Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnološki fakultet
Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnološki fakultet Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnološki fakultet
U kružnom sedimentatoru (slika 26) koji radi kontinuirano, dotočna se suspenzija uvodi centralno, a kako je gušća od izbistrene kapljevine, potapa se do gornje granice sedimentacijske zone i dijeli na struje koje se radijalno šire po presjeku ureñaja. V p V ul V p bistrenje sedimentacijska zona ugušćivanje kompresijska zona V izl Slika 26. Shematski prikaz karakterističnih zona u kružnom taložniku: • V p − volumni protok bistre kapljevine (pretoka); • V izl − volumni protok guste suspenzije (odtoka), • V ul − olumni protok suspenzije na ulazu (dotoka) U zoni bistrenja (stvara se izmeñu dotočnog sloja i razine preljeva) koncentracija čestica vrlo je niska, a prisutna tzv. ”partikulativna sedimentacija” odreñena je primarnim svojstvima grubodisperznog sustava. Čestice sedimentiraju brzinom odreñenom veličinom, gustoćom i oblikom, a tijekom procesa ne pojavljuje se granična ploha izmeñu suspenzije i bistre kapljevine. Na vrhu sedimentacijske zone koncentracija se naglo mijenja i skoro je jednaka koncentraciji u dotoku. Čestice, koje su u dodiru, u ovoj zoni sedimentiraju ovisno o lokalnoj koncentraciji suspenzije. Uz dodatak flokulirajućih sredstava ovaj se režim ostvaruje i kod nižih koncentracija. U zoni kompresije, koja se uz flokulante javlja bliže dnu ureñaja, meñusobno se djelovanje čestica mora nadvladati da bi došlo do daljnjeg ugušćivanja. Pri flokuliranju razrijeñenih suspenzija javlja se ponekad, izmeñu sedimentacijske i kompresijske zone, i tzv. ”prijelazna zona”. Meñutim, bez flokulanata ne ostvaruje se ni prijelazna ni kompresijska zona. 83
Slijedi da su koncentracija i prisutnost ili odsutnost flokulanata odlučujući za cijeli proces sedimentacije, i za pojedine karakteristične režime (slika 27). Slika 27. Režimi sedimentacije U režimu idealne sedimentacije u zoni, brzina sedimentiranja odreñena je lokalnom koncentracijom u suspenziji i neovisna je o veličini i gustoći čestica (sedimentacija u zoni predstavlja tok kapljevine kroz poroznu strukturu čestica. Zbog teškoća koje se javljaju pri definiranju unutarnje geometrije strukture čestica, brzina sedimentiranja odreñuje se uvijek eksperimentom, a dimenzioniranje procesne jedinice temelji se na utvrñivanju sekundarne varijable grubodisperznog sustava. Mehanizam sedimentacije obično se prati u cilindričnim posudama, kolonama, promjer kojih je veći od 50 mm da bi se isključio utjecaj stijenke (slika 28). Na početku, odmah nakon ulijevanja u menzuru, suspenzija je homogena (B). Ukoliko u suspenziji postoje krupnije čestice, nakon kratkog stajanja one razbiju plastičnu, odnosno pseudoplastičnu, strukturu sedimentacijske zone i brzo padaju na dno posude kao talog (E), a na površini se počinje odvajati čista kapljevina (A), jer čestice koje su se nalazile na površini već tonu. Izmeñu gornje bistre zone (A) i donje sedimentacijske zone (B) pojavljuje se izrazita granična ploha. Iznad tog sloja, izlučivanjem čestica iz sedimentacijske zone, u zoni kompresije (D) skuplja se gusta suspenzija. U sloju (D), koncentracija čvrste faze je toliko porasla da ovdje više ne postoje uvjeti nesmetanog taloženja. 84
- Page 39 and 40: Tablica 6 − nastavak Količina el
- Page 41 and 42: se djelomično slobodni, a djelomi
- Page 43 and 44: U novije vrijeme, primjenom kondukt
- Page 45 and 46: Tablica 10 − nastavak Element Kon
- Page 47 and 48: Tablica 11. Sadržaji i ponašanje
- Page 49 and 50: 2.2. EKSPLOATACIJA MINERALA OTOPLJE
- Page 51 and 52: vatrostalnih materijala na osnovi m
- Page 53 and 54: morskom vodom. U Cumberlandu kod Ha
- Page 55 and 56: Zaostali karbonat iz vapna imat će
- Page 57 and 58: − obrada magnezijeva hidroksida n
- Page 59 and 60: CaCO 3 (s) i do taloženja istog,
- Page 61 and 62: Mehanizam nastajanja taloga magnezi
- Page 63 and 64: Taloženje se može provesti i uz v
- Page 65 and 66: koloidne čestice kroz disperznu sr
- Page 67 and 68: hidroksida. Naime, kod dužeg traja
- Page 69 and 70: že pomiješati sa suspenzijom koja
- Page 71 and 72: Flokulanti se meñusobno razlikuju
- Page 73 and 74: 140 cm 3 ↔ 1 g flokulanta flokal-
- Page 75 and 76: Kod navedenih ispitivanja masena ko
- Page 77 and 78: Tablica 14. Visina taloga, Z (mm),
- Page 79 and 80: Z 1 − visina na koju se talog dob
- Page 81 and 82: Svakoj visini Z o odgovara odreñen
- Page 83 and 84: 7 6 5 3,9 cm3 ∆ Z / mm 4 3 2 1 0
- Page 85 and 86: 6 5 4,3 cm3 ∆ Z / mm 4 3 2 1 0 0
- Page 87 and 88: Usporedba s ranije ispitivanim flok
- Page 89: 100 g praškastog flokulanta ……
- Page 93 and 94: Naime, zona D je pod tlakom i u njo
- Page 95 and 96: Brzina taloženja, v s (nagib tange
- Page 97 and 98: gdje je: V& ⋅ γ = V& ⋅ γ (35)
- Page 99 and 100: 2.5. NESTEHIOMETRIJSKI NAČIN TALO
- Page 101 and 102: 2.6. BOROV (III) OKSID U MAGNEZIJEV
- Page 103 and 104: to da etilen-glikol nije djelotvora
- Page 105 and 106: nastaviti sa zaluženom destilirano
- Page 107 and 108: meñučestičnih veza. Uslijed povi
- Page 109 and 110: strukturno stanje i geometrija prah
- Page 111 and 112: granicama zrna tijekom sinteriranja
- Page 113 and 114: sustava, koja sadrži manju slobodn
- Page 115 and 116: Slika 38. Osnovne promjene koje nas
- Page 117 and 118: Slika 39. Prikaz šest mogućih meh
- Page 119 and 120: Zbog toga se rezultati fundamentaln
- Page 121 and 122: magnezijeva oksida ne ovise samo o
- Page 123 and 124: Ovisnost zgušnjavanja ispresaka ma
- Page 125 and 126: Montičelit (CaMgSiO 4 ) i mervinit
- Page 127 and 128: oksida, npr. CaO i Na 2 O, snizuje
- Page 129 and 130: plinovitoj fazi vrlo značajan za d
- Page 131 and 132: objasniti time da Al 3+ ioni mogu u
- Page 133 and 134: Primjerice: - u temperaturnom podru
- Page 135 and 136: Dodatak w = 0,2 % TiO 2 (u obliku a
- Page 137 and 138: LITERATURA Alvarado E., Torres-Mart
- Page 139 and 140: Hraste M., Mehaničko procesno inž
U kružnom sedimentatoru (slika 26) koji radi kontinuirano, dotočna se<br />
suspenzija uvodi centralno, a kako je gušća od <strong>iz</strong>bistrene kapljevine, potapa se do<br />
gornje granice sedimentacijske zone i dijeli na struje koje se radijalno šire po presjeku<br />
ureñaja.<br />
V p<br />
V ul<br />
V p<br />
bistrenje<br />
sedimentacijska zona<br />
ugušćivanje<br />
kompresijska zona<br />
V <strong>iz</strong>l<br />
Slika 26. Shematski prikaz karakterističnih zona u kružnom taložniku:<br />
•<br />
V p − volumni<br />
protok bistre kapljevine (pretoka);<br />
•<br />
V <strong>iz</strong>l − volumni protok guste suspenzije (odtoka),<br />
•<br />
V ul − olumni protok suspenzije na ulazu (dotoka)<br />
U zoni bistrenja (stvara se <strong>iz</strong>meñu dotočnog sloja i razine preljeva)<br />
koncentracija čestica vrlo je niska, a prisutna tzv. ”partikulativna sedimentacija”<br />
odreñena je primarnim svojstvima grubodisperznog sustava. Čestice sedimentiraju<br />
brzinom odreñenom veličinom, gustoćom i oblikom, a tijekom procesa ne pojavljuje<br />
se granična ploha <strong>iz</strong>meñu suspenzije i bistre kapljevine. Na vrhu sedimentacijske zone<br />
koncentracija se naglo mijenja i skoro je jednaka koncentraciji u dotoku. Čestice, koje<br />
su u dodiru, u ovoj zoni sedimentiraju ovisno o lokalnoj koncentraciji suspenzije. Uz<br />
dodatak flokulirajućih sredstava ovaj se režim ostvaruje i kod nižih koncentracija. U<br />
zoni kompresije, koja se uz flokulante javlja bliže dnu ureñaja, meñusobno se<br />
djelovanje čestica mora nadvladati da bi došlo do daljnjeg ugušćivanja. Pri<br />
flokuliranju razrijeñenih suspenzija javlja se ponekad, <strong>iz</strong>meñu sedimentacijske i<br />
kompresijske zone, i tzv. ”prijelazna zona”. Meñutim, bez flokulanata ne ostvaruje se<br />
ni prijelazna ni kompresijska zona.<br />
83