredstva kojima im u 

nastupu pomažu Obrtnička komora 

Bjelovar i njihova matična Udruženja. 

Ostaje tek poraditi na promociji 

brojčano većeg nastupa u Gudovcu, 

jer iako broj obrtnika izlagača postojano 

raste, pa je i ove godine rekordan, 

svejedno ostaje dojam da veći 

dio obrtnika u Županiji nije svjestan 

Zabrinuti ugostitelji 

kurencije mjesnih domova i najrazličitijih 

udruga i kroničnog nedostatka 

stručne radne snage. 

Biketa smatra upravo nevjerojatnim 

da država dopušta ugostiteljsku 

djelatnost u mjesnim domovima, 

praktično bez ikakva ograničenja 

i kontrole, te tako potiče nelojalnu 

konkurenciju i sivu ekonomiju na štetu 

ugostitelja, ali i na vlastitu! O opasnostima 

za ljude, da se i ne govori. 

Dapače, u isto se vrijeme tako stvara 

i umjetna nestašica radne snage jer 

zašto bi netko radio čitav mjesec kod 

ugostitelja kad isti iznos zaradi kroz 

nekoliko vikenda na crno, na tako 

organiziranim svadbama ili raznim 

veselicama. A ugostitelji im, naravno, 

ne mogu platiti više jer sami ostaju 

bez posla. Problem je već tako velik 

da Ceh čak traži mogućnost uvoza 

strane radne snage! 

ZAMP pak postaje prava noćna 

mora, osobito nakon tajnovitog neuvažavanja 

amandmana HOK-a da agencija 

ne može sama određivati svoje 

koliko propušta ignoriranjem nastupa, 

odnosno nekorištenjem iznimno 

povoljnih uvjeta izlaganja koje im je 

Komora stvorila na matičnom, Bjelovarskom 

sajmu! 

Posebno se to ističe u svjetlu činjenice 

da već mnogi članovi ostalih 

područnih obrtničkih komora, zagrebačke, 

koprivničko-križevačke, sisačko-moslavačke, 

virovitičko-podravske 

naknade. Tako sada na terenu najgore 

prolaze mali ugostitelji, samo im razrežu 

nerazumne naknade za čiju naplatu 

moraju jamčiti bjanko zadužnicama, 

dok veliki barem donekle mogu 

pregovarati i postići bolje uvjete. 

Biketa je istaknuo i već posve nerazumnu 

praksu stalnog dodavanja novih 

nameta na poslovanje ugostitelja, 

koji dolaze sa svih razina, od lokalne 

na više, a već ih je toliko da je apsurd 

toliko velik da nigdje i ne postoji realna 

evidencija što se to sve mora plaćati i 

kome! Tako im, vjerojatno, ni ovaj put, 

stručne službe HOK-a neće moći udovoljiti 

zahtjevu da barem načine točan 

popis obveza s iznosima i postotcima. 

Ipak, postoji i drugačiji način! Malo 

dobre volje, dogovor i korist svima! 

Takav primjer je suradnja Ceha ugostitelja, 

grada Bjelovara i Turističke 

zajednice grada i županije, koji su 

uspjeli dogovorom omogućiti bjelovarskim 

ugostiteljima gotovo sve što 

su mogli u sklopu svojih nadležnosti. 

Posebno je to došlo do izražaja kod 

OK BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE 

43000 BJELOVAR, Preradovićeva 4/I 

Telefon: ++ 385 043/242 242, 043/241 280 

Telefaks: ++ 385 043/241 280 

E-mail: obrtnicka-komora@bj.t-com.hr 

Predsjednik: Josip Renić 

Tajnik: Davorin Vezmarović 

organizacije ugostiteljske ponude za 

»Terezijanu«! Od radnog vremena i 

najboljih lokacija, pa sve do konkretne 

financijske pomoći! Dapače, u znak 

zahvalnosti za izvrsnu suradnju, grad 

Bjelovar je svoje obrtnike ovih dana 

čak i počastio jednodnevnim izletom 

u Novi Vinodolski! 

Na kraju, predsjednik Biketa svakako 

je želio istaknuti i još jedan ozbiljan, 

interni problem – neaktivnost 

članstva u radu Ceha i sekcije. Naime, 

baš na primjeru suradnje s gradom, 

kad su mnogi osobno i izravno zainteresirani, 

pa se masovno odazovu 

stranicu pripremio: 

Goran Grgić 

i drugih, sve aktivnije, organizirano i 

pojedinačno sudjeluju na sajmu! 

U sklopu svojih intenzivnih aktivnosti 

na području strukovnog obrazovanja, 

bjelovarska je komora i ove godine 

omogućila posve besplatan nastup na 

sajmu i dvjema najistaknutijim obrtničkim 

školama u Županiji, Ugostiteljskoj 

i Obrtničkoj školi iz Bjelovara. Šarm i 

mladost budućih uspješnih i već nadaleko 

poznatih bjelovarskih ugostitelja, 

tako nisu ostavili ravnodušnima ni visoke 

goste koji su obišli izložbu! Lako su 

se dali nagovoriti da kušaju njihove nagrađivane 

koktele baš svi, od predsjednika 

Stjepana Mesića sa suradnicima, 

sadašnjih i bivših ministara i saborskih 

zastupnika, pa do najvišeg izaslanstva 

HOK-a, predvođenog prvi put novim 

predsjednikom Antom Topićem i tajnikom 

dr. Petrom Sindičićem! 

Predsjednika Mesića je posebno 

obradovao dar obrta »Lamex« iz Garešnice, 

prigodno izvezena kapa s natpisom 

STIPE – Gudovac 2007., koju je 

odmah stavio na glavu i nosio u daljnjem 

obilasku, a iznimno je pažljivo 

pregledao i »stajnicu« za simentalska 

goveda čazmanskog kovača Dijanića, 

jedinstveni proizvod na domaćem tržištu, 

poboljšan u odnosu na uvozne, 

a povoljnije cijene! Pohvalio je i obrtničku 

izložbu u cjelini, očito pomalo 

iznenađen njezinom raznovrsnošću i 

kvalitetom, na veliko zadovoljstvo podjednako 

ponosnih predsjednika POKa 

Josipa Renića i župana Damira Bajsa! 

To je idealna preporuka i za Upravni 

odbor HOK-a, da na skorašnjoj 

sjednici još pažljivije razmotri i odobri 

prijedlog Bjelovarske obrtničke komore 

da se značenje sajma u Gudovcu 

podigne za još jednu stepenicu unutar 

komorskog sustava i uvede ga se u 

društvo sajmova regionalne važnosti, 

zar ne? 

njegovim pozivima, jasno se vidi da 

se drugačije pregovara kad na strani 

ugostitelja sjedi pedesetak ili više ljudi, 

nego kada to čini nekolicina uvijek 

istih ljudi. A prečesto bude tako! Njih 

se ne shvaća dovoljno ozbiljno, pa ni 

rezultati ne mogu biti adekvatni uloženom 

trudu, čak ni zadovoljavajući. 

Stoga, svakako treba ponoviti poziv 

svim ugostiteljima da je krajnje vrijeme 

da prihvate ponuđenu priliku i 

sami se izbore za bolje uvjete poslovanja, 

a možda i opstanak, jer jednostavno 

nema drugog mjesta gdje to mogu 

učiniti! 

VELIKE INVESTICIJE U ENERGETSKOM I KEMIJSKOM SEKTORU 

PRIJETNJA OBRTNICIMA 

Uskoro manjak radnika 

D 

omaće obrtništvo izgrađeno 

je na temelju iskustava vrsnih 

majstora, specijalista zanata. 

Ono što mnogima nedostaje je poslovna 

vještina planiranja strategije poslovanja. 

Ona uključuje i dugoročno osiguranje 

kvalitetnih radnika. Posljednje 

najave brojnih poslovnih ponuda iz 

industrijskog sektora najavljuju moguću 

krizu kad je riječ o radnoj snazi za 

obrtništvo. O posljednjih dvadesetak 

godina nezamislivoj pojavi prvi su javno 

progovorili u slavonsko-brodskoj 

Đuro Đaković Montaži. Posla će, kažu, 

imati na Termoelektrani Sisak u sisačkoj 

i riječkoj rafineriji. Prema prezentiranim 

poslovima, i u inozemstvu im 

dobro ide. Remont u Nuklearnoj elektrani 

Krško potvrdit će njezine reference 

u energetskom sektoru, a u prilog 

ide i otvaranje predstavništva u Finskoj 

gdje će sljedećih nekoliko godina 

raditi na remontu tamošnje nuklearke. 

Na listi poslova je i cementara u Mađarskoj. 

Posljednji na listi poslova, ne 

i najmanji, je most Pelješac. – Činjenica 

je da smo suočeni s nedostatkom radne 

snage. Predviđanja za most Pelješac 

govore da samo za montažu trebamo 

200 do 250 radnika, bez proizvodnje. Iz 

Južne Afrike imamo upit za 250 ljudi 

na pet godina, no nemamo ljudi. Ne 

smijemo zanemariti domaće poslove 

– kaže Vlatko Blekić, predsjednik 

uprave Đuro Đaković Montaže. Manjak 

radne snage u Montaži planiraju 

već ove zime premostiti »uvozom« 

radnika iz Vojvodine i BiH. Dugoročno, 

Montaža je već prošle školske 

godine započela projekt suradnje sa 

slavonsko-brodskom Industrijskoobrtničkom 

školom. Cilj je projekta 

osigurati priljev mladih radnika koji će 

u kratkom vremenu nakon završetka 

škole biti spremni raditi samostalno. 

Prema Montažinim planovima, već 

2009./2010. godine očekuju dva do 

tri razreda školovanih metalaca. Više 

posla za velike sustave poput Montaže 

dobra je vijest i za manje poduzetnike 

u njezinu okružju. Veliki poslovi znače 

i potrebu velike tvrtke za nizom usluga 

koje mogu odraditi obrtnici, ali i oni 

moraju razmisliti hoće li moći reagirati 

na vrijeme i povećanu ponudu posla 

pratiti sa sadašnjim brojem radnika. 

Na Montažinu primjeru mnogi mogu 

učiti. Srednjoškolce koji su svjedodžbu 

zamijenili ugovorom o radu još u školskoj 

klupi, Montaža je već angažirala 

na terenu – svi rade u brodogradilištu 

Lamjana na Ugljanu. Ondje Montaža 

razvija novi posao, gradnje naftnih i 

plinskih platformi. Vlatko Blekić kaže 

kako su se mladi metalci odlično uklopili 

među 140 tamošnjih radnika s dugogodišnjim 

iskustvom. 

OK BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE 

35000 SLAVONSKI BROD, Petra Krešimira IV. 46/1 

Telefon: ++ 385 035/447 017, 442 356, 407 440 

Telefaks: ++ 385 035/407 441 

E-mail: ok-sl.brod@sb.t-com.hr 

Predsjednik: Zvonimir Ćirić 

Tajnica: Željka Pergl 

Dignute cijene 

pekarskih proizvoda 

Prema odluci Ceha pekara 

Udruženja obrtnika 

Slavonski Brod od 

prvog rujna podignuta 

je cijena pekarskih proizvoda 

za 18 posto. Glavni 

razlog rasta cijena pekarskih 

proizvoda je rast 

cijena brašna nakon ovogodišnje 

žetve, te drugih 


Marijan Vrkljan 

troškova proizvodnje. 

Članovi Ceha dogovorili 

su da od 1. rujna cijena 

bijelog kruha, težine 700 grama, sa 5,50 poraste na 6,50 kuna. Štruca polubijelog 

i crnog kruha koštaju po 6,00 kuna, pecivo 2,00 kune, a domaći kruh 

težine jednog kilograma 8,50 kuna. Cijene bureka sa sirom i mesom ostale su 

nepromijenjene, osam i devet kuna po komadu.

18 ŽUPANIJE 

OK KARLOVAČKE ŽUPANIJE 

47000 KARLOVAC, J. Haulika 14 

Telefon: ++ 385 047/612 058 

Telefaks: ++ 385 047/611 742 

E-mail: okkz@ka.t-com.hr; 

web: www.obrtnicka-komora-karlovac.hr 

Predsjednik: Ivan Podvorac 

Tajnik: mr. Vlado Jelkovac 

Obrtnici se pripremajU 

za Europsku uniju 

Jako poduzetništvo otvara 

nova radna mjesta 

H 

rvatsko obrtništvo i Europska 

unija bila je tema o kojoj 

se raspravljalo u Obrtničkoj 

komori Karlovačke županije. Sudjelovali 

su obrtnici i gospodarstvenici 

iz Karlovca, Karlovačke županije, ali 

i gosti iz Zagreba, Virovitice, Osijeka, 

Siska, Gospića i Međimurja, ministar 

gospodarstva, rada i poduzetništva 

Branko Vukelić, predsjednik HOK-a 

Mato Topić, te pomoćnik ministra 

gospodarstva za obrtništvo Leo Begović. 

Tijekom sastanka rečeno je 

kako danas u Hrvatskoj postoji i djeluje 105.043 aktivnih obrta, a gotovo polovica 

toga broja posluje u Zagrebu i još tri županije u Hrvatskoj. 

– Potrebno je ojačati poduzetništvo, jer to će rezultirati otvaranjem novih radnih 

mjesta – naglasio je ministar Vukelić i dodao kako će Ministarstvo još više 

usmjeravati i pripremati obrtnike za ono što ih očekuje za dvije godine kada Hrvatska 

postane dio Europske unije. 

– U prošla 42 mjeseca bilježimo porast broja novih poduzetnika i, što je najvažnije, 

oni se odlučuju za poduzetništvo zbog uočene poslovne prilike, a ne zbog 

nužde – istaknuo je Leo Begović. Ulazak u Europsku uniju zahtijevat će prilagodbe 

i na tom području, a kako se moglo čuti, najveća prilagodba bit će potrebna u 

proizvodnji, graditeljstvu i ugostiteljstvu. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva 

u prošle je tri godine dodijelilo hrvatskim obrtnicima 242 potpore za 

tehnička usklađivanja, a s takvom pomoći nastavit će i dalje. Zaključeno je kako je 

hrvatsko obrtništvo na vrijeme počelo s pripremama za pristup Europskoj uniji. 

Zbog konkurentnosti morat će se više povezivati u clustere, pojačati marketing i 

više ulagati u proizvodne procese. Nakon predavanja gosti iz ostalih obrtničkih 

komora posjetili su Obrtnički sajam na Danima piva. 

OK ISTARSKE ŽUPANIJE 

52100 PULA, Mletačka 12/1 

Telefon: ++ 385 052/216 153, 212 993 

Telefaks: ++ 385 052/383 744 

E-mail: ok-istre@ok-istra.hr 

Predsjednik: Vili Šaina 

Tajnik: Eros Sorić 

Istarski obrtnici u emisijama 

Nezavisne istarske televizije 

Početkom listopada ove godine Nezavisna istarska televizija – NIT kreće 

s emisijom posvećenom istarskom gospodarstvu u kojoj će sudjelovati i 

istarski obrtnici. Emisija će trajati 30 do 40 minuta, a emitirala bi se jedanput 

na tjedan i reprizirala. Taj novi televizijski projekt razmotrio je Upravni odbor 

Obrtničke komore Istarske županije i odlučio surađivati u njegovoj realizaciji. 

Predstavnik Komore sudjelovat će u radu koordinacijskog tijela koje će prikupljati 

materijale i određivati teme za 30-ak gospodarskih emisija, emitiranje 

kojih je predviđeno tijekom sljedećih šest mjeseci. 

Slično gospodarskoj emisiji, ova istarska TV kuća planira produkciju i emitiranje 

još dviju novih emisija posvećenih turizmu i poljoprivredi. U njima 

će također sudjelovati istarski obrtnici djelatnost kojih je vezana za te grane 

privređivanja. 

NIT je osnovana 1995. sa sjedištem u Pazinu i raspolaže s 10 KW-nim odašiljačem 

postavljenim na Učki, te 5 repetitora koji pokrivaju područje čitave 

Istre. Jedina je TV kuća na ovom području (uz nacionalnu televiziju) koja program 

emitira i digitalnim putem. 

Glavni sponzor jubilarnog obrtničkog sajma 

Istre je Istarska kreditna banka Umag 


Zdenko Živčić 


Asim Čabaravdić 

Deseti jubilarni obrtnički sajam Istre 

Deseti jubilarni obrtnički sajam 

Istre održat će se od 4. do 7. listopada 

ove godine (svečano otvaranje u 

11 sati) u Puli, na Karolini, i okupit 

će oko 170 domaćih i inozemnih izlagača. 

Partner 10. obrtničkog sajma je 

Območna obrtna zbornica Radovljica 

iz Slovenije, a glavni sponzor jubilarnog 

sajma je Istarska kreditna banka 

d.d. Umag. 

Za posjetitelje će sajam biti otvoren 

od 8.00 do 22.00 sata, a posljednjeg sajamskog 

dana u 17.00 sati bit će uručene 

nagrade najboljim izlagačima. 

Obrtnički sajam u Karlovcu 

Sljedeće godine 

zasebna manifestacija 

edmi po redu Obrtnički 

sajam i ove 

Sje godine održan 

u sklopu karlovačkih 

Dana piva. Svečano ga je 

otvorio ministar gospodarstva, 

rada i poduzetništva 

Branko Vukelić. 

U organizaciji Obrtničke 

komore Karlovačke županije 

i Udruženja obrtnika 

grada Karlovca moglo 

se razgledati izloške 33 

obrtnika, četiri tvrtke i 

18 tradicijskih obrta. Na 

ukupnoj površini od 600 

četvornih metara, pod 

posebnim šatorom, osim 

izlagača iz Karlovačke 

županije, predstavili su se i izlagači iz 

Grada Zagreba i još šest županija, te 

Slovenije. 

Ministar Vukelić predložio je da 

ovakav sajam sljedeće godine bude 

zasebna manifestacija. Dogovor je postignut, 

a za takav prijedlog uz ministra 

ruke su pružili čelni ljudi obrtnika, 

grada i županije. 

– Sajam ima preveliko značenje da 

bi bio u jednom šatoru. Vjerujem da 

ruke koje smo si pružili govore u prilog 

tomu da sljedeće godine na ovome 

mjestu organiziramo veliki sajam 

posvećen gospodarstvu, obrtništvu i 

svemu što je od interesa za ovaj kraj 

– naglasio je Vukelić. Dodao je kako 

ideja već ima, a jedna od mogućnosti 

je i lovstvo. 

– Imamo predivan kraj i mnogo lovišta, 

imamo što ponuditi, tu su i eko 

hrana i tradicijski proizvodi. Zato očekujem 

iduće godine veliki sajam koji 

će trajati nekoliko dana, ali ne u sklopu 

Dana piva nego kao zasebna manifestacija 

– zaključio je Vukelić. 

Remenari, kovači, bačvari, samo 

su neka od zanimanja koja su se 


rujan 2007. 

Nagrađeni najljepše 

uređeni štandovi na 

Obrtničkom sajmu 

PETI GOSPODARSKI SAJAM U ŽMINJU 

Iz godine u godinu sve bogatiji i uspješniji 

N 

a 5-6 tisuća četvornih metara 

5. jubilarni gospodarski sajam 

u Žminju (24. – 25. kolovoza 

2007.) okupio je 68 izlagača koji su se 

predstavili raznovrsnim proizvodima, 

počevši od poljoprivrednih strojeva 

i opreme do kamenih stolova, kovanih 

portuna, kozmetičkih proizvoda, 

suvenira, pa do pčela. Pozdravljajući 

izlagače i posjetitelje, načelnik općine 

Žminj Ratko Jeromela rekao je da 

Žminj raduje i veseli što može predstaviti 

svoj+e i gospodarstvo susjednih 

općina. Svaki Žminjski sajam, organiziran 

isključivo lokalnim snagama, 

potvrđuje da je inovativniji, bogatiji 

i uspješniji. Jeromela je iznio očekivanje 

da će Županijska komora i Istarska 

županija uvrstiti sajam u godišnje 

programe financiranja i marketinškog 

promoviranja. 

Saborski zastupnik Lino Červar ocijenio 

je da se u našem gospodarstvu još 

uvijek nedovoljno vrednuju poduzetnički 

i obrtnički potencijali, a upravo 

je to najjača karta na koju treba igrati 

Hrvatska i Istarska županija. Žminjski 

sajam šalje poruku ne samo Županiji 

nego i Vladi, da se još bolje osmisli 

sustav poticaja na planu kreditiranja i 

drugih uvjeta razvoja hrvatskog obrtništva 

i poduzetništva, rekao je Červar. 

Otvarajući Gospodarski sajam u 

Žminju, koji se održava u sklopu 

najveće pučke fešte u središnjoj Istri 

– Žminjske Bartulje – dožupan Marin 

Brkarić čestitao je općini Žminj na pokretanju 

i organizaciji ove sajamske 

manifestacije, koja je veoma važna 

za središnju Istru te izrazio uvjerenje 

da će svi izlagači i posjetitelji Bartulje 

biti zadovoljni. Brkarić je istaknuo da 

Žminjski sajam, bez sumnje, potiče 

daljnji razvoj obrtništva i poduzetništva 

u središnjoj Istri kojem Istarska županija 

pruža značajnu potporu. 

Županijski pročelnik za poljoprivredu 

Milan Antolović smatra da je 5. 

jubilarni sajam pokazao da se obrtništvo 

na ovom području i te kako dobro 

na Obrtničkom sajmu vratila iz zaborava. 

Dio je to akcije Ministarstva 


pod nazivom »Hrvatski souvenir«. 

– Danas tradicijski obrti i tvrtke u 

Hrvatskoj koje proizvode suvenire 

rade dosta teško i propadaju. Razlog 

tome je što većina trgovačkih lanaca 

prodaje suvenire koji dolaze iz Kine, 

a mi ovom akcijom želimo zaštititi 

tradicijske i umjetničke obrte i tvrtke 

koje proizvode naše suvenire – naglasio 

je pomoćnik ministra Leo Begović. 

Dodao je kako im Ministarstvo nastoji 

pomoći, jer obrtnici sami teško mogu 

financirati kvalitetan marketing i 

plasirati svoje proizvode na tržišta 

koja obiluju domaćim i inozemnim 

gostima. 

– Autohtoni hrvatski suvenir treba 

zaštititi. Želimo da svi proizvođači 

imaju poseban znak koji će biti 

prepoznatljiv. Tako ćemo znati da je 

to suvenir proizveden u Hrvatskoj, 

temeljen na tradicijskom znanju, obrtu 

i nekim kulturnim ili tradicijskim 

obilježjima kraja iz kojeg dolazi 

proizvođač – zaključio je Begović. 

Lino Červar, saborski zastupnik, i Marino Roce, potpredsjednik Skupštine 

Istarske županije, kazali su da je izloženi istarski pršut vrhunske kvalitete 

razvija, što zorno potvrđuju izloženi 

eksponati. – Mene najviše veseli što 

na Žminjštini napreduje poljoprivreda. 

Posjetitelji sajma mogli su vidjeti 

dobru ponudu poljoprivredne opreme 

i mehanizacije domaćih i stranih proizvođača 

– naglasio je Antolović. 

Kao i na prethodnim žminjskim sajamskim 

manifestacijama, i ove je go- 

Osim predstavljanja proizvoda 

i usluga, na 7. obrtničkom sajmu 

organizator je ocijenio izgled 

štandova. Komisija na čijem je čelu 

bila Ružica Češković obišla je sve 

izlagače i izabrala četiri kojima je 

dodijeljeno priznanje za primjerenu 

razinu uređenosti prostora. 

– Ovakvo priznanje zaslužilo je 

i više izlagača, jer su svi vrlo lijepo 

uredili svoje izložbene prostore – 

naglasio je Miro Seljan, tajnik Udruženja 

obrtnika grada Karlovca. 

Izlagačima je na uloženom trudu 

zahvalila i Ružica Češković. 

– Slogan »Važno je sudjelovati« 

neka vam bude vodilja i na daljnjim 

manifestacijama, jer nije najvažnije 

biti prvi, važno je da ste posebni 

– naglasila je Češković. 

Priznanja za primjerenu razinu 

uređenosti prostora dobili su Obrt 

Colibri, Klesarstvo Stanković, Video 

studio Butina i Modni studio 

Zlatna nit. Uz njih za poseban doprinos 

Obrtničkom sajmu i Izložbi 

tradicijskih obrta priznanja su dobili 

Sekcija cvjećara grada Karlovca 

i Etno galerija Žunac. Cvjećari 

prvi put organizirano sudjeluju na 

Sajmu. Aranžmane jedanaest karlovačkih 

cvjećarki možemo pogledati 

uz gotovo svaki izložbeni prostor. 

Svojim su cvjetnim kreacijama dodatno 

uljepšale štandove i cijeli šator. 

Josip Žunac izložio je stare alate 

gotovo zaboravljenih obrta. Izloženi 

predmeti tek su mali dio onoga 

što ima u svojoj Etno galeriji. 

dine organizator dodijelio prijelaznu 

plaketu najmlađem poduzetniku, a 

dobitnik je Zoran Kraljić iz Žminja koji 

se bavi uzgojem maslina i lavande. 

Uz gospodarski, posjetitelji su imali 

priliku vidjeti i stočni sajam te 4. smotru 

istarskog goniča, a priređena je i 

demonstracija poljoprivrednih strojeva 

i prezentacija istarskih suvenira. 

Što su o sajmu rekli izlagači i posjetitelji 

MLADEN PULIĆ: – Dobro je što u Žminju imamo ovakav sajam, a meni 

osobno najviše se sviđaju prostori s poljoprivrednim strojevima. Šteta je što 

se sajam medijski nedovoljno prati. 

DEAN PUCIĆ: – Za sajam se mora raditi cijelu godinu, ali mu je nužna 

šira potpora, jer bi tada vjerojatno imao bolju medijsku podršku. 

FABIO DUSMAN: – Sajam je iz godine u godinu sve bolji i ima sve više 

izlagača. Žminj ima dosta obrtnika i poduzetnika koji zaslužuju da se o njima 

piše, no čini se da tijekom sajamskih dana novinari zaobilaze Žminj, tako da 

je (pre)malo informacija o našem sajmu. 

SNJEŽANA RUDAN: – Posjećenost sajma je impresivna, a tvrtka Draguzet 

promet, koja ima prodaju u Puli i Poreču, izložila je ovdje automobile, 

i mogu reći da smo zadovoljni pokazanim zanimanjem posjetitelja sajma i 

sigurno ćemo doći na idući sajam. 

ZORAN MIŠKOLIN: – Došao sam iz Zagreba ovdje izlagati traktore i 

vidim da je sajam znatno proširen, ne samo prostorno nego i u pogledu eksponata. 

Jedino zamjeram da (pre)kratko traje i bilo bi korisno da se sljedeći 

sajam produlji za koji dan.



Organizira se prvi 

Sajam poslova 

Područna služba Zavoda za zapošljavanje 

iz Križevaca organizira 

prvi Sajam poslova koji će se održati 

19. listopada u Pučkom otvorenom 

učilištu u Koprivnici. U organizaciji 

Sajma sudjeluju Obrtnička 

komora Koprivničko-križevačke 

županije, PORA, Županijska gospodarska 

komora, gradovi Koprivnica, 

Križevci, Đurđevac i druge 

institucije. Poziv za sudjelovanje na 

Sajmu otvoren je svim poslodavcima, 

a Sajam će biti namijenjen širokom 

krugu korisnika kao što su nezaposleni, 

studenti, maturanti, ali i 

osobe koje žele promijeniti posao 

i graditi karijeru. Sajam poslova 

bit će mjesto za izravne kontakte 

s predstavnicima poslovnih subjekata 

koji pospješuju gospodarstvo 

Županije, a na Sajmu će se moći 

dobiti i informacije o potrebama 

poslodavaca, raspoloživim radnim 

mjestima te o mogućnostima obrazovanja 

i stipendiranja. 

UPRAVNI ODBOR OBRTNIČKE KOMORE 

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 

Obrtnicima osigurani 

krediti preko 

Raiffeisen banke 

KOPRIVNICA – Upravni odbor 

Obrtničke komore Koprivničko-križevačke 

županije, kako je već i najavljivano, 

osigurao je obrtnicima s područja 

ove županije povoljne kredite 

u Raiffeisen banci. 

S obzirom na to da Koprivničkokriževačka 

županija nije osigurala 

novu kreditnu liniju u suradnji s 

Ministarstvom gospodarstva, rada 

i poduzetništva, a na tržištu se već 

dulje vrijeme osjeća nedostatak kreditnih 

sredstava, Obrtnička komora 

Koprivničko-križevačke županije 

razmotrila je ponude više banaka i 

odlučila se za onu Raiffeisen banke. 

Uskoro će, najavio je Božo Barać, tajnik 

Obrtničke komore Koprivničkokriževačke 

županije, sklopiti ugovor 

s bankom, a obrtnici zainteresirani za 

kredite mogu se početi javljati u ured 

Obrtničke komore ili u koprivničku 

poslovnicu Raiffeisen banke. Uvjeti 

kreditiranja, visina kamatnih stopa i 

rok otplate, bit će poznati nakon potpisivanja 

ugovora. 

OK KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 

48000 KOPRIVNICA, Duga ulica 23 

Telefon: ++ 385 048/623 408, 624 476, 221 701 

Telefaks: ++ 385 048/623 408 

E-mail: okkkz@kc.t-com.hr 

Predsjednik: Zvonko Pecikozić 

Tajnik: Božo Barać 

Osigurali stipendije 

za 49 učenika 

Upravni odbor donio je odluku o 

stipendiranju 49 učenika deficitarnih, 

građevinskih zanimanja. 

– Potpisat ćemo sporazum s gradovima 

Koprivnicom i Križevcima, 

te tvrtkama križevačkim Radnikom i 

đurđevačkim Segradom, kojim ćemo 

osigurati novac za stipendiranje 49 

učenika deficitarne, građevinske 

STRANICU PRIPREMILA: 

Adela Sočev 

struke na području cijele županije iz 

Koprivnice, Križevaca i Đurđevca 

– rekao je Božo Barać, tajnik Obrtničke 

komore Koprivničko-križevačke 

županije. 

Dodao je kako će studenti, većinom 

zidari i tesari kojih kronično nedostaje 

građevincima u našoj županiji, dobivati 

700 kuna mjesečne stipendije. Novac 

za ovaj program dijelom je osiguralo 

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. 

I 

zlagači iz Koprivničko-križevačke 

županije i ove su se godine uspješno 

predstavili na jubilarnom, 15. jesenskom 

međunarodnom bjelovarskom 

sajmu koji je od 7. do 9. rujna održan u 

Gudovcu. Koprivničko-križevačka županija 

bila je ovaj put županija-partner 

te je zakupila dodatnih sto četvornih 

metara izložbenog prostora na kojem 

je svoje usluge i proizvode promoviralo 

16 izlagača. Poduzetnici iz Koprivničko-križevačke 

županije redovito samostalno 

izlažu na Bjelovarskom sajmu, a 

ove su se godine okupili i na taj način 

privukli pozornost posjetitelja. Izložbeni 

prostor Koprivničko-križevačke 

županije obišao je i predsjednik RH 

ŽUPANIJA PARTNER BJELOVARSKOG SAJMA 

Uspješno predstavljanje na sajmu u Gudovcu 

Stjepan Mesić u pratnji koprivničkokriževačkog 

župana Josipa Friščića. 

Drugog dana sajma održan je Dan 

Koprivničko-križevačke županije na 

kojem je župan Josip Friščić predstavio 

gospodarstvo i mogućnosti ulaganja u 

županiji, te dugoročnu viziju razvoja 

Podravine i Prigorja. U Bjelovaru je također 

najavljen i predstavljen Obrtnički 

i gospodarski sajam Koprivničko-križevačke 

županije koji se tradicionalno 

održava u studenome u Križevcima. 

Posjetitelji Bjelovarskog sajma imali su 

prilike degustirati podravske specijalitete 

među kojima su bili mesni proizvodi 

Danice, vina, kupinova vina i voćne 

rakije, a za glazbeni ugođaj pobrinuo se 

tamburaški sastav Kraluš. Uz PORA-u, 

Razvojnu agenciju Podravine i Prigorja, 

nastup u Bjelovaru organizirali su Županijska 

gospodarska komora, Obrtnička 

komora Koprivničko-križevačke županije, 

Križevački poduzetnički centar i 

županijska Turistička zajednica. 

Na sajmu su nastupili Podravka, 

Danica, Kupin, Vražja krv, Tepka, Strojolijev 

Antolčić, Pampa-tea, Restoran 

Royal, Mišo-bambus, DPG – Danijel Peroković 

graditeljstvo, tesarski, stolarski 

i građevinski obrt Franje Vokšana, Roletarski 

obrt Rolo, OPG Platužić Zvonko 

i Marija, Jara – obrt za proizvodnju, 

trgovinu i preradu voća, Uljara Hladnić 

i Klaonica nojeva iz Virja. 

Obrtnici iz Koprivničko-križevačke županije nastupili su na sajmu u Gudovcu 

PROJEKT 

»LOKALNI PROJEKT 

RAZVOJA – 

MIKROKREDITIRANJE« 

Obavještavamo Vas da je Krapinsko-zagorska 

županija, raspisala NA- 

TJEČAJ za Projekt »Lokalni projekt 

razvoja – mikrokreditiranje« za 2007. 

godinu. 

Sve dodatne informacije o uvjetima, 

kriterijima i dostavi dokumentacije, 

nalaze se na internetskim stranicama 

Zagorske regionalne agencije www. 

zara.hr, ili direktno na adresi ZARA 

d.o.o., Krambergerova 1, Krapina, tj. 

putem telefona: 049/ 373-161, 373- 

171. 

Napomena: Natječaj je otvoren do 

utroška sredstava 

AKTIVNOSTI OKKZŽ 

1. 20. 8. 2007. OKKZŽ raspisala 

je Natječaj za dodjelu šest stipendija 

učenicima I. razreda srednjih škola s 

područja Krapinsko-zagorske županije 

za školsku godinu 2007./2008. 

za zanimanje: zidar, tesar, keramičar, 

elektroinstalater, tokar, strojobravar 

i konobar; 

2. 20. 8. 2007. Održana 2. sjednica 

Ceha ugostitelja OKKZŽ; 


Ceha tradicijskih i umjetničkih obrta 

OKKZŽ; 


Odbora za sajmove OKKZŽ; 


Odbora za informiranje OKKZŽ; 

6. 24. 8. 2007. Potpisivanje sporazuma 

o međusobnoj suradnji OKKZŽ i 

OOZ Šmarje pri Jelšah; 


Upravnog odbora OKKZŽ; 

8. 4. 9. 2007. OKKZŽ organizator 

jubilarnog 15. zagorskog gospodarskog 

zbora; 

9. 5. 9. 2007. Potpisivanje Povelje 

prijateljstva OKKZŽ i OK Zagreb; 

10. 6. 9. 2007. OKKZŽ i HZZ-PS 

Krapina organizatori Okruglog stola 

»Ulaganje u ljudske potencijale u 

službi razvoja poduzetništva«; 

11. 12. 9. 2007. Nastup OKKZŽ na 

poziv OOZ Šmarje pri Jelšah na sajmu 

u Celju. 

POTPISIVANJE SPORAZUMA O 

MEĐUSOBNOJ SURADNJI OKKZŽ I OOZ 

ŠMARJE PRI JELŠAH 

Zajednički rad na razvoju 

i poticanju obrtništva 

sklopu projekta INTERREG IIIA 

– Programa za susjedstvo Slovenija 

– Mađarska – Hrvatska U 

za 

2004. – 2006., mjera 1.2. Zajednički razvoj 

ljudskih resursa, 25. siječnja 2006., 

Obrtnička komora Krapinsko-zagorske 

županije je s Območnom obrtnom zbornicom 

Šmarje pri Jelšah potpisala sporazum 

o međusobnoj suradnji. Projekt je 

zaključen potkraj kolovoza ove godine, 

a ovim zajedničkim projektom obrtnici 

Krapinsko-zagorske županije, dobili 

su jedinstvenu priliku da se upoznaju s 

pozitivnim, ali i negativnim iskustvima 

u obrtništvu Europske unije. Tijekom 

ovog projekta izrađena je studija detaljne 

analize stanja obrtništva na slovenskoj i 

hrvatskoj strani, a istaknuta je ista problematika: 

smanjen broj obrta, potreba 

za usvajanjem i primjenom novih znanja 

i tehnologija, potreba za poslovnim 

povezivanjem s ostalim gospodarskim 

subjektima susjednih županija i država, 

potreba za cjeloživotnim obrazovanjem, 

gubitak konkurentnosti obrtničkih proizvoda 

kao i sve manji broj učenika zainteresiranih 

za strukovno obrazovanje. 

Obrtnici Obrtničke komore Krapinsko-zagorske 

županije ostvarili su cilj 

ovog projekta sudjelovanjem na mnogobrojnim 

strukovnim radionicama koje su 

za zadatak imale pružiti visoko stručno 

usavršavanje i obrazovanje. Sukladno 

navedenom, predsjednik OK Krapinskozagorske 

županije Dragutin Ranogajec i 

predsjednik OOZ Šmarje pri Jelšah Srečko 

Kunst u Rogaškoj su Slatini 24. kolovoza 

2007. potpisali Sporazum o međusobnoj 

suradnji 2. kojim se dvije komore obvezuju 

za nastavak suradnje, kako bi zajednički 

radili na razvoju i poticanju obrtništva na 

dobrobit svih obrtnika susjednih komora. 

Budući da je u sklopu projekta INTERREG 

IIIA najbolja suradnja ostvarena na razini 

Ceha ugostitelja i frizera, ovom prigodom 

su predstavnici Ceha ugostitelja i frizera 

OK Krapinsko-zagorske županije i OOZ 

Šmarje pri Jelšah također svečano potpisali 

Sporazume o međusobnoj suradnji. 

Ovom prigodom, a na temelju iskazane 

velike važnosti vezanoj uz informiranje 

o uvjetima za prilagodbu hrvatskoga 

gospodarstva u procesu transpozicije 

nacionalnog zakonodavstva i prilagodbe 

gospodarstva pravnoj stečevini u području 

sigurnosti hrane za sve subjekte u 

poslovanju s hranom u prehrambenom 

lancu, od primarne proizvodnje preko 

prerade do distribucije hrane u ugostiteljskoj 

djelatnosti, organizirana je video 

konferencija na temu »Uvađanje i izvođenje 

HACCP sistema u Sloveniji pred 

ulaskom i kao članice u EU«. Glavni 

predstavnik i sudionik ove konferencije 

na poziv OOZ Šmarje pri Jelšah bio je 

Mate Matjaž, predsjednik sekcije za ugostitelje 

pri Obrtničkoj komori Slovenije, 

a po završetku konferencije u vrlo zanimljivu 

i konstruktivnu raspravu punu 

konkretnih primjera iz prakse uključila 

se zdravstvena inspektorica iz Šmarja pri 

Jelšah Ida Valek, predsjednik Ceha ugostitelja 

OKKZŽ Branko Greblički, kao i 

ostali prisutni ugostitelji. 

Cilj ove zajedničke VIDEO KON- 

FERENCIJE bio je pomoći obrtnicima 

OKKZŽ u razumijevanju i uvođenju 

HACCP sistema koji je prema tumačenju 

domaćina bio uvjet Sloveniji da postane 

članicom EU. Od velike važnosti 

i pomoći uvođenja HACCP sistema u 

Sloveniji bili su primjeri europskih država 

Francuske i Irske na temelju kojih 

se rigorozni HACCP sistem u Republici 

Sloveniji od 2007. sveo na 7 temeljnih 

NAČELA – (Zakon o hrani N.N. 117/03. 

čl. 29., stavak 1.) . 

1. – identificirati sve opasnosti koje moraju 

biti spriječene, uklonjene ili smanjene 

na prihvatljivu razinu, 2. – identificirati 

kritične kontrolne točke na mjestima na 

kojima je kontrola bitna za sprječavanje ili 

uklanjanje opasnosti ili za njihovo smanjivanje 

na prihvatljivu razinu, 3. – utvrditi 

granice (limite) na kritičnim kontrolnim 

točkama koje razdvajaju prihvatljivo od 

neprihvatljivog za sprječavanje, uklanjanje 

ili smanjivanje identificiranih opa- 

OK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE 

49000 KRAPINA, Magistratska 2 

Telefon: ++ 385 049/300 545, 300 546, 300 547, 300 548 

Telefaks: ++ 385 049/370 616 

E-mail: okkzz@okkzz.hr 

Web: www. okkzz.hr 

Predsjednik: Dragutin Ranogajec 

Tajnica: Renata Vranić 

Potpisana povelja prijateljstva 

dobroj namjeri i sa željom za daljnji razvoji prijateljskih i gospodarskih međusobnih 

odnosa susjednih komora i u njima okupljenih obrtnika, a u povo- 

U 

du posjeta uvaženih predstavnika Obrtničke komore Zagreb jubilarnom 15. ZA- 

GORSKOM GOSPODARSKOM ZBORU Krapina 2007. OK Krapinsko-zagorske 

županije i OK Zagreb 5. rujna 2007. potpisale su Povelju prijateljstva. 

Predsjednik OK Zagreb Ivan Obad i predsjednik OK Krapinsko-zagorske županije 

Dragutin Ranogajec svojim su potpisima obvezali da će dvije susjedne obrtničke 

komore zajednički raditi na zaštiti, promicanju, unapređenju i razvoju gospodarskih, 

stručnih i svekolikih interesa obrtništva, surađivati na usvajanju pozitivnih rješenja 

obrtničke problematike na lokalnoj i regionalnoj razini, organizirati zajedničke 

okrugle stolove, tribine i druge oblike suradnje u cilju postizanja kvalitetnih rješenja, 

poticati veće sudjelovanje obrtnika u institucijama lokalne i regionalne samouprave 

te drugim institucijama od interesa za obrtništvo, jačati važnost socijalnog dijaloga 

i kolektivnih ugovora na području obrtništva, poticati jačanje profesionalne i prijateljske 

suradnje na načelima jednakosti, uzajamnog poštovanja i zajedničke dobrobiti 

obrtništva, organizirati zajedničke nastupe na sajmovima i posjete sajmovima 

od interesa za obrtništvo u zemlji i inozemstvu, organizirati zajedničke aktivnosti i 

međusobne poslovne i sportske susrete obrtnika, razvijati i unapređivati školstvo te 

promicati interes mladih naraštaja za pristupanje obrtničkim djelatnostima, poticati 

i razvijati dobre poslovne običaje i poticati povezivanje obrtnika kroz cehovski rad 

kao i rad komore kao cjeline, čuvati i štititi tradicionalne obrte od nestajanja, i njegovati 

kulturne i povijesne vrijednosti naših sredina. 


Renata Vranić 

snosti, 4. – utvrditi i provesti učinkovite 

postupke sustavnog praćenja kritičnih 

kontrolnih točaka, 5. – utvrditi korektivne 

postupke kada sustav praćenja upozori 

na to da kritična kontrolna točka nije 

pod kontrolom, 6. – utvrditi postupke 

verificiranja radi utvrđivanja učinkovitosti 

provođenja mjera navedenih u podstavku 

1. do 5. ovoga stavka, 7. – utvrditi 

dokumente i evidencije primjerene 

prirodi i opsegu posla koji će prikazivati 

učinkovitu primjenu mjera. Kao zaključak 

rasprave pored istaknutih 7 načela ili 

smjernica HACCP sistema istaknuto je: 

– da primjena HACCP sistema mora biti 

u skladu s načelima sadržanim u Codexu 

izrade VODIČA DPP (dobre proizvođačke 

prakse) i DHP (dobre higijenske prakse), 

– subjekti gdje se opasnosti mogu 

kontrolirati dobrom higijenskom praksom 

(DHP) nemaju potrebe za HACCPom, 

– subjekti koji provode DPP prema 

vodičima unutar kojih su uključena HA- 

CCP načela nemaju potrebu za poseban 

HACCP plan, a HACCP sistem je dobar 

kad je implementiran i kad se provodi. 

Na kraju ove zanimljive rasprave, kojoj 

je prethodila videokonferencija, konstatiran 

je zajednički zaključak da će uslijediti 

nastavak rasprave na ovu temu, ali ovaj 

put na poziv i u prostorima Obrtničke 

komore Krapinsko-zagorske županije uz 

prisutnost svih zainteresiranih obrtnika i 

gospodarstvenika, a nadamo se suradnji i 

pomoći od strane predstavnika inspektorata 

Krapinsko-zagorske županije.

20 ŽUPANIJE 

OK LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 

53000 GOSPIĆ, Ulica Ante Starčevića 17 

Telefon: ++ 385 053/573 012 

Telefaks: ++ 385 053/573 012 

E-mail: obrtnicka-komora@gs.t-com.hr 

Predsjednica: Ana Šerić-Konjikovac 

Tajnica: Ankica Šubarić 

Ličko-senjski izlagači u Bihaću 

BIHAĆ – U suradnji s Centrom za poduzetništvo i Ličko-senjskom županijom, 

Područna obrtnička komora angažirala je desetak obrtnika koji su izlagali na 5. međunarodnom 

sajmu EKOBIS u Bihaću. Nastupili su obrt za proizvodnju pekmeza 

Bunika iz Pazarišta, pčelarski obrt Delminium iz Senja, obrt za proizvodnju kolača 

Plitvička štrudla iz Mukinja, obrt za proizvodnju iz gline Peka iz Gospića, obrt za 

izradu suvenira Golac iz Gospića, obrt za proizvodnju iz drva Tošanka iz Kutereva 

te udruga građana Tara iz Ličkog Petrovog Sela. Za ovu prigodu Bišćani su kao 

domaćini za goste iz Ličko-senjske županije osigurali 40 četvornih metara besplatnog 

izlagačkog prostora. Na dan otvaranja posjetili su ih dožupan Dražen Peranić, 

predsjednica POK-a Ana Šerić-Konjikovac, te tajnica Ankica Šubarić. 

– Bila je ovo odlična prilika za dodatne razgovore s kolegama u Unsko-sanskom 

kantonu kao i poziv da nam se pridruže na Jesenima u Lici – rekla je Ana Šerić-Konjikovac. 

(Ž. M.) 

Ljepota županije na jednome mjestu 

GOSPIĆ/ZAGREB – Na Zagrebačkom 

velesajmu Ličkosenjska 

županija i općina Lovinac, 

okupivši na jednom mjestu 

reprezentativne izlagače, predstavili 

su se kroz program Ekoetno 

Hrvatska. Izložena zdrava 

prehrana, restoranska i turistička 

ponuda, plodovi jeseni, ručno 

izrađeni suveniri, tepisi, gotovo 

zaboravljeni obrtnički zanati i 

običaji, folklorni nastup KUD-a iz 

regije samo su dio ljepota županije 

izložene na jednome mjestu. 

Predstavnici županije, obrtnika, 

poduzetnika, poljoprivrednika 

i drugi sudjelovali su i na 

Lovinačka lička kuća i divani nisu nikog 

ostavili ravnodušnim 

stručnim seminarima i susretima o brandiranju destinacija i autohtonih proizvoda, 

problematici šljive i šljivovice, burzi autentičnih proizvoda, ekološkoj poljoprivredi 

u Hrvatskoj... 

Nastup i trud nikoga nisu ostavili ravnodušnim pa je zasluženo osvojena i nagrada. 

Poseban ocjenjivački sud ovoj regiji dodijelio je brončanu povelju. (Ž. M.) 

OK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE 

40000 ČAKOVEC, Park R. Kropeka 1 

Telefon: ++ 385 040/312 643, 313 971 

Telefaks: ++ 385 040/312 643 

E-mail: ok-medjimurja@ck.t-com.hr 

Predsjednik: Slavko Faltak 

Tajnik: Anđelko Crnčec 


Željko Mataija 


Robert Varga 

SAJMOVI I MANIFESTACIJE 

Kvalitetnom promocijom 

do poslovnog uspjeha 

Zahvaljujući povećanoj 

aktivnosti 

turističkih zajednica 

i jedinica lokalne samouprave 

u nastojanju 

da građanima ponude 

što više sadržaja i kroz 

ljetne dane, međimurski 

tradicijski i umjetnički 

obrti imali su pune ruke 

posla. Nastupali su na 

gotovo svim sajmovima 

i svim važnijim manifestacijama 

u susjednim 

županijama; od Dana 

Zrinskih u Čakovcu, 

Ludbreškog sajma u Keramika Wrana 

sklopu Deset dana Sv. 

Nedjelje u Ludbregu, do Špancirfesta djelatnosti, proizvoda i usluga međimurskih 

u Varaždinu. Iz obilja sajamskih manifestacija 

majstora izuzetno veseli, 

kojima je započela jesenska 

no još uvijek premali broj obrtnika 

sezona sajmovanja, izdvajamo iskorištava mogućnost koju pruža 

i nastupe međimurskih obrtnika na Komora sufinancirajući 50 posto cijene 

Danima piva u Karlovcu, Zagorskom 

izlagačkog prostora na četiri re- 

gospodarskom zboru u Krapini, te gionalna sajma. Dodatne informacije 

15. jesenskom međunarodnom bjelovarskom 

potražite od Roberta Varge, stručnog 

sajmu u Gudovcu, a tu je suradnika za informiranje i sajmove 

i nastup na izložbi »Eko-etno Hrvatska« 

u Obrtničkoj komori Međimurske 

u Zagrebu. Pojačana promocija županije, tel./fax.: 040 

311-515. 

SJEDNICA UPRAVNOG ODBORA LIČKO- 

SENJSKOG POK-a 

Zamjerke na prijedloge 

Zakona o preradi drva 

i poreznom broju 

Ovogodišnju manifestaciju Jesen u Lici po odluci 

Odbora za sajmove sufinancirat će i HOK 

GOSPIĆ – Nakon ljetne stanke 

početkom rujna održana je sjednica 

Upravnog odbora POK-a za koju je 

predsjednica Ana Šerić-Konjikovac 

predložila petnaest točaka dnevnog 

reda. Upravni odbor je podržao 

suradnju s centrom za poduzetništvo 

Ličko-senjske županije i prvo 

izlaganje ličko-senjskih obrtnika na 

međunarodnom sajmu Eko bis u Bihaću. 

Vezano uz ovogodišnju Jesen u 

Lici POK Ličko-senjske županije će se 

s pripadajućim udruženjima uključiti 

u organizaciju, a novost je da će po 

odluci Odbora za sajmove Hrvatska 

obrtnička komora s 15.000 kuna sufinancirati 

jedinstvenu međunarodnu 

smotru koja okupi oko 150 izlagača. 

Ni ove godine neće biti propušten 

Zagrebački velesajam, naprotiv Ličko-senjska 

županija, općina Lovinac 

i ličko-senjski obrtnici predstavit će 

se širokoj javnosti na posebnoj smotri 

eko-etno. 

Predstavnici, odnosno delegati 

organizirani kroz cehove nastupit će 

na Susretu ribara kojima je potkraj 

listopada domaćin Pag, te ugostitelja 

koji će se potkraj studenoga susresti 

u Šibeniku. 

Raspravljajući o prijedlogu Zakona 

o preradi i uporabi drva i proizvoda 

od drva Upravni odbor je HOK-u 

proslijedio mišljenje u kojemu, uz 

ostalo stoji, kako rečeni prijedlog ne 

Zakonom o izmjenama i dopunama 

Zakona o obrtu koji je 

objavljen u Narodnim novinama 

br. 68/07. od 2. srpnja 2007., 

ponovno se u hrvatski pravni sustav 

uvode instituti domaće radinosti i 

sporednog zanimanja, kao pravno 

reguliranih oblika obavljanja gospodarskih 

djelatnosti osobnim radom. 

Ministarstvo gospodarstva, rada i 

poduzetništva će na prijedlog Hrvatske 

obrtničke komore propisati listu 

proizvoda koji će se moći proizvoditi 

u registriranoj domaćoj radinosti, odnosno 

usluga za koje će se moći registrirati 

sporedno zanimanje, te se za 

druge proizvode i usluge neće moći 

registrirati. 

U tijeku je sastavljanje liste u čijem 

formiranju svojim prijedlozima 

sudjeluju sve Područne obrtničke 

komore. 

Tim povodom održana je zajednička 

sjednica Ceha proizvodnih obrta i 

Ceha uslužnih obrta i obrta za intelektualne 

usluge Obrtničke komore 

Međimurske županije. 

Naglašeno je da je za funkcioniranje 

samostalnog rada u obliku domaćih 

radinosti i sporednih zanimanja 

najvažnija jasna definicija takvog 

rada sa svih aspekata (porezi, doprinosi, 

nadzor i sl., što je za sada nepoznanica). 

Naime, pogrešni uvjeti, 

ako se takvi utvrde, mogli bi se lako 

zlouporabiti (npr. iznimno osloba- 

štiti malog obrtnika te da predlagač 

treba pronaći bolji način zaštite domaće 

proizvodnje. Slično je među 

ličko-senjskim obrtnicima prošao i 

prijedlog Zakona o poreznom broju 

za koji Upravni odbor POK-a misli 

kako je najbolje rješenje da HOK zatraži 

od predlagača njegovo žurno 

povlačenje iz procedure, a ne kako 

se traži »hitnu proceduru«. U POK-u 

Ličko-senjske županije smatraju da 

će prijedlog i usvajanje Zakona izazvati 

još veće probleme u poreznom 

sustavu 

Izmjenom Zakona o obrtu mogu 

se registrirati proizvodi i usluge sporednih 

zanimanja i kućne radinosti 

za koje u POK-u LSŽ predlažu listu 

proizvoda iz djelatnosti slobodnih 

obrta poput uzgoja povrća, cvijeća, 

proizvodnje sokova, skupljanje žaba 

i puževa, proizvodnja zakovica, bižuterije 

i drugo. Listom sporednih 

zanimanja bile bi zastupljene djelatnosti 

u biljnoj proizvodnji, usluge u 

stočarstvu, uslužno piljenje drva, pečenje 

plodina i drugo. 

Uz sufinanciranje kroz UO Gospić, 

Novalja, Senj i Otočac PPOK 

LSŽ će organizirati putovanje obrtnika 

u Međugorje, a kao najpovoljniji 

termin tražit će se u listopadu, 

a podržana je ideja o svehrvatskim 

obrtničkim sportskim igrama koje bi 

se svake godine održavale u drugom 

gradu. 

(Željko Mataija) 

ZAJEDNIČKA SJEDNICA CEHA PROIZVODNIH 

OBRTA I CEHA USLUŽNIH OBRTA I OBRTA 

ZA INTELEKTUALNE USLUGE OBRTNIČKE 

KOMORE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE 

Domaća radinost i 

sporedna zanimanja 

– samo iznimka 

đanje od doprinosa za mirovinsko 

i zdravstveno osiguranje, generalno 

paušalno oporezivanje ili načelno 

oslobađanje od PDV-a, ili reduciranje 

poreznih evidencija i slično). 

Postavlja se i pitanje nadzora i kontrole 

rada, može li se, primjerice, 

djelatnost obavljati u garaži, smiju li 

se i ukućani uključivati u djelatnost, 

koji strojevi se smiju koristiti i nije 

li nakana donositelja ovakvog zakonskog 

rješenja bila da se na predloženi 

način i ovaj put gospodarski 

afirmira postojeći evidentni »rad 

u fušu« dijela fizičkih osoba, što se 

danas ponovno događa u kritičnim 

razmjerima, pa se na taj način nastoji 

takav rad staviti u zakonske okvire 

i podvrgnuti financijskom nadzoru, 

kad ga se već ne može spriječiti 

i iskorijeniti. Naime, dosadašnja 

iskustva (treći put u posljednjih 50 

godina uvode se domaće djelatnosti 

i sporedna zanimanja), pokazuju da 

je bojazan opravdana. 

Stoga je donesen zaključak da 

obavljanje domaće radinosti treba 

svesti samo na ručnu izradu igračaka, 

suvenira, nakita, platnenih, 

biljnih i papirnatih ukrasa i drugih 

rukotvorina. Obavljanje sporednog 

zanimanja treba svesti na djelatnosti 

svih popravaka i održavanja ako 

isto nije moguće obavljati u redovitom 

obrtu, odnosno, ako su deficitarna. 


rujan 2007. 

Pomoć Gospićana 

UO Osijek 

GOSPIĆ – Nakon požara u kojemu 

je izgorio Dom obrtnika UO 

Osijek iz gospićkog udruženja je 

upućena skromna financijska pomoć 

na kojoj je zahvalio predsjednik UO 

Osijek, g. Grabrović. Prema riječima 

predsjednika UO Gospić, iako je bila 

sezona godišnjih odmora članovi 

Upravnog odbora UO Gospić su 

skromnih 2000 kuna odobrili telefonski. 

– Razmišljali smo i o više, ali naš 

proračun je takav da jednostavno nismo 

bili u mogućnosti više odobriti 

– kaže Sokolić. 

– Moram istaknuti da nas je gesta 

Ličana jako dirnula jer su reagirali 

drugi ili treći dan. Nadam se da im 

nećemo morati uzvraćati na ovaj 

način, ali ako zatreba, svakako smo 

spremni pomoći – rekao je Grabrović. 

(Ž. M.) 

Gospićani u Sinju 

SINJ/GOSPIĆ – Organizirani 

odlazak članova Upravnog odbora 

Udruženja obrtnika Gospić na Sinjsku 

alku bio je više od doživljaja, jer 

je održan sastanak s predstavnicima 

UO Sinj kojemu je nazočio predsjednik 

HOK-a Mato Topić s najbližim 

suradnicima. Kako je u riječima 

dobrodošlice istaknuo predsjednik 

UO Sinj, Bože Gusić, posebna radost 

im je dolazak na Dan pobjede 

kolega iz Gospića s kojima ih veže 

junak sinjskog kraja, Mirko Norac. 

Na kraćem radnom sastanku dotaknuti 

su zajednički problemi, utjecaj 

i pomoć HOK-a u njihovu rješavanju. 

Predsjednik UO Gospić Marko 

Sokolić, za razmjene poklona uputio 

je domaćinima poziv da posjete 

Gospić za vrijeme manifestacije Jesen 

u Lici. 

– Cilj nam je da svako putovanje, 

izlet ili sportski susret bude više 

od toga jer samo udruženja koja se 

poznaju mogu lakše sudjelovati u 

rješavanju problema obrtnika na lokalnoj, 

regionalnoj i državnoj razini 

– rekao je Sokolić. (Ž. M.) 

Za polaganje 

majstorskog ispita 

prijavilo se čak šest 

dimnjačara 

U Obrtničkoj komori Međimurske 

županije majstorski ispiti se 

održavaju dva puta godišnje. Nakon 

proljetnog roka, koji je održan u veljači, 

za jesenski se rok prijavilo 20 

kandidata za zanimanja dimnjačar, 

stolar, tesar, očni optičar, mesar, frizer, 

elektroinstalater, plinoinstalater 

i krojač ženske odjeće. 

Svi zainteresirani za polaganje 

majstorskih ispita u sljedećem, proljetnom 

roku koji će se održati u 

veljači iduće godine trebaju se javiti 

najkasnije 45 dana prije početka roka, 

odnosno do 4. siječnja 2008. godine. 

Cijena ispita iznosi 2600 kuna. 

Detaljne informacije možete saznati 

od Koleta Mihajlova, stručnog 

suradnika za obrazovanje u Obrtničkoj 

komori Međimurske županije, 

na broj telefona 040/ 313-971. 

Prijedlog Zakona o 

poreznom broju 

Upravni odbor Obrtničke komore 

Međimurske županije, na sjednici 

održanoj 3. rujna 2007. godine, razmatrao 

je Prijedlog Zakona o poreznom 

broju kao i primjedbe koje je 

na njegov tekst dao Upravni odbor 

Hrvatske obrtničke komore, te donio 

zaključak da se u cijelosti podržavaju 

primjedbe na Prijedlog Zakona o 

poreznom broju koje je dao Upravni 

odbor Hrvatske obrtničke komore. 

– Mišljenja smo da nam takav zakon 

nije ni potreban, jer već postoje 

matični brojevi, kako građana, tako i 

gospodarskih subjekata, a obrazloženje 

da će se uvođenjem poreznog broja 

dogoditi veliki pozitivni pomaci (na 

primjer u suzbijanju korupcije) je, najblaže 

rečeno, naivno – komentirano je 

na sjednici. Uostalom kako to da takav 

broj nemaju članice EU, osim Portugala, 

ako on donosi toliko dobroga?



Đakovački 

vezovi: 

Izložba obrtništva 

U sklopu 41. đakovačkih 

vezova, 6. do 8. srpnja održan je 

drugi Izložbeni sajam obrtništva. 

Na parkiralištu iza male crkve 

izlagalo je dvadeset dvoje obrtnika, 

među kojima je osim obrtnika 

s đakovačkog područja bilo 

i pet obrtnika iz drugih dijelova 

Osječko-baranjske županije, 

doznajemo od Marka Milkovića, 

tajnika Udruženja obrtnika Đakovo. 

Najviše su pozornosti posjetitelja 

plijenili tradicijski obrti 

kao što su kovač, kolar, kotlar, 

bačvar, izrađivač narodnih 

nošnja i obrt za pranje perja. Organizatori 

Izložbenog sajma bili 

su Obrtnička komora Osječkobaranjske 

županije i Udruženje 

obrtnika Đakovo. (I. R. G.) 

Udruženje 

obrtnika Osijek 

Od ponedjeljka 20. kolovoza 

2007. godine Udruženje obrtnika 

Osijek preselilo je u novi prostor 

darovan na korištenje od 

Grada Osijeka. Prostor se nalazi 

u Blok centru 2 Ulice Republike 

19. Na istoj adresi sada funkcionira 

i Obrtnički knjigovodstveni 

servis. 

Od 22. kolovoza u novim privremenim 

prostorijama Udruženja 

obrtnika Osijek uveden je 

telefonski priključak sa starim 

brojevima telefona: 00385 (0) 31 

/ 212-810 i faks uređaj – 00385 

(0) 31 / 212-870. Uskoro očekuju 

i uvođenje interneta. 

Predsjednik Dragutin Grabrović: 

098/461-203, tajnik Zvonko 

Digula: 098/295-285, tehnički 

tajnik Marin Sakačić: 098/431- 

086. 

e-mail: uoos@os.t-com.hrhttp://www.uoos.hr/ 

POTPORA OSJEČKOM UDRUŽENJU OBRTNIKA 

Mišković: Pomoći ćemo u 

saniranju posljedica požara 

Obrtnička komora Osječkobaranjske 

županije pruža 

punu potporu Udruženju 

obrtnika Osijek, koje je u katastrofalnom 

požaru 10. kolovoza ostalo 

bez svojega Obrtničkog doma. 

– Dužni smo im pomoći na više 

načina: novčano, moralno, stručno, 

u kontaktiranju s lokalnom zajednicom…– 

ističe Karlo Mišković, predsjednik 

Obrtničke komore Osječkobaranje 

županije. 

Mišković se prisjeća kako ga je 

Dragutin Grabrović, predsjednik 

Udruženja obrtnika Osijek, nazvao 

u zoru 10. kolovoza kako bi ga 

obavijestio o požaru koji je zahvatio 

sjedište Udruženja obrtnika u 

Adamovićevoj ulici u Osijeku. – Bio 

sam uistinu potresen onime što sam 

čuo, stoga sam ubrzo pohitao u Osijek 

kako bih bio na mjestu događaja. 

Susreo sam se s predsjednikom 

Udruženja Grabrovićem i tajnikom 

Zvonkom Digulom, kojima sam 

nakon razgovora sugerirao da se 

odmah obrate Gradskom poglavarstvu 

Osijeka u vezi sa zamjenskim 

poslovnim prostorom. Svi smo bili 

svjesni da valja što prije omogućiti 

redovito funkcioniranje Udruženja 

– priča Mišković. Osječko je Gradsko 

poglavarstvo doista odmah 

izišlo u susret Udruženju ustupivši 

mu prostor u Ulici Hrvatske Republike 

19. 

– O požaru sam istog jutra telefonski 

razgovarao i s Matom Topićem, 

predsjednikom Hrvatske obrtničke 

komore, s kojim sam nekoliko 

dana poslije obišao opožareni Dom 

obrtnika. Promptno sam sazvao i 

potpredsjednike POK-a i tajnika, te 

smo odlučili predložiti Upravnom 

odboru da odobri 100.000 kuna pomoći 

Udruženju, što je i učinjeno. 

Kontaktirao sam i župana Krešimira 

Bubala, znajući da su se obrtnici uvijek 

mogli osloniti na Osječko-baranjsku 

županiju. I doista, čim se župan 

vratio s godišnjeg odmora, zajedno 

smo obišli požarište Obrtničkog 

doma. Valja istaknuti da je Županija 

za pomoć osječkom Udruženju uplatila 

200.000 kuna. Osim toga, Leo 

Begović, pomoćnik ministra gospodarstva, 

u telefonskom me je razgovoru 

obavijestio da je Ministarstvo 


uplatilo 150.000 kuna pomoći te da 

će osigurati uredsku i računalnu 

opremu – kaže Mišković. 

– Udruženju obrtnika Osijek 

stojimo na raspolaganju u svakom 

trenutku. Na njima je, kao na domaćinima, 

da odluče što će i kako 

raditi, a dužnost je POK-a i Hrvatske 

obrtničke komore da im u tome 

pomognu. Zbog toga je i osnovan 

Odbor za obnovu zgrade Obrtničkog 

doma – ističe Mišković. 

I. RAB-GULJAŠ 

Otvoren izdvojeni žiroračun za obnovu osječkog Doma obrtnika 

Obrtnička komora Osječko-baranjske županije otvorila je izdvojeni žiroračun 

na koji se mogu uplaćivati financijska sredstva za obnovu Doma 

obrtnika osječkog Udruženja obrtnika, potpuno uništenog u katastrofalnom 

požaru 10. kolovoza. 

Obrtnici pozivaju sve građane i pravne osobe da, ako su u mogućnosti, 

svojom uplatom pridonesu što bržoj obnovi Doma obrtnika. 

Broj žiro-računa je 2340009-1510288952. 

OK OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE 

31000 OSIJEK, Svilajska 35/2 

Telefon: ++ 385 031/310 160 

Telefaks: ++ 385 031/310 161 

E-mail: obrtnicka.komora@os.t-com.hr 

Predsjednik: Karlo Mišković 

Tajnica: Blaženka Bogdan 

Hrvatska obrtnička komora, 

na prijedlog predsjednika 

Mate Topića, osnovala je Odbor 

za obnovu zgrade Obrtničkog 

doma u Osijeku, koja je potpuno 

uništena u velikom požaru 10. 

kolovoza. 

Odbor za obnovu osječkog 

Obrtničkog doma, u kojem je 

vodstvo HOK-a (predsjednik Topić 

i četiri potpredsjednika: Ivan 

Klarić, Marijan Perica, Aldo Ukanović 

i Željko Vrbanus), predsjednik 

Obrtničke komore Osječko-baranjske 

županije Karlo Mišković 

te predsjednik Udruženja 

obrtnika Osijeka Dragutin Grabrović 

i tajnik Zvonko Digula. 

Prvi zadatak u obnovi je angažiranje 

projektanta koji će izraditi 

projekt sanacije zgrade s prioritetnim 

ciljem stavljanja objekta 

pod krov do početka zime, kako 

bi se spriječilo daljnje propadanje 

građevine. 

Predsjednik HOK-a Mato Topić 

istaknuo je kako se nada da će se u 


Ivana Rab-Guljaš 

ODBOR ZA OBNOVU 

HOK osniva Odbor za obnovu 

uništenog Obrtničkog doma u Osijeku 

ovu akciju, osim HOK-a, kao krovne 

obrtničke organizacije, uključiti 

i županijske obrtničke komore, 

udruženja obrtnika te obrtnici pojedinačno, 

te tako i u ovom slučaju 

iskazati tradicionalnu obrtničku 

solidarnost u teškim situacijama. 

Zgarište Obrtničkog doma 

jutro nakon požara obišao je, u 

dogovoru s predsjednikom Topićem, 

potpredsjednik HOK-a Ivan 

Klarić, koji je osječkim obrtnicima 

u ime Hrvatske obrtničke komore 

obećao svesrdnu pomoć HOK-a. 

Klarić je u razgovoru s čelnicima 

osječkog udruženja obrtnika rekao 

da će zajedničkim snagama 

novi Obrtnički dom biti ljepši, 

čvršći i kvalitetnije izgrađen od 

bivše građevine. 

Također, ministar Branko Vukelić 

je u nedavnom razgovoru s 

predsjednikom HOK-a Topićem, 

obećao kako će Ministarstvo, nakon 

izrade troškovnika sanacije, 

dodatno sudjelovati u obnovi 

Obrtničkog doma. 

Godišnja nagrada 

kuharu Draganu 

Viskoviću 

Dragan Visković je već 

jedanaest godina zaposlen u 

restoranu »Domino« vlasnika 

Dubravka Domijana iz Dramlja 

Na prijedlog Udruženja obrtnika 

Crikvenica dobitnik 

Godišnje nagrade Grada Crikvenice 

zbog posebnog doprinosa 

razvoju crikveničkoga gospodarstva 

i gastronomije je kuhar Dragan 

Visković koji je već jedanaest 

godina zaposlen u restoranu 

»Domino« vlasnika Dubravka 

Domijana iz Dramlja i trenutačno 

je među pet najboljih hrvatskih 

kuhara. Na raznim natjecanjima 

u državi i inozemstvu osvojio 

je više desetaka nagrada, često i 

za prva mjesta. Zahvaljujući na 

primljenoj nagradi, koja mu je 

dodijeljena na svečanoj sjednici 

Gradskog vijeća, te na gostovanju 

u »Obrtničkom kutku« na 

Kvarnerskom radiju, Visković 

je rekao da s ljubavlju radi svoj 

posao, stalno teži usavršavanju i 

nečem boljem, te da je to razlog 

njegova uspjeha. Ujedno je pozvao 

mlade ljude da se školuju i 

usavršavaju za ovo zanimanje u 

kojem ima šansi i za zapošljavanje 

i za napredovanje. 

Nela Maričić 

IZ RADA UDRUŽENJA OBRTNIKA RIJEKA 

Radni susret riječkih 

i karlovačkih obrtnika 

Predstavnici Udruženja obrtnika Rijeka 

posjetili su nedavno održani 

7. obrtnički sajam u Karlovcu, kojom 

prigodom je održan i radni susret vodstva 

Udruženja obrtnika Rijeka s predstavnicima 

Udruženja obrtnika Karlovac 

u prostorijama Udruženja. 

Predsjednik Davor Vinski i tajnik 

Miroslav Seljan proveli su goste iz 

Rijeke kroz prostorije Udruženja, koje 

čine dio zgrade u kojoj se nalaze i Obrtnička 

komora Karlovačke županije, 

Obrtnička zadruga, knjigovodstveni 

servis u vlasništvu Udruženja »Obrtnik« 

d.o.o., Štedno-kreditna zadruga i 

Služba za gospodarstvo. 

U sadržajnom razgovoru predstavnici 

UO Karlovac posebno su istaknuli 

odličnu suradnju s predstavnicima 

lokalne samouprave, dok su gosti iz 

Udruženja Rijeka predstavili aktualne 

projekte informatičkog opismenjava- 

nja obrtnika i baze podataka, na kojima 

sada intenzivno rade. 

Udruženje obrtnika Rijeka započelo 

je prije dva mjeseca realizaciju projekta 

uspostavljanja baze podataka o svojim 

obrtnicima. Cilj je da budući fond podataka 

o obrtnicima s područja Udruženja 

Rijeka bude baza iz koje će podaci 

biti dostupni velikom broju građana 

kao i svim potencijalnim poslovnim 

partnerima obrtnika. Pored osnovih 

podataka koji i sada postoje u matičnoj 

evidenciji Udruženja prikupljaju se i 

podaci o e-mail adresama, web stranicama, 

djelatnostima, proizvodnim 

programima, tehničkoj opremljenosti 

te karakterističnim proizvodima i uslugama. 

Zainteresirani obrtnici mogu 

sve informacije u svezi baze podataka 

dobiti u Udruženju obrtnika Rijeka na 

tel. 37 71 76 ili na web stranici Udruženja 

www.obrtnici-rijeka.hr. 

Održana 1. sjednica Odbora za proslavu 

obljetnice Udruženja 

sim članova Odbora sjednici je bio nazočan predsjednik Odbora za informiranje 

Og. Perica, predsjednik Odbora za Sajmove i promidžbene aktivnosti g. Tadić te 

predsjednik OK PGŽ g. Vukelić, jer će se kroz povijest Udruženja obuhvatiti i područje 

djelovanja sadašnjeg Udruženja obrtnika Viškovo-Kastav-Klana-Jelenje. 

Odbor je raspravljao o datumu obljetnice Udruženja, jer se 18.veljače sljedeće 

godine navršava 40 godina od kada je na inicijativu obrtnika i tadašnje Osnovne 

privredne komore Rijeka Udruženje i osnovano. 

Gledajući kroz povijest, u Rijeci je 1910. godine osnovana organizacija Saveza 

hrvatskih obrtnika, 1913. osnovano je obrtničko radničko društvo »Erazmo Barčić«, 

a 1932. su osnovana udruženja zanatlija za grad i srez Sušak, Udruženje trgovaca 

za grad i srez Sušak, a iz zagrebačke Trgovačko-industrijske komore izdvojilo se 

samostalno Udruženje ugostiteljskih radnji za Gornji Jadran. U knjizi »Kako čitati 

grad« prof. Matejčića spominje se da su 1889. godine obrtnici napustili današnju 

zgradu Radio Rijeke u kojoj su imali Obrtnički kazino, dakle pretpostavka je da su 

već i prije bili organizirani. 

Sastavni dio proslave bilo bi i prigodno izdavanje monografije o organiziranom 

bavljenju obrtom na našem području, te je Odbor između ostalog dao prijedlog da 

se za tu potrebu angažiraju riječki povjesničari Igor Žic i Ervin Dubrović, koji bi 

utvrdili godinu koja bi obilježila obrtništvo u Rijeci i okolici te koji bi ujedno bili 

i autori monografije. Nakon što se utvrdi godina, Odbor će odlučiti o datumu i 

načinu obilježavanja dana Udruženja. 

OK PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE 

51000 RIJEKA, Zanonova 1/III 

Telefon: ++ 385 051/325 599 

Telefaks: ++ 385 051/325 590 

E-mail: ok-rijeka@ri.t-com.hr 

Predsjednik: Boris Vukelić 

Tajnik: Željko Dimitrić 


Željko Dimitrić 

Ministarstvo gospodarstva odobrilo 

120.000 kn za učeničke stipendije 

Ministarstvo 

gospodarstva, 

rada i poduzetništva, u sklopu 

projekta »Stipendiranje učenika 

u deficitarnim zanimanjima«, prihvatilo 

je zahtjev Obrtničke komore 

Primorsko-goranske županije 

i donijelo odluku o odobravanju 

OK PGŽ bespovratnih sredstava u 

iznosu od 120.000 kuna za školsku 

godinu 2007./2008. 

Navedena sredstva predstavljaju 

50% mjesečnog iznosa stipendije 

za 20 učenika stipendista, dok se 

preostali iznos planira realizirati u suradnji s Primorsko-goranskom županijom 

i Gradom Rijeka. Na temelju već obavljenih razgovora s Upravnim odjelom za 

obrazovanje Primorsko-goranske županije, POK je posebnim Pravilnikom razradio 

kriterije za utvrđivanje rang-liste potencijalnih kandidata, kojim su usvojeni 

kriteriji iz Projekta Ministarstva kao i posebni uvjeti koje je zatražila Primorsko-goranska 

županija. 

U skladu s projektom Ministarstva i programom OK PGŽ stipendije su namijenjene 

učenicima upisanim u deficitarna obrtnička zanimanja na cijelom 

području PGŽ, a krug najugroženijih zanimanja sužen je na zanimanja: kuhar, 

konobar, zidar, stolar i bravar. 

Kako se planira, tijekom listopada će na temelju pozivnog natječaja biti prikupljene 

prijave učenika upisanih u prvi razred strukovnih škola u deficitarnim 

zanimanjima, nakon čega će po utvrđenoj rang-listi Upravni odbor Obrtničke 

komore Primorsko-goranske županije donijeti odluke o stipendijama. 

Obrtnička komora PGŽ se nada da će ove godine započeti projekt stipendiranja 

učenika u deficitarnim zanimanjima već kod upisa u sljedećoj školskoj godini, 

a posebice u sljedećim godinama, imati pozitivnog utjecaja na povećanje 

broja onih učenika koji će svoje profesionalno opredjeljenje naći u obrtništvu. 

Željko Dimitrić

22 ŽUPANIJE 


rujan 2007. 

OK POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE 

34000 POŽEGA, Dr. Franje Tuđmana 9 

Telefon: ++ 385 034/272 457 

Telefaks: ++ 385 034/272 457 

E-mail: ok-pozega@po.t-com.hr 

Predsjednik: Ivan Bulić 

Tajnik: Zvonko Martinović 

Projekt Poduzetničkog 

centra Pakrac 

U sklopu provedbenih 

aktivnosti 

projekta SPONA – Partnerske 

mreže za održivi 

razvoj, u Pakracu je 

potpisana Povelja o suradnji 

između Poduzetničkog 

centra Pakrac, 

glavnoga nositelja projekta, 

te svih gradova i 

općina (osim Požege) s 

područja Požeško-slavonske 

županije. Riječ 

je o projektu kojemu je 

S potpisivanja projekta u Pakracu 

krajnji cilj povećanje zapošljavanja 

i razvoja gospodarstva na području Požeško-slavonske županije, 

a pokrenut je u sklopu CARDS programa Europske unije. 

IZ OBRTNIČKE KOMORE 

Lakše do majstorskoga ispita 

Iz Obrtničke komore Požeškoslavonske 

županije obavještavaju 

sve zainteresirane za polaganje 

majstorskih ispita, da im 

se slobodno mogu javiti svakoga 

radnoga dana. U Obrtničkoj 

komori također kažu kako su 

promijenjene određene zakonske 

odredbe, koje će olakšati pristupanje 

polaganju ispita svim 

kandidatima. 

Naime, polaganju majstorskoga 

ispita sada mogu pristupiti 

sve osobe s odgovara- 

OK SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE 

21000 SPLIT, Ruđera Boškovića 28-30 

Telefon: ++ 385 021/470 114, 470 116, 470 112 

Telefaks: ++ 385 021/470 115 

E-mail: obrtnicka-komora-sdz@st.t-com.hr 

Predsjednik: Dražan Krolo 

Tajnica: Katja Šabić 


Slaven Paponja 

jućom stručnom spremom i 

dvije godine radnoga iskustva 

u zanimanju za koje žele položiti 

majstorski ispit, dok su prije 

morali imati tri godine radnoga 

iskustva. 

Druga prednost odnosi se 

na osobe s neodgovarajućom 

stručnom spremom, koje prije 

polaganja majstorskoga ispita 

moraju imati tri godine radnoga 

iskustva u zanimanje za koje 

žele polagati ispit, umjesto prijašnjih 

pet. 


Nada Brezec 

9. sajam obrtništva u 

sklopu Sajma SASO 

U 

sklopu 12. međunarodnog sajma SASO održava se i 9. sajam obrtništva, 

male privrede i poduzetništva, koji svake godine broji sve veći broj 

obrtnika i malih poduzetnika koji nastupaju preko svojih obrtničkih 

komora. Zbog iznimnog interesa molimo sve obrtnike da provjere u svojim 

područnim komorama jesu li osigurali svoje mjesto na vrijeme na sajmu, koji 

svake godine bilježi velike uspjehe kako u sklapanju poslova tako i u broju posjetitelja. 

Do sada su mnoge komore osigurale svoje mjesto na najprestižnijem 

sajmu u Hrvatskoj. Na sajam obrtništva prijavljene su: OK Zagreb, OK Sisak, 

OK Zadar, OK Šibenik, OK Bjelovar, OK Karlovac, OK Čakovec, OK Virovitica, 

OK Osijek, OK Vukovar, OK Koprivnica. 

Obrtnici su kao i do sada smješteni u najatraktivnijem prvom paviljonu. Za 

vrijeme trajanja sajma svakodnevno će se održavati prezentacije i promocije 

obrtništva. Najavljeni su mnogi posjeti delegacija (Komora Njemačke, Obrtne 

zbornice Slovenije, Obrtničke komore Mostara...). 

Na obrtničkom sajmu bit će predstavljene i obrtničke škole, te će naši učenici 

sudjelovati na natjecanjima vulkanizera. 

Sajam SASO otvorit će predsjednik Republike Stjepan Mesić, a očekuje se i 

radni posjet predsjednika Vlade Ive Sanadera, zajedno s resornim ministrima. 

ZAHVALJUJUĆI SURADNJI KUTJEVA I 

HALSBACHA, VINARI PREDSTAVLJENI U 

BAVARSKOJ 

Nijemci pozvali i 

gospodarstvenike 

Dobra suradnja grada Kutjeva 

i njemačkoga Halsbacha, 

gradića stotinjak kilometara 

udaljenog od bavarske prijestolnice 

Münchena, koje je »povezao« 

barun Trenk, koji je stolovao u oba 

ta mjesta, odlično je iskorištena za 

promociju dvadesetak kutjevačkih 

vinara i Kutjeva d.d, koji su se 

predstavili u Bavarskoj početkom 

rujna. 

Naime, na poziv Nijemaca, izaslanstvo 

grada Kutjeva i predstavnici 

kutjevačkih vinara proveli su 

dva dana u Bavarskoj, u Halsbachu, 

Altöttingu i Muhldorfu. U 

sklopu velike kazališne predstave 

na temu Trenkovih pandura, 

Kutjevčani su u Halsbachu imali 

štand na kojem su održali promociju 

svih svojih vinara, podijelivši 

i mnogo promotivnoga materijala 

brojnim posjetiteljima. Uz vino, 

Nijemci su na štandu mogli kušati 

i poznati slavonski kulen, također 

Na kutjevačkom štandu točilo se vino i rezao kulen 

se raspitujući o njegovim proizvođačima. 

Drugoga dana posjeta Bavarskoj, 

u Muhldorfu se kutjevačko izaslanstvo 

posredovanjem Vladimira 

Duvnjaka, generalnoga konzula 

RH u Bavarskoj, susrelo s tamošnjim 

gradonačelnikom Günterom 

Knoblauchom, koji je, pak, pozvao 

gospodarstvenike Požeško-slavonske 

županije u službeni posjet tom 

kraju Bavarske. 

– Gradonačelnik Knoblauch 

ponudio se da bude domaćinom 

našim gospodarstvenicima, koje 

bi želio ugostiti u Bavarskoj već u 

listopadu. Vjerujem da će do realizacije 

toga posjeta doista doći, 

te ću svakako ostati u kontaktu s 

našim generalnim konzulom u Bavarskoj, 

koji će posredovati i kod 

toga posjeta – kazao je Ante Pavković, 

gradonačelnik Kutjeva, koji 

je očekivano predvodio kutjevačko 

izaslanstvo. 

O UPISIMA 

U SREDNJE ŠKOLE U 

POŽEŠKO-SLAVONSKOJ 

ŽUPANIJI 

U Pakracu loš 

odaziv za strukovna 

zanimanja 

Ukupno gledajući, pri upisima 

u srednje škole Požeško-slavonske 

županije, ove je godine bolja popunjenost 

strukovnih zanimanja, 

nego lani. No, velika je razlika između 

Požege i Pakraca. 

Detalj s upisa u Požegi 

Naime, dok je u Požegi slobodnih 

mjesta ostalo samo za zanimanje 

krojača u Obrtničkoj školi i mesara u 

Poljoprivredno-prehrambenoj školi, 

u pakračkoj je srednjoj školi popunjen 

samo predviđen broj budućih 

zidara, a ostalo je slobodnih mjesta 

za zanimanja stolara, krojača, soboslikara-ličioca, 

dimnjačara i tesara. 

Zanimljivo je da je ove godine u 

Požegi u prvi razred srednje škole 

upisano dvadeset i pet stolara, koliko 

je bilo i predviđenih mjesta, dok 

je lani za isto zanimanje ostalo deset 

slobodnih mjesta. Najveća navala 

na Tehničkoj školi, u kojoj su 

sva mjesta bila popunjena u prvom 

ljetnom roku, bila je za zanimanja 

automehaničara i autoelektričara, 

dok je u Obrtničkoj školi najviše 

prijava bilo za zanimanja kuhara, 

konobara i stolara. 

Požeški ugostitelji 

posjetili 

»Gastronomiju 07« 

Specijaliziranom sajmu za profesionalne 

ugostitelje i hotelijere, 

»Gastronomia 07«, koji je od 9. do 

13. rujna održan u austrijskom Grazu, 

nazočili su i požeški ugostitelji. 

Njih dvadesetak, predvođeni Željkom 

Vujnovićem, predsjednikom 

sekcije ugostitelja, obišli su sajam, 

te su se tom prilikom informirali o 

najnovijim trendovima na području 

hotelijerstva i ugostiteljstva. 

Ministarstvo mora ustupilo splitskim 

ribarima luku u Sv. Kaji kraj Solina 

Nakon višegodišnjeg traženja 

od strane Ceha za ribarstvo 

SDŽ i HOK-a konačno je 

riješen problem ribarske luke za ribarska 

plovila s područja Splita i područja 

koja gravitiraju Splitu i to na 

području bivšeg rezališta u Sv. Kaji 

na području Grada Kaštela. 

Ribari s područja Splita i oni koji 

gravitiraju Splitu, širenjem putničkog 

i turističkog pomorskog prometa 

izgubili su svoje priveze u 

gradskoj luci i okolnim lukama tako 

da se već duže vrijeme nemaju gdje 

legalno privezati i iskrcati ribu. Iste 

probleme imali su i ribari s drugih 

područja koji u akvatoriju srednjodalmatinskih 

otoka sezonski love 

ribu. 

Ulov, a i izvoz ribe, naročito inćuna, 

svake godine se povećava i 

utoliko je navedeni problem postajao 

sve izraženiji. Povodeći se navedenim 

problemima Ceh je inicirao 

osnivanje Ribarske zadruge u Splitu 

koja bi trebala upravljati budućim 

prostorom ribarske luke kako je to 

i praksa i u drugim mediteranskim 

zemljama. Početkom ove godine 

osnovala se Ribarska zadruga »Friška 

riba« koja okuplja većinu ribara 

koji gravitiraju Splitu, kako bi, 

kao pravna osoba, mogla zajedno 

i u dogovoru s Državnom lučkom 

upravom Split, preuzeti upravljanje 

budućom ribarskom lukom. Dosta 

vremena potrošili smo pregovarajući 

s resornim ministarstvima o 

ustupanju lučice Poljud u sastavu 

vojarne Lora u Splitu za potrebe ribarskih 

plovila. Ti pregovori i inicijative 

završile su neuspjehom. Ministri 

Kalmeta, Čobanković i Rončević 

na zajedničkom sastanku odbacili 

su naš prijedlog za Loru i ponudili 

nam prostor bivše vojarne u Segetu 

pored Trogira. Nakon zajedničkog 

izlaska na lokaciju vojarne u Segetu 

predstavnika Ministarstva obrane, 

Ministarstva mora, Ministarstva poljoprivrede, 

načelnika Općine Seget 

i našeg Ceha, zaključeno je da pristanište 

bivše vojarne ne udovoljava 

zahtjevima za vez ribarskih plovila 

zbog dubine te izloženosti vjetrovima, 

a takvoj inicijativi protivio se i 

načelnik Općine Seget. Tada smo se 

opet našli na početku, a problemi 

oko vezova i iskrcajnih mjesta su se 

gomilali, razina nezadovoljstva kod 

ribara je rasla, a ni kratkoročna rješenja 

tada nitko od odgovornih nije 

bio u stanju ponuditi. 

Mi u Cehu nismo se mirili s tom 

bezizlaznom situacijom, već smo zajedno 

s Draženom Krolom, predsjednikom 

OK SDŽ organizirali sastanke 

kod Župana SDŽ, Ministarstvu 

mora, Ministarstvu poljoprivrede, 

Gradu Kaštela i u Državnoj lučkoj 

upravi s novim prijedlogom lokacije 

za ribarsku luku i to na području 

bivšeg rezališta u Sv. Kaji na području 

Grada Kaštela. Naša upornost nije 

ostala bez rezultata. Po pitanju naše 

inicijative krajem kolovoza održan 

je sastanak ministara Kalmete, Rončevića, 

Čobankovića i Marine Dropulić, 

te je donesena odluka da se 

navedeni prostor, to jest gat s pripadajućim 

dijelom zemljišta na pomorskom 

dobru ustupi ribarima. Cestom 

koja prolazi kroz vojarnu »Brižine«, 

omogućit će se pristup luci i izvršiti 

radovi na uređenju prostora koji bi u 

prvoj fazi bili dovoljni za normalno 

obavljanje priveza i iskrcaja ribe. Financiranje 

radova preuzet će Ministarstvo 

mora. 

Gat u Sv. Kaji ima ukupno 370 metara 

obale za privez i dubinu od oko 

5 metara, što će u ovom trenutku uz 

dobru organizaciju u luci zadovoljiti 

potrebe ribara. Isto tako dogovoreno 

je da će druga faza sadržavati kompletno 

uređenje luke, ali za to je potrebno 

izraditi kompletnu dokumentaciju 

te ishoditi građevnu dozvolu 

prije početka izvođenja radova. 

Konačno, prema informacijama 

koje sada imamo možemo reći da će 

ribarski brodovi na gatu u Sv. Kaji 

biti na vezu prije 12. susreta ribara 

u Pagu. 

Tonči Božanić



Tradicija i povijest 

obrta na Kestenijadi 

Od 5. do 7. listopada i ove će 

godine u Hrvatskoj Kostajnici 

biti održana tradicionalna 

Kestenijada. Turističko-kulturna 

manifestacija ima i svoj, za 

grad na Uni izuzetno značajan, 

gospodarski dio. U tri dana Kestenijade 

stanovništvo se grada 

utrostruči, zahvaljujući najviše 

vlaku Kesten Express, koji iz 

Zagreba dovozi izletnike. A ta 

izletnička publika javlja se u 

Hrvatskoj Kostajnici kao veliki 

potrošač, najveći u sezoni. Stoga 

raduje sluh koji su čelnici 

grada i ove godine pokazali 

za tradicionalni obrt, čiji predstavnici 

– obrtnici, ne samo da 

ne plaćaju nikakve pristojbe ni 

najmove štanda nego mogu sa 

sigurnošću računati na najbolja 

mjesta u samom središtu grada 

i zbivanja Kestenijade. 

Grad Novska se na sajmu u Gudovcu 

pojavljuje tradicionalno, 

kao zakupnik velikog izložbenog 

prostora. I ove su godine Novljani na 

svome starom mjestu pokazali sve 

bogatstvo svoje ponude. Obrtnici 

Novske neizostavan su dio ponude, 

štoviše, udruženje obrtnika javlja se 

kao suorganizator i po povoljnim 

uvjetima omogućava svojim članovima 

izlaganje na Bjelovarskom sajmu, 

koji iz godine u godinu dobiva 

ne samo na broju i prostoru nego i na 

značenju, pa se nameće kao najvažniji 

regionalni sajam. Četiri su se obrta 

ove godine iz Novske odazvala zovu 

Bjelovarskog sajma, a iz njihove se 

strukture lako iščitava temelj ponude 

novljanskog područja. Izlagali su 

tekstilci, limari, bravari i stolari. 

»Poduzetnički krediti« 

projekt koji djeluje 

Plasman kreditne linije Poduzetnički 

krediti, projekta Sisačko-moslavačke 

županije, 

zadovoljavajuće se odvija, rekao 

je, na redovitoj sjednici Udruženja 

obrtnika grada Siska njegov predsjednik 

Damir Horžić. 

Ljeto je bilo u tom smislu puno 

aktivnosti. Održana su tri sastanka 

povjerenstva koje »preporučuje« 

bankama programe onih koji se 

uključuju u ovu kreditnu liniju, u 

kojoj se županijska vlast javlja kao 

sufinancijer kamata. Ukupno je od 

početka projekta primljeno tridesetak 

zahtjeva. 

Od tih zahtjeva do danas je odobreno 

njih 6, s ukupnom visinom 

sredstava od 3,7 milijuna kuna, 6 

zahtjeva od ukupno 2,6 milijuna 

kuna je odbijeno, a dva su obrtnika, 

nakon predanog zahtjeva, 

odustala. Odustali su, kaže Horžić, 

koji je u ime županijskih obrtnika 

član povjerenstva za »Poduzetničke 

kredite«, zbog odugovlačenja u 

banci, koju za sada nije imenovao, 

ali su njihovi zahtjevi preusmjereni 

u druge banke, koje su se pokazale 

poslovnijima u ovom projektu. 

Ostali su zahtjevi u procesu kojim 

banka provjerava kredibilitet i 

gospodarsku sposobnost onih koji 

traže kredit. 

Od sto milijuna kuna, koliko je 

ukupna vrijednost kreditne linije, 

rezervirano je do sada 16 i pol, a 

povjerenstvo će se prema dogovoru, 

sastajati čim se za tim ukaže potreba, 

zaključio je Damir Horžić. 

Obrtnici iz Novske na gradskom štandu u Gudovcu 

CEH UGOSTITELJA 

I TURISTIČKIH 

DJELATNIKA 

Počele pripreme 

za Kongres 

Ceh ugostitelja i turističkih 

djelatnika Obrtničke komore 

Šibensko-kninske županije 

počeo je s pripremama 20. 

kongresa ugostitelja i turističkih 

djelatnika HOK-a, koji će 

se 5. i 6. studenoga održati u 

hotelu Ivan u Solarisu. Prema 

riječima tajnika POK-a Slavena 

Jakelića, pripreme teku po planu 

i već sada se može najaviti 

da će se Šibenik potvrditi kao 

izuzetno dobar organizator 

ovog jubilarnog skupa. U sklopu 

20. kongresa bit će održana 

i deveta gastro manifestacija Šibensko-kninske 

županije, pa iz 

POK-a već sada pozivaju ugostitelje 

da se uključe u njezino 

održavanje. 

Udruženje obrtnika Novska na Bjelovarskom sajmu 

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA S 

NAJBOLJIM PREDSTAVNICIMA NA 

ZAGREBAČKOM VELESAJMU 

Šesnaest izlagača na 

Eko-etno sajmu 

Obrtnička komora Šibenskokninske 

županije organizirala 

je nastup šesnaest županijskih 

predstavnika na petom po redu 

Eko-etno sajmu, koji je od 11. do 16. 

rujna održan u sklopu Zagrebačkog 

velesajma. Na Eko-etno sajamskoj 

priredbi, na kojoj se Šibensko-kninska 

županija prvi put predstavila 

prošle godine, Udruga proizvođača 

drniškog pršuta prikazala je 

cjelokupan proces nastajanja ove 

cijenjene delicije. Izlagači iz Šibensko-kninske 

županije raspolagali su 

štandom veličine stotinu četvornih 

metara. Predzadnji dan sajma bio 

je održan kao Dan Šibensko-kninske 

županije. Na Eko-etno sajmu 

predstavili su se PZ Primošten Bur- 

ni, Seosko domaćinstvo Jurlinovi 

dvori iz Primoštena, vlasnika don 

Stipe Perkova, Api-herba, vlasnika 

Pere Antičevića, Nisa, vlasnika Zorana 

Sinobada i Tkalačka zadruga 

Tkanica iz Knina, Etno land Dalmati 

i Udruga proizvođača pršuta 

iz Drniša, Uljarska zadruga Murter 

i Maslinjak, vlasnika Zvone Bašića 

iz Murtera, Skradinsko odmorište, 

vlasnika Ante Paića i Laća commerce 

iz Skradina, Obiteljsko gospodarstvo 

Aralica i Obiteljsko gospodarstvo 

Mrvica iz Šibenika, Barba 

i Barba iz Jezera, vlasnika Svemira 

Meića Sidića, D.V. etno art, vlasnika 

Damira Živkovića iz Zatona i Atelier 

Venel, vlasnice Nelice Knežević 

iz Vodica. 

OK SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 

44000 SISAK, Ulica Ante Starčevića 13 

Telefon: ++ 385 044/521 134, 522 487, 521 998 

Telefaks: ++ 385 044/522 487 

E-mail: hok-pok-sisak@sk.t-com.hr 

Predsjednik: Željko Vrbanus 

Tajnik: Agan Velić 

Dobra suradnja obrtnika 

i županijske vlasti 

Treći se put za redom štand Sisačko-moslavačke županije nalazi na Bjelovarskom 

sajmu. Prvi put, prije dvije godine županija je bila partner u 

organizaciji, a ove se godine javlja samo kao izlagač. Na 40 četvornih metara 

prostora izlagalo je dvadeset izlagača, među njima svakako i obrtnici, 

a o dobroj koncepciji izlaganja i bogatstvu ponude, kao i ugleda koji je na 

sajmu u Gudovcu izborila ponuda Sisačko-moslavačke županije, svjedoči i 

činjenica da je predsjednik Stjepan Mesić, koji je i otvorio sajam, dobar dio 

vremena rezerviranog za obilazak štandova, proveo na našem štandu. 

Jesen je sezona 

sajmovanja 

organizaciji obrtničke komore SMŽ naši će članovi moći izlagati 

U na sajmovima u Puli, Splitu i Zagrebu, na 220 četvornih metara. 

Ove godine prvi put obrtnici iz Sisačko-moslavačke županije organizirano 

nastupaju na Ambijenti Zagrebačkog velesajma. Inače, sajmovanje 

je na Ambijenti, kao i na sajmovima u Splitu i Zenici novčano 

pomogla Sisačko-moslavačka županija, s ukupno 60.000 kuna. Zahvaljujući 

subvencijama HOK-a, POK-a i Županije obrtnici koji se odluče 

na izlazak na sajam, snose u prosjeku tek oko 20% stvarne cijene za 

najam izlagačkog prostora. 

Od značajnih sajmova na koje zapravo redovito odlaze naši obrtnici 

valja još istaknuti Graz, a na svim pobrojanim sajmovima, uključujući 

i Bjelovarski sajam, nastupit će ukupno 42 obrtnika iz županije. 

OK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE 

22000 ŠIBENIK, Ulica Stjepana Radića 77 a 

Telefon: ++ 385 022/311 715, 311 716, 312 545 

Telefaks: ++ 385 022/336 641 

E-mail: obrtnicka-komora-sibenskokninske@si.t-com.hr 

Predsjednik: Ante Mihić 

Tajnik: Slaven Jakelić 


Siniša Vidović 


Nikola Urukalo 

Uručene diplome novim 

majstorima 

HUMANOST 

NA DJELU 

Obrtnici 

daruju krv 

Uz mnoge pojedince, predstavnike 

gradskih i županijskih 

ustanova, te političkih 

stranaka, i šibenski obrtnici 

odazvali su se pozivima Službe 

transfuzijske medicine da 

daruju krv, koje kronično nedostaje 

u Općoj bolnici u Šibeniku. 

U prvoj akciji sudjelovalo 

je desetak obrtnika, a darivanje 

krvi nastavit će se i sljedećih 

mjeseci. 

Šibensko-kninski župan Goran Pauk uručio je u šibenskoj Gradskoj 

vijećnici diplome desetorici obrtnika, koji su stekli zvanje majstora. 

Riječ je o obrtnicima iz Šibensko-kninske i Zadarske županije. Diplome 

su uručene elektroinstalaterima Mišelu Krpeti, Draženu Gudelju i 

Živku Orloviću, frizerkama Anđelki Berović i Katarini Iljadica Rapo, 

kuharicama Valentini Klisarić i Dolores Ivanković, zidarima Predragu 

Nenadoviću i Zoranu Vlainiću te pekaru Anti Mamiću.

24 ŽUPANIJE 

OK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE 

42000 VARAŽDIN, Kukuljevićeva 13/II 

Telefon: ++ 385 042/320 986, 320 335, 320 950 

Telefaks: ++ 385 042/320 949 

E-mail: obrtnicka-komora@vz.t-com.hr 

Predsjednik: Vladimir Habek 

Tajnik: Ivan Vusić 

OBRTNIČKA KOMORA VARAŽDINSKE 

ŽUPANIJE 

Predstavljen 

talijanski projekt 

obrtničke suradnje 

U Obrtničkoj komori 

Varaždinske županije 

predstavljen je projekt internacionalizacije 

i udruživanja 

obrtnika te malih i 

srednjih poduzetnika koji 

je u cilju ostvarivanja novih 

načina suradnje s obrtnicima 

varaždinskog područja 

inicirao Nacionalni savez 

za obrtništvo i MISP talijanske 

Provincije Udine. 

Projekt su predstavili 

predstavnici Poglavarstva 

za proizvodne aktivnosti i 

Specijalne agencije za promidžbu 

Gospodarske ko- 


Ivica Njegovec 

Detalj s prezentacije talijanskog projekta 

internacionalizacije i udruživanja obrtnika u 

Obrtničkoj komori Varaždinske županije 

(Snimio: K. Đurić) 

more iz Udina, u nazočnosti predsjednika Obrtničke komore Varaždinske županije 

Vladimira Habeka i predstavnika obrtničkih udruženja te zainteresiranih obrtnika 

i poduzetnika s područja Varaždinske županije. 

Kako je naglasio Enzo Paganin, jedan od inicijatora ovog projekta međunarodne 

suradnje obrtnika, radi se o daljnjoj konkretizaciji suradnje započete 2002. godine 

potpisivanjem zajedničkog protokola Provincije Udine i Varaždinske županije u 

cilju pospješivanja poduzetničkog razvoja dviju regija koji je rezultirao projektom 

Mreže CLAS. Konkretni cilj najnovijeg projekta je udruživanje furlanskih i hrvatskih 

metaloprerađivačkih sektora radi poticanja suradnje i razmjene na međunarodnom 

tržištu. 

U 

sklopu Deset dana Svete 

Nedjelje, najveće ludbreške 

manifestacije s oko 130.000 

posjetitelja, održan je i 15. ludbreški 

sejem, koji je na površini od 2500 

četvornih metara okupio 60-ak izlagača 

s područja sjeverozapadne 

Hrvatske. Uz brojne posjetitelje na 

otvorenju Sejma, 30. kolovoza bili 

su nazočni brojni uglednici, među 

kojima i ministar poljoprivrede, 

šumarstva i vodnoga gospodarstva 

Petar Čobanković i predsjednik 

HOK-a Mato Topić, koji je iskoristio 

prigodu i za razgovor s predstavnicima 

obrtničkih komora sjeverozapadne 

Hrvatske, te obrtnicima na 

sajamskim izlagačkim prostorima. 

Među brojnim prezentiranim 

sadržajima od poljoprivredno-cvjećarske 

proizvodnje, proizvodnje 

obuće i kožne galanterije, vinarske 

proizvodnje, proizvodnje poljoprivrednih 

strojeva, umjetničke bravarije, 

prezentacije izrade štukatura, 

izrade nakita i tekstilnih proizvoda 

Revija frizura bila je u etno stilu 

ODRŽAN 15. LUDBREŠKI SEJEM 

U znaku tradicije 

Prezentacija starinskog obrta – košaraštva 

do proizvodnje igračaka, posebnu 

pozornost privukli su izlagači 

i udruge koji su prezentirali stare 


rujan 2007. 

obrte na originalnim starinskim 

strojevima i pomagalima. Ništa 

manje zanimljiva nije bila ni Gastro 

izložba u organizaciji Udruženja 

obrtnika Ludbreg pod nazivom 

»Stara jela ludbreške Podravine«, 

na kojoj je 16 izlagača prezentiralo 

autohtona jela sjeverozapadne Hrvatske, 

dok je pet izlagača predstavilo 

vina, rakije, med i proizvode od 

meda. Na Gastro izložbi je sudjelovala 

i Grozdana Bohorč, »kuharica 

2006.«, pripremajući jela s kojima je 

pobjeđivala na natjecanjima diljem 

Hrvatske. 

Udruženje obrtnika Ludbreg organiziralo 

je i 12. po redu Reviju 

frizura ludbreške Sekcije frizera na 

kojoj je sudjelovalo 13 frizerskih 

salona. Za razliku od dosadašnjih, 

ovogodišnja revija bila je u znaku 

izvornih narodnih i etno frizura. 

Revija je održana u suradnji s ludbreškim 

KUD-om »Anka Ošpuh«, 

te su modeli nosili narodne nošnje 

iz svih hrvatskih krajeva. 

OK VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE 

33000 VIROVITICA, Pavla Radića 3 

Telefon: ++ 385 033/725 493, 726 082, 721 258 

Telefaks: ++ 385 033/726 028 

E-mail: ok-vir-pod-zupanije@vt.t-com.hr 

Predsjednik: Josip Novogradec 

Tajnik: Božidar Jeremić 

SREDNJE ŠKOLE ZA OBRTNIČKA 

ZANIMANJA U PRVI RAZRED ŠKOLSKE 

2007./2008. GODINE 

Upisano 449 učenika 

U 

pet srednjih škola na području 

Virovitičko-podravske županije 

koje obrazuju učenike za obrtnička 

zanimanja ukupno je, u prvi 

razred školske 2007./2008. godine, 

upisano 449 učenika. 

Prema riječima stručnog suradnika 

u obrazovanju, Franje Petrića, 

plan upisa, iz travnja ove godine, 

ukupno 597 učenika nije ostvaren 

iz nekoliko razloga među kojima 

je povećanje kvota četverogodišnjih 

škola i otvaranje 

Katoličke klasične gimnazije. 

Ipak, kako je i planirano, 

najviše učenika u novu školsku 

godinu upisala je Industrijsko-obrtnička 

škola Virovitica, 

125, a slijedi Srednja 

škola Marka Marulića Slatina 

s upisanih 119 učenika. U 

Strukovnu školu Virovitica 

upisalo se 89 učenika, a slijede 

Srednja škola Pitomača 

sa 70 i Srednja škola Stjepan 


Katica Kovačević 

Ivšić Orahovica s upisanih 46 učenika. 

Važna pojedinost za Područnu 

obrtničku komoru Virovitica je ta 

što se na njenu preporuku u Srednju 

školu Marka Marulića Slatina upisalo 

10 učenika za zanimanje pekar, 

jedno od deficitarnih zanimanja na 

području županije. 

K. K. 

ŠKOLA 

BROJ 

UČENIKA 

BROJ 

ODJELA 

1. INDUSTRIJSKO- 

OBRTNIČKA ŠKOLA 

VIROVITICA 125 6 

2. STRUKOVNA ŠKOLA 

VIROVITICA 89 3 

3. SREDNJA ŠKOLA M. 

MARULIĆA – SLATINA 119 4 

4. SREDNJA ŠKOLA 

PITOMAČA 70 2,5 

5. SREDNJA ŠKOLA S. 

IVŠIĆ – ORAHOVICA 46 2 

UKUPNO: 449 17,5 

PODRUČNA OBRTNIČKA KOMORA VIROVITICA 

U pripremi majstorski i ispiti 

o stručnoj osposobljenosti 

Područnoj obrtničkoj komori Virovitica u tijeku 

U je prikupljanje prijava za polaganje majstorskih 

ispita i ispita o stručnoj osposobljenosti. Polaganjem 

tih ispita stječe se mogućnost bržeg zapošljavanja i 

otvaranja vlastitog obrta. 

Prijave kandidata moguće su do kraja rujna. Do 

sada prijavljeni kandidati za polaganje majstorskog 

SURADNJA HRVATSKIH I SLOVENSKIH OBRTNIKA 

KIO keramika Orahovica domaćin 

poslovnih razgovora 

Suradnja hrvatskih obrtnika s 

područja Virovitičko-podravske 

županije i slovenskih obrtnika iz 

Novog Mesta, kao i obrtničkih srednjih 

škola, Industrijsko-obrtničke 

škole Virovitica i Školskog centra u 

Novom Mestu, uspješno se nastavlja 

i ove godine. 

sklopu promidžbe hrvatskog gospodarstva putem 

U sajmova vinkovački Jesenski sajam gospodarstva i 

obrtništva, koji se već petu godinu održava u sklopu manifestacije 

»Vinkovačke jeseni«, zauzima sve značajnije 

mjesto. 

To su prepoznali i obrtnici s područja Virovitičkopodravske 

županije i ove godine odlučili sudjelovati na 

sajmu. Posredovanjem Područne obrtničke komore Virovitica 

predstavit će se sedam izlagača s proizvodima i 

Nakon što su obrtnici Novog Mesta, 

u siječnju, nastupili na ovogodišnjem 

virovitičkom sajmu VIROEXPO, 

a delegacija Industrijsko-obrtničke 

škole potkraj svibnja posjetila Školski 

centar u Novom Mestu, u uzvratni 

posjet POK-u Virovitica slovenske 

kolege stižu 22. rujna. 

ispita, iz osam su različitih zanimanja. Pripreme za 

ispit bit će organizirane od sredine listopada, a ispiti 

su predviđeni u studenom i prosincu. 

Za polaganje ispita o stručnoj osposobljenosti u 

listopadskom ispitnom roku prijavilo se više od 10 

kandidata u 5 različita zanimanja. 

K. K. 

Domaćin i organizator poslovnih 

razgovora bit će KIO keramika d.o.o. 

Orahovica (proizvođač keramičkih 

pločica za unutrašnje oblaganje zidova 

i poda koji godišnje proizvede 4 

milijuna četvornih metara pločica), a 

druženje će se nastaviti na Jankovcu, 

u Parku prirode »Papuk«. K. K. 

NA VINKOVAČKOM JESENSKOM SAJMU GOSPODARSTVA 

I OBRTNIŠTVA 

Obrtnička komora Virovitica 

predstavlja sedam izlagača 

promidžbenim materijalima. To su: »D-H Plastenici« Pitomača, 

oprema za poljoprivrednu proizvodnju, »Fructus« 

Orahovica, vino i likeri od kupine i višnje, »Jambrešić« 

Nova Bukovica skidač kamenca u kućanskim aparatima, 

»MD« Virovitica, voćna vina i rakije, »Melisa« 

Suhopolje, biljne tinkture i masti, »Prepelec Botković« 

Pitomača, uzgoj stoke i »Stolarija Derdić« Slatina, namještaj 

i suveniri. 

K. K.

U 



U Županji održan 

2. obrtnički sajam 

Potkraj kolovoza 2007. u Županji 

je održan 2. obrtnički sajam na kojem 

je izlagalo dvadesetak obrtnika svih 

struka. U sklopu sajma svoj štand je 

imala i Turistička zajednica Grada 

Županje sa suvenirima ovoga kraja, 

a ugostiteljsku ponudu nudio je restoran 

»Savski cvijet« iz Gunje. Glazbenu 

pratnju osigurao je obrt »Mix« 

vlasnika Andrije Lučića. Županjski 

obrtnici ovu jesen planiraju nastupe 

na sajmovima u Puli i Splitu, a organizirat 

će i posjet tim sajmovima obrtnicima 

koji nisu izlagači. 

Sve manji interes 

za obrtnička 

zanimanja 

Prema podacima Područne obrtničke 

komore Vukovarsko-srijemske 

županije, razvidno je kako interes učenika 

za obrtnička zanimanja opada iz 

godine u godinu. Od šest strukovnih 

škola na području županije ni jedna 

nije ostvarila planirani broj upisa. U 

vinkovačkoj i županjskoj Industrijsko-obrtničkoj 

školi ostvarili su barem 

približan broj upisa, no kada je riječ 

o iločkoj i vukovarskim školama, tu 

bilježimo gotovo alarmantno stanje. 

Zanimljiv je podatak da je ove godine 

velik interes bio za zvanje kuhara pa 

je broj upisanih premašio broj planiranih 

upisnih mjesta, no s druge strane, 

za zvanje autolakirer, limar, mesar, 

mehaničar poljoprivredne mehanizacije, 

glodač i zidar, nije se upisao niti 

jedan učenik. 

nazočnosti Davora Miličevića, gradonačelnika Županje, 

Ivana Klarića, predsjednika POK-a Vukovarsko-srijemske 

županije i dopredsjednika HOK-a, Đure Kadoića, tajnika 

POK-a, Slavka Arlovića, predsjednika Udruženja obrtnika 

Županja, te članova UO županjskog Udruženja i predstavnika 

medija, u nedjelju, 9. rujna 2007. godine upriličena je u Županji 

dodjela priznanja obrtnicima koji imaju obrt 20 i više godina. 

Šest obrtnika priznanje je dobilo za 20 godina aktivnog rada, 

osam za 25 godina, pet za 30 godina rada i troje za 35 godina 

PREDSTAVLJAMO VAM VUKOVARSKI 

RESTORAN »VRŠKE« 

Od male ribarske birtije 

do kultnog restorana 

alo hladniji dan kasnog ljeta 

bio je najpogodniji za posjet – 

Mmožemo slobodno reći – sada 

već kultnom vukovarskom restoranu 

»Vrške« vlasnika Dragana Mlakića. 

Isto tako možemo reći da u bližoj i 

daljoj okolici gotovo nema osobe koja 

nije čula ili posjetila ovaj restoran smješten 

na samoj obali Dunava. Zasluga 

je to vlasnika Dragana Mlakića dugogodišnjeg 

ugostitelja koji je prije rata 

radio kao rukovoditelj poslovanja u 

restoranima Adica i Gradskoj kavani 

u Vukovaru. U progonstvu, za vrijeme 

rata također je radio isti posao u tvrtki 

»Splendid« u Rijeci. Mirnom reintegracijom 

vraća se u Vrške koje su tada bile 

u sklopu tvrtke »Vučedol« d.d., a nakon 

godinu dana preuzima lokal u svoje 

ruke. Poslovanje je proširio izdvojenim 

pogonom za proizvodnju kolača 

i torti, koji vodi supruga, a trenutačno 

upošljava 20 djelatnika. O problemima 

u obrtništvu nije htio govoriti, jer kaže, 

tko želi slušati o problemima. Zato 

smo se najviše zadržali na kulinarskoj 

ponudi koju »Vrške« nude. Prije svega, 

to je riblji restoran gdje uvijek možete 

pojesti odličan fiš paprikaš od miješane 

ribe, a tu su i drugi specijaliteti: prženi 

ili pohani som, smuđ, šaran, ražnjići od 

soma, smuđ na Orli način (bez kostiju), 

dimljeni šaran i riblje paštete. Ako niste 

ljubitelj ribe, uvijek možete dobiti jela 

po narudžbi, jela s roštilja, čobanac ili 

nešto od puretine koja se sve više traži. 

Restoran nudi i usluge cateringa, a 

stranke su im mnoge vukovarske tvrtke, 

županija itd. No, prema riječima 

vlasnika, najveći se dio posla bazira na 

poslovnim ručkovima i večerama, jer 

Vukovar je ipak sjedište županije, a u 

posljednje vrijeme imaju goste iz cijele 

Europe. Njima je u toplije doba godine 

na raspolaganju ljetna terasa s oko 150 

sjedećih mjesta uz koju je i dječje igralište, 

s prekrasnim pogledom na Dunav i 

brodove koji po njemu plove. Zatvoreni 

prostor je nešto manjeg kapaciteta i 

raspolaže s oko 50 sjedećih mjesta. 

Kada je riječ o vinu, Dragan kaže 

kako se najviše traže vina iz Iločkih 

podruma, zatim kutjevačka vina, i to 

najčešće bijela. Od slastica najtraženije 

su krempite, šampite i baklave, zatim 

orehnjača i makovnjača. 

Poznato je da obrtnici na ovom području 

teško mogu naći stručni kadar 

za svoje djelatnosti, što nam je potvrdio 

i vlasnik »Vrški«, no on kaže kako s tim 

nema problema, jer je pokupio najbolje 

kuhare, što je sigurno garancija da će 

»Vrške« zadržati status koji imaju. 

ŽUPANJSKI OBRTNICI DOBILI PRIZNANJA ZA DUGOGODIŠNJI RAD 

Dvadeset i dvoje njih imaju zajedno 

600 godina staža u obrtništvu 

aktivnog rada. Sve goste uvodno je pozdravio Slavko Arlović, 

a prigodne riječi nazočnima, posebno slavljenicima, uputili su 

i Ivan Klarić i Davor Miličević. Ideja o stimulaciji obrtnika na 

ovaj način, u Udruženju obrtnika Županja rodila se nakon što 

je Đuro Curić, jedan od obrtnika sa 35 godina aktivnog rada 

proljetos sam upriličio proslavu obilježavanja svog rada, pa je 

tako on idejni začetnik ove dodjele priznanja, te se kao takav 

zahvalio u ime svih nagrađenih obrtnika. Nakon dodjele priznanja 

upriličen je svečani ručak i druženje uz tamburaše. 

OK VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE 

32100 VINKOVCI, Duga ulica 31 

Telefon: ++ 385 032/333 304 

Telefaks: ++ 385 032/339 461 

E-mail: hok-vinkovci@vk.t-com.hr 

Predsjednik: Ivan Klarić 

Tajnik: Đuro Kadoić 

Znate li što su elna, 

zlatovez, šlinga? 

organizaciji HZZ-a, Područnih 

U službi Vinkovci i Vukovar održat će 

se besplatno osposobljavanje za izradu 

proizvoda tradicionalnih zanata s ciljem 

pokretanja vlastitog poduzetničkog pothvata. 

Osposobljavanje će nuditi stjecanje 

znanja i vještina u tradicijskim zanatima, 

stjecanje certifikata o položenim 

ispitima, polaganje majstorskog ispita, 

edukaciju iz područja poduzetništva, 

osnove poduzetništva, radionicu »Moj 

osobni marketing«. Ciljane skupine su 

nezaposlene žene do 30 do 50 godina 

okalna ekonomska razvojna agen- 

LEDA u suradnji s partnerima 

Lcija 

provodi projekt pod nazivom »Prvi 

poduzetnički korak« koji je usmjeren na 

razvoj poduzetništva i povećanje zapošljavanja 

na području županije. Projektom 

je planirano osnivanje 4 poduzetnička 

inkubatora na području Vukovarsko-srijemske 

županije u Vinkovcima, 

Vukovaru, Iloku i Županji. Ako bude 

dovoljan broj zainteresiranih potencijalnih 

korisnika poduzetničkog inkubatora 

na određenom području, pristupit 

će se realizaciji pojedinih poduzetničkih 

inkubatora, koji su namijenjeni poduzetnicima 

početnicima i poduzetnicima 

koji obavljaju djelatnost kraće od dvije 

godine. Za one koji ne znaju što znači 

poduzetnički inkubator recimo da je to 

uređen poslovni prostor na kojem po- 


Anica Fridl 

starosti koje su u evidenciji Zavoda dulje 

od 12 mjeseci, te ostale nezaposlene 

žene zainteresirane za tradicionalne zanate 

koje su u evidenciji Zavoda dulje 

od 12 mjeseci. 

Partneri ovog projekta iz Cards 

programa su Proni centar za socijalno 

podučavanje, Obrtnička komora Vukovarsko-srijemske 

županije, Tehničko veleučilište 

Vinkovci i Leda, lokalna ekonomska 

razvojna agencija. Sve zainteresirane 

žene mogu se javiti savjetnicima 

u HZZ-u u Vinkovcima i Vukovaru. 

Prvi poduzetnički korak 

duzetnici početnici imaju mogućnost 

započeti planirane djelatnosti pod vrlo 

povoljnim uvjetima. Prostor poduzetničkog 

inkubatora opremljen je kompletnom 

infrastrukturom: grijanje, voda, 

telefon, sanitarni čvorovi. Poduzetnicima 

se smatraju obrtnici i tvrtke koje se 

prema propisima o računovodstvu smatraju 

malim poduzetnicima i zadružne 

organizacije ako se bave proizvodnjom 

i uslužnom djelatnošću. Partneri na 

projektu su Vukovarsko-srijemska županija, 

HZZ Područne službe Vinkovci i 

Vukovar, HOK i HGK Vukovarsko-srijemske 

županije, pa se svi zainteresirani 

mogu javiti bilo kojoj od ovih ustanova 

ili nazvati besplatni info telefon 0800 200 

808 gdje će dobiti detaljne informacije o 

uvjetima i pogodnostima koje im nude 

poduzetnički inkubatori. 

PREMA PODACIMA 

DRŽAVNOG ZAVODA 

ZA STATISTIKU 

U obrtništvu 

Zadarske županije 

12.537 osoba 

obrtu i slobodnim zanimanjima potkraj 

lipnja u Zadarskoj županiji bilo 

U 

je ukupno 12.537 zaposlenih, nakon što je 

u svibnju brojka prešla 12.000, a potkraj 

travnja iznosila 11.773 zaposlena (što obrtnika 

vlasnika, što radnika). Time obrtnici 

i uz snaženje konkurencije pa i elemente 

ugroze daljnjeg razvitka broja obrta nastavljaju 

snažiti na ovom području. 

Obrt je povećao zaposlenost i u čitavoj 

zemlji te je broj zaposlenih u obrtu 

i u djelatnostima slobodnih profesija u 

Hrvatskoj u lipnju u odnosu na svibanj 

porastao za 1,9 posto. U lipnju je u obrtu 

i u djelatnostima slobodnih profesija 

u Hrvatskoj bilo ukupno 269.468 zaposlenih, 

što je za 4918 osoba više nego u 

mjesecu prije. Više od 94 posto ukupnog 

broja zaposlenih odnosi se na zaposlene 

u obrtu, kojih je u lipnju bilo 254.172, što 

je za 2 posto ili za 4886 osoba više nego 

u mjesecu prije. U djelatnosti slobodnih 

profesija u lipnju je bilo 15.296 zaposlenih 

ili samo 32 osobe više nego u prethodnom 

mjesecu. 

Zadarska županija s ovim brojem 

obrtnika je sedma županija u zemlji. Više 

obrtnika i kod njih zaposlenih ima, naravno, 

Zagreb (47.500), Splitsko-dalmatinska 

županija (31.700), Primorsko-goranska 

županija (24.000), Istra (22.500), Zagrebačka 

županija (18.500) te Osječko-baranjska 

županija (13.800). Zadarska je županija po 

broju stanovnika inače 11. u državi, što 

kazuje kako je obrt ovdje razvijeniji i zastupljeniji 

nego u prosjeku zemlje. 

Gledano po djelatnostima, u Zadarskoj 

županiji najzastupljeniji je trgovački 

obrt u kojem su 2463 zaposlena, a potom 

ugostiteljsko-turistički obrt u kojem je 

2328 zaposlenih. Slijedi građevinarstvo 

sa 1545 zaposlenih, proizvodni obrt sa 

1328 djelatnika i vlasnika, poslovanje s 

nekretninama i poslovne usluge sa 1319 

djelatnika. 

O 

ZADARSKA OBRTNIČKA ŠKOLA VICE 

VLATKOVIĆA TRAŽI NOVO ZANIMANJE 

Automehatroničar 

novo obrtničko 

zanimanje 

vo se novo zanimanje pojavilo 

isključivo zbog potreba koje nalaže 

tržište, i to je temeljna tendencija 

ovog programa. Napravljeni su 

potrebni nastavni programi te se trebalo 

krenuti s eksperimentalnim izvođenjem 

nastave. Predvidjeli smo da tijekom školovanja 

za zanimanje automehatroničara 

učenici dobiju sva potrebna znanja koja 

će im omogućiti popravak modernih automobila. 

Međutim, nismo dobili odobrenje 

Ministarstva prosvjete, znanosti, 

kulture i sporta. Smatram da je to velika 

šteta, jer je vrlo važno da se prilikom 

izvođenja programa istodobno provodi 

i monitoring kako bi se sve uočene 

manjkavosti mogle korigirati – kazao 

je ravnatelj Strukovne škole »Vice Vlatković« 

Tihomir Tomčić, te dodao da su 

programi koncepcijski iznimno dobro 

formirani i u skladu s novim tehnologijama 

i stvarnim potrebama tržišta. Riječ 

je o trogodišnjem školovanju koje će, 

poznavajući zadarsko tržište rada, privući 

vrlo velik broj zainteresiranih učenika. 

U nastavnim programima drugog 

i trećeg razreda predviđeno je da neće 

biti klasičnih predmeta, već će se gradivo 

obrađivati kroz polja znanja, točnije 

po pojedinim kompleksnim dijelovima 

automobila. Tijekom školskog obrazovanja 

za zanimanje automehatroničar 

nastojat će se učenike dovesti u stvarne 

situacije koje ih čekaju u radionicama. 

Vozni park Republike Hrvatske 

preplavljen je modernim vozilima čije 

servisiranje, održavanje i popravak zahtijevaju 

opsežno poznavanje kako mehaničkih, 

tako električnih i elektronskih 

sustava na vozilu, te rukovanje moder- 

nom dijagnostičkom opremom. Praksa 

je pokazala da moderna vozila zahtijevaju 

dobro poznavanje kako mehanike, 

tako i elektronike. Stoga se stvorila potreba 

za objedinjavanjem dvaju zanimanja 

automehaničara i autoelektričara u 

zanimanje automehatroničar. To bi značilo 

da bi jedna osoba bila osposobljena 

samostalno obaviti kvalitetan prijem 

vozila, postaviti dijagnozu i izvršiti popravak 

vozila. 

Vlada Republike Hrvatske u suradnji 

s njemačkim društvom za tehničku 

suradnju (GTZ) provodi Projekt unapređivanja 

strukovnog obrazovanja u 

Republici Hrvatskoj u sklopu reforme 

strukovnog obrazovanja. U hrvatskom 

strukovnom obrazovnom sustavu postoje 

nedostaci koji uzrokuju nisku popularnost 

obrazovanja za obrtnička zanimanja. 

Prije svega, to je slaba ponuda 

obrazovanja u tvrtkama, niska kvaliteta 

i nepostojanje prohodnosti u formalnom 

obrazovnom sustavu. 

Zadarska Strukovna škola Vice Vlatkovića 

jedna je od četiri hrvatske srednje 

škole u kojima će se provoditi pilotprojekt 

te sukladno tome odgovarajuća 

pilot-zanimanja, shodno regionalnim 

potrebama. U industrijsko-obrtničkoj 

školi u Novoj Gradiški bit će ponuđena 

dva nova zanimanja, vjerojatno vrlo 

interesantna učenicima, a to su: kuhar 

wellness i instalater kućanskih instalacija 

(voda, plin, grijanje, klima). Poljoprivredno-prehrambena 

škola u Požegi 

imat će priliku obrazovati agroturističke 

tehničare. Riječ je o zanimanju koje objedinjuje 

glavna poljoprivredna zanimanja 

– vrtlarstvo, vinogradarstvo. 

OK ZADARSKE ŽUPANIJE 

23000 ZADAR, Široka ulica 1/III 

Telefon: ++ 385 023/319 224, 319 273 

Telefaks: ++ 385 023/311 383 

E-mail: ok-zadar@zd.t-com.hr 

Predsjednik: Eduard Vicković 

Tajnik: Ive Marin 


Damir Maričić 

20-GODIŠNJICA VAROŠKE FEŠTE 

Fešta za zadarsku dušu 

niz manifestacija u Zadru u kojima matinskih klapa, a uz pravi mediteranski 

U svoj obol, često i predvodništvo, u ugođaj konobe i kafići radili su do kasnijih 

noćnih sati nego inače. 

suradnji s TZ Zadra, daju zadarski obrtnici, 

posebice ugostitelji, Varoška fešta U organizaciji 20. po redu Varoške 

ima specifično značenje. Fešta s kraja fešte sudjelovali su mnogobrojni ugostiteljski 

obrti i tvrtke odnosno Down- 

kolovoza homage je zadarskih feštica s 

obzirom na 20 godina tradicije obilježene town, Arkada, Zodiac, Inside, 72, Corso, 

ove godine, a i dar zadarskih obrtnika, Jazz, Dolcevita, Sirius, Time, Rio, Lotus, 

ugostitelja i turističkih radnika. I ova Varoška 

fešta protekla je uz dobru zabavu Đina i Borgo. Posebnom ugođaju prido- 

Kantun, Dišpet, Kult, Stomorica, Toni, 

s izvornom dalmatinskom pjesmom te nijela je i prigodna rasvjeta. 

bogatom ponudom ribljih i mesnih jela Nakon brojnih zabava, feštica, igara 

pripremljenih u kaletama ispred kafića i i raznih animacija organiziranih prije 

konoba. Pored mirisa ukusno pripremljenih 

dalmatinskih jela, u zadarskoj Varoši boravka u Zadru, ovom su prigodom 

svega za turiste, radi njihova što ljepšeg 

odjekivala je pjesma Bepa Matešića i dal- Zadrani napokon dočekali i svoju feštu. 

Uz dalmatinsku »spizu«, 

koju su pripremili ugostitelji 

iz Varoši, uživao je iznimno 

veliki broj Zadrana, a na svoju 

feštu stigli su iz svih zadarskih 

kvartova, ali i mjesta 

iz zadarske okolice. Prva Varoška 

fešta u organizaciji zadarskih 

ugostitelja obrtnika 

i Turističke zajednice grada 

Zadra bila je organizirana 24. 

srpnja 1987. godine, a danas, 

dvadeset godina poslije, dan 

fešte se iščekuje s jednakim 

žarom.

26 VINO I TURIZAM 


rujan 2007. 

O VINU I OKO VINA 

Obljetnica koje se vrijedi sjetiti! 

S vinom se, dobro je poznato, nazdravlja i taj je lijepi običaj vjerojatno star koliko i vince, a nema ni govora o tome 

da se ikad »ugasi«! Jedina promjena može biti u nazdravičarskim čašama koje se tradicionalno pune dobrim vinom i 

ispijaju s osmijehom na licima. Ovaj put je prilika da se nazdravi potezu znanoga zagrebačkog vinotekara i vinskog 

»navijača« Vlade Borošića koji je točno prije petnaest godina (jesen 1992.) na atraktivan način vince »izvukao iz 

ilegale« posebnom višednevnom feštom na zagrebačkom Cvjetnom trgu koja je, pokazalo se, označila početak u nas 

novoga načina predstavljanja najpopularnijeg pića 

Piše: Pero Gabrić 

Od sv. Vinka (Vincekovo 

22. siječnja) do sv. Martina 

(Martinje 11. studenoga) traje 

službena vinska godina, praktično 

zapravo traje svih dvanaest mjeseci, 

a koliko s lozom i vinom ima posla, 

ta godina zapravo i nema kraja, posebno 

ga nema kad su u pitanju štovatelji 

vina, dakle pilci! Uostalom 

oduvijek je bivalo tako, od pamtivijeka 

takoreći, a koliko je zapravo 

vino na cijeni dokazuje i jedna priča 

iz drevne Grčke koja kaže kako su 

prijatelji nagovarali jednog vinogradara 

da počne prodavati vino, 

a on ih je začudio odgovorom kako 

jednostavno ne zna što bi pametno i 

dobro kupio za novac koji bi dobio 

prodajom vina!? 

Zanimanje sve veće 

Naravno, ta neobična pričica danas 

se jedva i spominje: vince je, naime, 

postalo vrlo cijenjena i tražena 

(prehrambena) roba diljem svijeta 

i vjerojatno nema pića o kojemu se 

toliko govori, raspravlja, piše… Uostalom 

nije vince tek tako nazvano 

čak i – čarolijom! A što se tiče razli- 

čitih vinskih događanja, obilježavanja 

vinskih svetaca, raznih fešta, 

sajmova i drugih prigoda, kod nas 

im se poklanja sve veća pozornost. 

Posljednjih godina čak i tzv. lokalne 

vinske predstave, što bi se reklo, 

»pune gledališta«. 

Istina, čuju se povremeno i primjedbe 

da se kod nas u nekoj mjeri i 

pretjeralo s tim priredbama i raznolikim 

vinskim događanjima, ali dok 

god ima posjetitelja, u redu je, a što 

se tiče priređivača, sigurno je da ni 

oni ne bi organizirali te predstave 

da im se ne isplati! Uostalom, bez 

reklame se ne može, pa makar se (u 

ovome slučaju) radilo i o najboljim 

vinima. Naravno, u igri je i sve jača 

konkurencija, tzv. bućkuriša sve je 

teže naći jer i vinari i »vinari« dobro 

znaju da ih je sve teže plasirati, 

a razne podvale i slični »manevri« 

prolaze sve teže i teže. 

»Spontani proizvod«!? 

Naravno, vina imaju najzahvalnije 

tržište u ugostiteljstvu i trgovini. 

U tim lokalima im je i najveći 

promet, tako će i dalje ostati, ali je, 

na žalost, i dalje aktualan podatak 

da mnogi naši ugostitelji i trgovci 

angažiranje vinotoča, peharnika 

(sommeliera) i još nekih profesija 

koje se bave predstavljanjem, 

plasmanom i prodajom vina još 

uvijek smatraju troškovima, a ne 

investicijama! Nije to od jučer, a 

promjene su i dalje rijetke i spore, 

pa je, čini se, i dalje na snazi tričetiri 

godine stara izjava istarskog 

peharnika Emila Perdeca (svojedobnog 

pobjednika državnog natjecanja 

profesionalnih sommeliera 

u Poreču) koji je nakon izbora 

za zagrebački Vjesnik izjavio: »Mi 

smo, eto, kao nekakav spontani 

proizvod«. 

Ali nije s peharnicima baš tako 

crno pa, srećom, ima primjera da 

priređivači raznih prigodnih događanja 

(obljetnica, poslovnih susreta, 

prezentacija…) sve češće angažiraju 

stručne voditelje, dakle peharnike 

(sommeliere), a posljednjih godina i 

konobari i trgovci, na zadovoljstvo 

potrošača (naravno, i vlasnika lokala), 

nastoje više naučiti o vinima i 

tajnama enologije. Jednako tako vrijedi 

naglasiti da je u porastu i broj 

potrošača (pilaca) koji su sve manje 

»diletanti« u vinskim zbivanjima. 

Portugizac ili 

beaujolaise… 

Berba je tu, zapravo sve se više 

zahuktava, a jesen je poslovično 

sezona – mladih vina! Po običaju, i 

vinogradari i pilci jedva čekaju da 

»kvase grla« novim vinom, dakle, 

mladim. Posljednjih su godina na 

sceni i naši vinogradari/vinari sa 

svojom mladom kapljicom, a uvoznici 

ponajviše s beaujolaiseom. U 

igri su posebne predstave mladih 

vina… i tako sve do svetoga Martina 

(11. studenoga), kad po prastarom 

običaju vino postaje »punoljetno«, 

a kako nakon toga slijede razne 

tradicionalne jesensko-zimske 

svečanosti, eto lijepih prigoda za 

uživanje. Uostalom, vinske godine 

počinju 21. siječnja (sv. Vinko ili 

Vincekovo) i završavaju 11. studenoga 

(sv. Martin), praktično traju, 

zna se, svih dvanaest mjeseci! Prekida 

nema! 

TURISTIČKI KOMENTAR 

Još jedna sezona u vatri, dimu i pepelu… 

Nije ovogodišnje ljeto, na žalost, prvo koje su obilježili jadranski požari, posebno po Dalmaciji, a tko zna hoće li i ubuduće biti »repriza« i hoće li 

vatrogasci i dalje biti u glavnim ulogama, posebno u kolovozu i rujnu? Svoj su iznimno teški i odgovorni posao ovoga ljeta odradili što su bolje 

mogli i svaka im čast, ali u ovoj zemlji i dalje će (dokle?) carevati pitanje što je s – represivom, te posebno što je s tzv. pravosuđem i njegovom 

ulogom u suzbijanju te vrste opasnog i krajnje neodgovornog ponašanja, ne samo pojedinaca 

Pero Gabrić 

A novac? Ima ga! 

Od tri do deset tisuća kuna 

propisana kazna za podmetanje 

ili izazivanje šumskih 

požara. Tragedija na Kornatu koja je 

uzela trinaest ljudskih života, samo 

je dodatno potaknula rasprave o 

stanju u hrvatskom vatrogastvu, 

ali i uzrocima požara i kažnjavanju 

onih koji požare podmeću. 

Dakle, ponavljaju se iz sezone u 

sezonu iste ili slične jezive priče. 

Istina je i to da su im odgovarajući 

uvjeti često naklonjeni, čak ponekad 

i Ilija Gromovnik na nebu, ali 

podjednako i još više njegovi »pomoćnici« 

na hrvatskoj zemlji ili još 

konkretnije na njezinu jadranskom 

dijelu… 

Pljesak samo vatrogascima 

Dakle, ljetni šumski požari često 

su neizbježni, ne samo u nas, ali čini 

se da više od toga u našoj praksi zabrinjavaju 

naše pripreme za »kontru«, 

te posebno cjelokupna represiva 

koja je, praksa je godinama potvrđivala, 

jedva bivala na, kako se 

to kaže, visini zadatka. Prigovaranja, 

treba naglasiti, uglavnom nema 

vatrogascima, ali valja podsjetiti da 

požare ne gase samo oni! Gasi ih i 

(ili bi morala i trebala, i to što prije 

i rigoroznije!) pravosudna represiva, 

ali ta je, na žalost, i spora i često 

(pre)blaga u odnosu na počinjenu 

štetu. Zar je, na primjer, bacanje 

opušaka na šumskim stazama ili na 

cestama kroz prozore automobila 

nekakva bezazlenost?! 

Što, zapravo, vrijedi već poslovična 

požrtvovnost profesionalnih 

i dobrovoljnih vatrogasaca kad 

im posao vrlo često »osiguravaju« 

neodgovorni pojedinci, zatim zločesti 

ljudi, neprijatelji ove zemlje 

i njezinih prirodnih bogatstava, 

te (to što češće treba spominjati!) 

(pre)sporo pravosuđe. Možda 

vrijedi podsjetiti da je prije četiri 

godine u jednome Vjesnikovu komentaru 

pod naslovom »Požari 

se ne gase samo kanaderima i vodom« 

u podnaslovu pisalo: »Hrabri 

vatrogasci i ostali gasitelji tek 

su tzv. sreća u nesreći kad planu 

maslenici, šume, vinogradi, kuće… 

Praksa je u posljednjih tridesetak i 

više godina godina pokazala i da 

se vatrene strahote gase ponajprije 

odgovornom preventivom i zatim 

rigoroznom represivom!« Kako mi 

stojimo s tim dokazano korisnim 

mjerama? 

Fjaka i sastančenja 

Ako se može suditi prema zgarištima 

ili bolje broju manjih ili 

većih požara tijekom ljetnih (turističkih) 

sezona onda pravog ili 

ohrabrujućeg odgovora još uvijek 

nema… Dokle? Zar su oni koji o 

tome odlučuju (i koji su plaćeni za 

taj posao i organizaciju zaštite) do- 

ista čitavo vrijeme onemogućavani 

ljetnom fjakom, a nakon sezona 

(bez)brojnim sastancima i mudrovanjima 

o nasušnoj zaštiti Jadrana 

i njegovih velevrijednosti (s naglaskom 

na šume!). 

Profesionalnim vatrogascima, 

kao i onima iz redova DVD-a, 

uglavnom prigovora nema jer čine 

koliko i sve što mogu, i to (većinom) 

s opremom koja baš ne zadovoljava 

suvremenošću, pa joj stoga 

i učinkovitost i brzina većinom nisu 

na potrebnoj razini, ali zaslužuju 

sve pohvale i čestitke na požrtvovnosti 

i odazivima svojoj plemenitoj 

dužnosti. 

I ovogodišnja ljetna (turistička!) 

sezona pamtit će se, na žalost, i po 

učestalim požarima duž obale i na 

otocima. 

Posebno po tragičnom kornatskom 

požaru, katastrofi koja se na 

ovom području ne pamti. Dio stranih 

i domaćih turista bez poziva 

javljao se u redove gasitelja i pridonosio 

koliko se moglo. 

Požari u turističkim sezonama 

nisu, zna se, ništa neočekivano ili 

tome slično. Naprotiv, postali su 

nešto kao sastavni dio »programa«, 

a kao što je poznato, to nije 

nikakva novost, naprotiv. U pripremanjima 

turističkih sezona Hrvatska 

investira velik novac, tako 

i treba misli li se napraviti posao, 

a kako nam se događa žalost da 

su ljetni požari sve učestaliji i sve 

štetniji, sva je prilika da će trebati 

još više novca za te svrhe. Odakle? 

Gdje ga naći? 

Možda bi jedan od izvora mogao 

biti onaj iznos koji ova zemlja daje 

(troši) za zimsko-proljetna putešestvija 

svojih turističkih poslenika 

po brojnim europskim (i šire) 

turističkim sajmovima od jeseni 

do kraja proljeća, a i samostalnim 

(vlastita režija) aranžmanima »po 

Europama«. 

Gosti se, dokazano je to bezbroj 

puta, ponajbolje privlače kakvoćom 

usluga i odgovarajućim cijenama. 

Domaćinu koji nudi upravo to sve 

je manje potrebno trošiti »lovu« po 

eurosajmovima. Ali, ali…


rujan 2007. 

GOSPODARSKA KRETANJA 

Indeksi industrijske proizvodnje u srpnju 2007. – prvi rezultati 

VII. 2007. VII. 2007. I. – VII. 2007. 

Struktura 

Ø 2006. VII. 2006. I. – VII. 2006. 

Ukupno 100,00 113,5 108,5 107,7 

27 

Pripremila: Zrinka Debeljak 

Pojašnjenje: Ukupna industrijska proizvodnja u srpnju 2007. veća je za 8,5 % u usporedbi sa 

srpnjem 2006., a u razdoblju od siječnja do srpnja 2007. veća je za 7,7 % od proizvodnje u 

istom razdoblju 2006. U usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnjom u 2006. industrijska 

proizvodnja u srpnju 2007. veća je za 13,5 %. 

Izvor: Priopćenje DZS br. 2.1.1/7. od 29. 8. 2007. 

Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom 

za razdoblje siječanj – srpanj 2007. – privremeni podaci 

u tis. 

kuna 

Izvoz Uvoz Saldo robne razmjene Pokrivenost 

u tis. u tis. u tis. u tis. u tis. u tis. u tis. u tis. uvoza 

izvozom 

USD eura kuna USD eura kuna USD eura u % 

I.–VII. 

37,566. 777 6,837.837 5,114.396 79,820. 099 14,521. 585 10,864.427 -42,253. 322 -7,683. 748 -5,750. 031 47,1 

2007. 

Pojašnjenje: Ukupan izvoz Republike Hrvatske za razdoblje od siječnja do srpnja 

2007., prema privremenim podacima, iznosio je 37.567 milijuna kuna. Istodobno je 

uvoz iznosio 79.820 milijuna kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 42.253 milijuna 

kuna. 

Iskazan u milijunima američkih dolara, izvoz je u razdoblju od siječnja do srpnja 2007. 

iznosio 6838, uvoz 14.522, a vanjskotrgovinski deficit 7684 milijuna američkih dolara. 

U milijunima eura, u razdoblju od siječnja do srpnja 2007., izvoz je iznosio 5114, a 

uvoz 10.864 milijuna eura, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 5750 milijuna eura. 

Pokrivenost uvoza izvozom bila je 47,1 %. 


Indeksi potrošačkih cijena prema klasifikaciji COICOP u srpnju 2007. 

Struktura VII. 2007. VII. 2007. VII. 2007. VII. 2007. 

COICOP 

(%) Ø 2005. VII. 2006. VI. 2007 XII. 2006. 

VIII. 2006. – VII. 2007. 1) 

VIII. 2005. – VII. 2006. 

00 Indeksi potrošačkih cijena – ukupno 100,0 105,1 102,1 99,4 101,4 102,2 

01 Prehrana i bezalkoholna pića 30,45 103,0 101,4 98,8 101,3 101,1 

02 Alkoholna pića i duhan 5,51 106,1 104,0 101,3 103,7 102,0 

03 Odjeća i obuća 8,45 103,5 105,3 93,1 96,2 104,3 

04 

Stanovanje, voda, energija, plin i druga 

goriva 

14,49 109,3 101,3 99,8 100,5 104,4 

05 

Pokućstvo, oprema za kuću i redovito 

održavanje 

5,42 103,9 101,4 99,6 100,6 102,0 

06 Zdravstvo 2,93 109,3 102,7 100,1 101,3 103,4 

07 Promet 11,51 105,7 102,0 100,3 103,3 101,5 

08 Komunikacije 4,41 99,8 99,8 100,0 99,8 99,9 

09 Rekreacija i kultura 6,34 105,2 101,9 102,0 104,6 101,3 

10 Obrazovanje 1,00 104,4 101,2 101,3 101,3 100,3 

11 Ugostiteljske usluge 3,58 108,4 102,7 102,3 104,7 102,5 

12 Ostala dobra i usluge 5,91 106,0 103,6 100,3 102,5 103,3 

Indeksi potrošačkih cijena po posebnim skupinama u srpnju 2007. 

Struktura VII. 2007. VII. 2007. VII. 2007. VII. 2007. VIII. 2006. – VII. 2007. 1) 

(%) Ø 2005. VII. 2006. VI. 2007 XII. 2006. VIII. 2005. – VII. 2006. 

Dobra 76,36 103,8 101,9 98,9 101,0 101,5 

Usluge 23,64 109,3 102,8 100,8 102,7 104,1 

Ukupno bez energije 86,32 105,2 102,6 99,2 101,5 102,5 

Ukupno bez energije i prehrane 58,64 106,7 103,3 99,5 101,6 103,5 

Dobra bez električne energije 72,31 103,9 102,0 98,8 101,0 101,6 

Prehrana, piće i duhan 35,96 103,5 101,8 99,2 101,6 101,2 

Dobra bez prehrane, pića i duhana 40,50 104,3 102,1 98,6 100,4 102,0 

1) 

12-mjesečni prosječni indeks koji pokazuje promjenu cijena posljednjih dvanaest mjeseci u odnosu na prethodnih dvanaest mjeseci 

Pojašnjenje: Cijene dobara i usluga koje se koriste 

za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih 

cijena, u srpnju 2007. u odnosu na lipanj 2007. u prosjeku 

su niže za 0,6%, dok su u odnosu na srpanj 

2006., tj. na godišnjoj razini, više za 2,1%, a u godišnjem 

prosjeku za 2,2%. 

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni 

potrošnje, u srpnju 2007. u odnosu na lipanj 2007. najviše 

su porasle cijene ugostiteljskih usluga (za 2,3%, 

zbog viših cijena smještaja u hotelima i kampovima), 

cijene rekreacije i kulture (za 2,0%, zbog viših cijena 

paket aranžmana), cijene alkoholnih pića i duhana te 

obrazovanja (za 1,3%). Cijene prometa i cijene ostalih 

dobara i usluga u srpnju 2007.u odnosu na lipanj 2007. 

više su za 0,3% te cijene zdravstva za 0,1%. Porast 

indeksa potrošačkih cijena ublažile su cijene odjeće i 

obuće koje su u srpnju 2007. u odnosu na lipanj 2007. 

u prosjeku niže za 6,9% (sezonska sniženja), prehrane 

i bezalkoholnih pića za 1,2% (niže cijene svježeg 

povrća i voća), pokućstva, opreme za kuću i redovitog 

održavanja za 0,4% te stanovanja, vode, energije, plina 

i drugih goriva za 0,2%. 

Istodobno su cijene komunikacija u srpnju 2007. u 

odnosu na lipanj 2007. u prosjeku ostale na razini 

cijena iz lipnja. 

Najveći doprinos smanjenju indeksa potrošačkih cijena 

u srpnju 2007. u odnosu na lipanj 2007. imale 

su cijene odjeće i obuće (za -0,58%), cijene prehrane 

i bezalkoholnih pića (za -0,37%), a doprinos 

povećanju imale su cijene rekreacije i kulture (za 

0,13%), cijene ugostiteljskih usluga (za 0,08%) te 

cijene alkoholnih pića i duhana (za 0,07%). 

U okviru indeksa potrošačkih cijena, cijene dobara u 

srpnju 2007. u odnosu na lipanj 2007. u prosjeku su 

niže (za 1,1%), a cijene usluga više (za 0,8%). 

Promatrano po podindeksima, u srpnju 2007. u odnosu 

na lipanj 2007. indeks dobara bez prehrane, pića i 

duhana niži je za 1,4%, indeks dobara bez električne 

energije za 1,2%, indeks ukupno bez energije i indeks 

prehrane pića i duhana za 0,8% te indeks ukupno 

bez energije i prehrane za 0,5% 


Prosječna mjesečna neto plaća za lipanj 2007. 

Indeksi 

VI. I. – IV. 

VI. 2007. VI. 2007. I. – VI. 2007. 

2007. 2007. 

V. 2007. VI. 2006. I. – VI. 2006. 

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća, kune 4 848 4 776 99,5 104,5 105,0 

Realna neto plaća 99,9 102,5 103,0 

Prosječna mjesečna bruto plaća za lipanj 2007. 

Indeksi 

VI. I. – VI. 

VI. 2007. VI. 2007. I. – VI. 2007. 

2007. 2007. 

V. 2007. VI. 2006. I. – VI. 2006. 

Prosječna mjesečna bruto plaća, kune 7 065 6 940 99,5 105,7 106,0 

Realna bruto plaća 99,9 103,7 104,0 

Podaci preuzeti od Državnog zavoda za 

statistiku 

Navedeni podaci mogu se naći na web 

adresi: www.dzs.hr 

Pojašnjenje: Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama 

Republike Hrvatske za lipanj 2007. iznosila je 4 848 kuna, što pokazuje nominalni pad za 

0,5%, a realni za 0,1% u odnosu na svibanj 2007. 

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za lipanj 2007. u odnosu na isti mjesec prošle 

godine nominalno je viša za 4,5%, a realno za 2,5%. 

Za razdoblje od siječnja do lipnja 2007. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 

4 776 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2006. nominalno više za 5%, a realno za 3%. 

Izvor: Priopćenje DZS br. 9.1.1/6. od 30.8.2007. 

Pojašnjenje: Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama 

Republike Hrvatske za lipanj 2007. iznosila je 7 065 kuna, što pokazuje nominalni pad za 

0,5%, a realni za 0,1% u odnosu na svibanj 2007. 

Prosječna mjesečna bruto plaća za lipanj 2007. u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno 

je viša za 5,7%, a realno za 3,7%. 

Za razdoblje od siječnja do lipnja 2007. prosječna mjesečna bruto plaća iznosila je 6 940 

kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2006. nominalno više za 6%, a realno za 4%. 


GOSPODARSKE 

VIJESTI 

Održana 

Skupština HGK-a 

Na izbornoj sjednici Skupštine 

Hrvatske gospodarske komore 

koja je održana 5. rujna za 

predsjednika je po četvrti put 

jednoglasno izabran Nadan Vidošević 

koji je na čelu te institucije 

od 1995. godine, a vodit će 

je nakon ovih izbora do 2011. 

godine. Glavnim zadaćama 

Hrvatske gospodarske komore 

kroz sljedeće četiri godine Vidošević 

smatra jačanje komorske 

infrastrukture i lobiranje za interese 

gospodarstva. Na razini 

države, bitnim smatra ulazak u 

Europsku uniju i NATO, naglašavajući 

da u te asocijacije Hrvatska 

treba ući kao relevantni 

partner. Po njegovu mišljenju 

to se može ostvariti izgradnjom 

kapitalne cestovne i energetske 

infrastrukture, čime će se postići, 

kako je rekao, stabilan i trajan 

mir što može biti izuzetan poticaj 

gospodarstvu. 

S. Habulin 

NAKLADNIK: 

HRVATSKA 

OBRTNIČKA KOMORA, 

PP 166 10 000 ZAGREB 

Telefon: 01/4806 666 

Fax: 01/4846 610 

E-mail: hok@hok.hr; 

WEB: http//www.hok.hr 

OBRTNIČKE NOVINE 

Za nakladnika: 

Mato Topić, predsjednik 


Glavni urednik: 

Dr. Petar Sindičić 

Zagreb, PP 166; 

tel: 01/4812 262; fax: 01/4812 268 

Fotograf: Tomislav Smoljanović 

Administrator: Tamara Pavelić 

E-mail redakcije: 

obrtnicke-novine@hok.hr 

NAKLADA: 100.000 

RUKOPISI I SLIKE 

SE NE VRAĆAJU 

GRAFIČKA PRIPREMA I TISAK: 

VJESNIK D.D.

28 


rujan 2007. 

UDRUŽENJE OBRTNIKA OSIJEK SUOČAVA SE S KATASTROFALNIM POSLJEDICAMA POŽARA U ZGRADI 

KOJA JE BILA NJEGOVIM SJEDIŠTEM 

Osječki dom obrtnika progutao plamen 

Požar koji je izbio 10. kolovoza pretvorio je u zgarište secesijsku zgradu Doma obrtnika u Osijeku. Posljedice požara su katastrofalne, pa osječko 

Udruženje obrtnika poziva na solidarnost sve obrtnike, područne komore, obrtnička udruženja, građane i pravne osobe da uplatom na žiroračun 

2340009-1510288952 pridonesu sanaciji opožarene zgrade 

Piše: Ivana Rab-Guljaš 

Osječki su obrtnici u samo 

nekoliko sati izgubili svoj 

dom! Plamena je buktinja 

10. kolovoza u noćnim satima pretvorila 

u zgarište zgradu u Ulici 

Ivana Adamovića 2, koja je u vlasništvu 

Udruženja obrtnika Osijek 

i čije je sjedište. Secesijska obiteljska 

vila sagrađena početkom 20. 

stoljeća, spomenik pod zaštitom, 

sada je sablasna, potpuno opožarena 

građevina. A osječko je Udruženje 

obrtnika, koje je ovoga ljeta 

obilježilo svoju stotu obljetnicu, 

u renoviranje Doma obrtnika lani 

uložilo značajna sredstva. 

Požar je izbio 10. kolovoza oko 2 

sata iza ponoći. Vatrodojava u podružnici 

Privredne banke u Domu 

obrtnika podigla je na noge zaštitare, 

a potom i policiju, te vatrogasce. 

Požar su gasile Profesionalna 

vatrogasna postrojba grada Osijeka 

te pripadnici DVD-ova Gornji 

grad i Donji grad. 

– O požaru sam obaviješten u 

2 sata i 42 minute, te smo tajnik 

Udruženja Zvonko Digula i ja već 

prije 3 sata bili pred Obrtničkim 

domom. Požar je nastao na električnim 

instalacijama ventilatora u 

prostorijama tajništva u prizemlju 

zgrade. U tim je prostorijama požar 

i lokaliziran do 4 sata, pa smo 

odmah htjeli iznositi stvari iz zgrade 

kako bismo spasili što se spasiti 

da, no rekli su nam da nema žurbe, 

odnosno da to možemo učiniti kad 

se razdani. Međutim, vatrogasci su 

nakon toga mjernim instrumentima 

utvrdili da je temperatura u dijelovima 

zgrade iznimno visoka – vatra 

se, naime, brzo proširila kroz zidove 

i međukatnu konstrukciju sve do 

krovišta. Plameni jezici, pred našim 

očima, gutali su sve pred sobom, a 

ono što nije uništila vatra, uništila 

je voda – ističe Dragutin Grabrović, 

predsjednik Udruženja obrtnika 

Osijek, i danas pod snažnim dojmom 

katastrofe koja ih je pogodila. 

O njezinim razmjerima govore prve 

procjene štete koje se penju do čak 

tri milijuna kuna. 

– Odmah smo spasili što se spasiti 

dalo: hard diskove, registratore, 

važne dokumente koji su bili u 

željeznim kasama… – kaže Zvonko 

Digula, tajnik Udruženja, dodajući 

kako su već ujutro, dok se iz Doma 

obrtnika još dimilo, predstavnici 

Udruženja, nakon razgovora s 

Karlom Miškovićem, predsjednikom 

Obrtničke komore Osječkobaranjske 

županije koji je također 

došao na požarište, otišli u osječko 

Gradsko poglavarstvo, gdje su dobili 

ključeve zamjenskoga poslovnog 

prostora ukupne površine 188 

četvornih metara, u Ulici Hrvatske 

Republike 19. – Navečer smo 

u prostorijama našega Hrvatskog 

obrtničkog i glazbenog društva 

Zrinski održali izvanrednu sjednicu 

Upravnog odbora Udruženja, 

donijevši prve mjere vezane uz 

sanaciju posljedica požara. Drugi 

smo dan organizirali izvlačenje dijela 

inventara iz opožarene zgrade 

kojim smo, nakon pranja, opremili 

zamjenski poslovni prostor u koji 

smo, nakon ličenja zidova, uselili. 

Tako smo doista brzo nastavili ispunjavati 

svoje obveze iz Zakona o 

obrtu i Statuta Hrvatske obrtničke 

komore. Nastavio je raditi i Obrtnički 

knjigovodstveni servis, dok 

su poslovnica Privredne banke Zagreb 

i bistro Ober PIKO najavili da 

su zainteresirani za nastavak rada 

kada Obrtnički dom bude obnovljen 

– ističe Digula. 

Iako je zgrada u Adamovićevoj 

ulici osigurana kod Croatia osiguranja, 

odšteta sigurno neće pokriti 

visoke troškove obnove požarom 

devastiranog Doma obrtnika. 

– Stoga ćemo pustiti u optjecaj 

uplatnicu solidarnosti za članove 

Udruženja obrtnika Osijek, s minimalnim 

iznosom od 100 kuna. 

Uplata je na dragovoljnoj osnovi 

i uplatitelj će biti upisan u knjigu 

donatora. Osim toga, bit će pozvani 

donatori iz nekih prethodnih 

obnova. Riječ je o akciji koju smo 

nazvali Zlatni crijep – donacija u 

minimalnoj protuvrijednosti od 

500 eura donijet će uplatitelju upis 

na spomen-ploču donatora. Treća 

se mjera odnosi na plan za 2008. 

godinu, kada ćemo iznos komorskog 

doprinosa povisiti s dosadašnjih 

36 na 45 kuna mjesečno, čime 

si dižemo kreditnu sposobnost kao 

jamstvo definitivnog završetka obnove 

– naglašava Grabrović. 

A obnova je već počela s obzirom 

na to da su 2. rujna članovi 

upravnih tijela Udruženja obrtnika 

Osijek započeli akciju čišćenja 

Doma obrtnika, što su sljedeći dan 

nastavili obavljati djelatnici tvrtke 

Grupa Urban. Inače, Udruženje je 

za izradu projekta obnove i sanaciju 

štete angažiralo Građevinski fakultet 

Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera 

te tvrtku URBOS Osijek, 

specijaliziranu za projektiranje u 

zaštićenim spomeničkim cjelinama. 

Prva će faza obnove, koja obuhvaća 

konstrukcijske radove i izradu krovišta, 

početi nakon odabira izvođača 

radova. – Krov moramo riješiti 

prije jesenskih kiša i zime kako bismo 

spriječili daljnju štetu, a onda 

se tijekom zimskih mjeseci mogu 

obavljati radovi prema projektnoj 

dokumentaciji za drugu fazu obnove 

– naglašava Grabrović. Digula 

dodaje: – Osječko Udruženje 

obrtnika zna koje su mu sve puzzle 

potrebne da bi se ponovno složila 

stara slika. Ipak, za obnovu su potrebna 

velika financijska sredstva. 

Srećom, solidarnost s unesrećenima 

i ovaj put nije zakazala. Obrtnička 

komora Osječko-baranjske županije 

odmah je na račun Udruženja uplatila 

100.000 kuna pomoći, Osječkobaranjska 

županija pomogla je s 

200.000 kuna, Ministarstvo gospodarstva, 

rada i poduzetništva osiguralo 

je 150.000 kuna te računalnu 

i uredsku opremu, a osječko je 

Gradsko poglavarstvo Udruženju 

ustupilo prostran poslovni prostor 

u gradskom središtu. Naše je Obrtničko 

pjevačko i glazbeno društvo 

Zrinski na sjednici Upravnog odbora 

donijelo odluku o financijskoj 

pomoći, koju ostavljamo za završnu 

fazu obnove našeg doma. 

Hrvatska obrtnička komora već 

je 14. kolovoza, na prijedlog predsjednika 

Mate Topića, osnovala 

Odbor za obnovu zgrade Obrtničkog 

doma u Osijeku, u kojem je 

vodstvo HOK-a (predsjednik Topić 

te potpredsjednici Klarić, Perica, 

Ukanović i Vrbanus), predsjednik 

Obrtničke komore Osječko-baranjske 

županije Karlo Mišković, kao 

i Dragutin Grabrović i Zvonko Digula. 

Članovi Odbora, predvođeni 

predsjednikom Matom Topićem, 

obišli su 21. i 22. kolovoza zgarište 

Obrtničkog doma, nakon čega su 

na sjednici u Aljmašu donijeli zaključke 

vezane uz obnovu zgrade. 

– Uvjeren sam da solidarnost obrtnika 

i ovaj put neće izostati – istaknuo 

je, neskriveno potresen viđenim, 

Mato Topić. 

Predsjednik Grabrović na solidarnost 

poziva sve obrtnike, jer 

je, kaže, svaka kuna dobrodošla. 

– Također, očekujemo da će se sve 

područne komore i sva udruženja 

obrtnika uključiti u sanaciju putem 

Odbora za obnovu Doma obrtnika. 

Pozivamo i sve građane te pravne 

osobe da, ako su u mogućnosti, 

pridonesu što bržoj obnovi Doma 

obrtnika. Broj žiroračuna na koji 

mogu uplatiti sredstva je 2340009- 

1510288952 – kaže Grabrović, naglašavajući 

da u osječkom Udruženju 

obrtnika vjeruju kako će uz 

nesebičnu financijsku pomoć svoj 

Dom obrtnika uspjeti uzdignuti iz 

pepela.

ObrtniÄke novine - broj 88 - Hrvatska obrtniÄka komora

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

ObrtniÄke novine - broj 88 - Hrvatska obrtniÄka komora