Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnološki fakultet
Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnološki fakultet Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnološki fakultet
1. UVOD U traženju rješenja nagomilanih potreba i sukoba interesa suvremeni svijet prolazi kroz krupne ekonomske, tehnološke i socijalne pretvorbe, pri čemu je suočen s temeljnim teškoćama i opasnostima: − rastuća oskudica hrane, energije i sirovina, praćena prijetnjom da će rast stanovništva u bliskoj budućnosti prevladati zemaljske kapacitete − ekonomski, tehnološki i socijalni jaz izmeñu razvijenih zemalja i onih koje to nisu. Sjeverna Amerika, zapadna Europa i Japan, u kojima živi manje od 18 % svjetskog stanovništva, raspolažu sa 60 % svjetskog dohotka, a ostali dio svijeta, u kojem živi više od 82 % stanovništva, raspolaže sa 40 % dohotka − vojno-politička nestabilnost u svijetu koja je u većoj ili manjoj mjeri stalno prisutna − ozbiljno narušavanje ravnoteže ekosustava o čemu ovisi zdravlje i život na našem planetu. Usporedo s porastom stanovništva i iscrpljivanjem prirodnih zaliha na kopnu čovjek sve više polaže nadu u more koje, uz to što je izvor hrane, postaje i novi izvor različitih materijala i energije. U takvim uvjetima svjetska mora i oceani, koji prekrivaju više od 70 % površine našeg planeta, sa svojim golemim prehrambenim, energetskim, sirovinskim, prometnim i vojno-strategijskim potencijalom te sa svojom izvanrednom ulogom u cjelokupnom ekosustavu pobuñuje sve veće zanimanje suvremenog čovječanstva, tim više što današnje tehnike i tehnologije omogućavaju ne samo otkrivanje vrlo bogatih nalazišta živih mineralnih zaliha, u nepreglednim morskim prostranstvima i podmorju, već i njihovu masovnu i korisnu eksploataciju. Istraživanje i eksploatacija morskih potencijala, predstavljaju velik izazov i nadu svim narodima svijeta: razvijenim pružaju mogućnost još većeg bogaćenja, a zemljama u razvoju pružaju mogućnost smanjenja nerazvijenosti. Time se čovječanstvu, u cjelini, pruža velika nada na putu sporazumnog prevladavanja glavnih suprotnosti koje potresaju suvremeni svijet i ugrožavaju njegovu budućnost. Da bi ta nada postala stvarnost nužan uvjet je razuman pristup iskorištavanju mora, te zaštita mora od zagañivanja.
1.1. PROBLEMI RACIONALNOG NAČINA KORIŠTENJA MINERALNOG BOGATSTVA MORA Način korištenja svjetskih mora i oceana jedan je od najznačajnijih meñunarodnih problema našeg vremena u kojem su sadržani svi važniji elementi meñuzavisnosti svijeta našeg vremena: u niti jednom drugom području meñunarodnih odnosa izazovi nisu tako kompleksni, proturječni i sudbonosni. Stoga o ovoj problematici treba temeljito raspravljati i rješavati je na razini Ujedinjenih naroda, s ciljem da se nañu usuglašena rješenja, obzirom na to da antagonizmi pojedinih zemalja, u pogledu eksploatacije i svojatanja morskih prostora, osim što stvaraju kaos na moru, mogu se pretvoriti i u značajne i opasne meñunarodne sukobe. Različit interes pojedinih država za iskorištavanje morskog bogatstva ponajviše potječe od različitosti njihova geografskog položaja i različitosti njihove razvijenosti, odnosno nemogućnosti da budu ravnomjerne u eksploataciji mora. Stoga pravednija podjela morskog prostora i pravednije korištenje njegovih prirodnih bogatstava postaju gotovo osnovne preokupacije meñunarodne zajednice koja, preko OUN-a, pokreće rješavanje ovih pitanja, kroz Treću diplomatsku konferenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora (započela je s radom 1973. godine te, preko pojedinih faza zasjedanja, trajala do 1982. godine). Zadatak Konferencije je bio izraditi i usvojiti Konvenciju koja će obuhvatiti sva pitanja o pravu mora, vodeći računa o tome da su svi problemi morskih prostranstava meñusobno tijesno povezani te trebaju biti razmotreni kao cjelina. Iako je na prethodne dvije meñunarodne konferencije o pravu mora, održane u Ženevi 1958. i 1960. godine, izvršen značajan napredak, u pokušaju sporazumnog rješavanja ove složene problematike, ipak nije došlo do sporazumnog korjenitog zaokreta i kompleksnog reguliranja meñunarodno-pravnog režima na moru. Glavna pitanja odnosila su se na: − stvaranje meñunarodne organizacije i režima za korištenja bogatstva morskog dna van granica nacionalne jurisdikcije (“zajednička baština”) 2
- Page 1 and 2: Prof. dr. sc. Vanja Martinac MAGNEZ
- Page 3 and 4: Izdavač: Kemijsko-tehnološki faku
- Page 5 and 6: Najtoplije zahvaljujem recenzentima
- Page 7: str. 2.6. BOROV (III) OKSID U MAGNE
- Page 11 and 12: (200 + x) morskih milja 200 morskih
- Page 13 and 14: u atmosferi 13 vlažno tlo 100 pada
- Page 15 and 16: Ova vrijednost podložna je značaj
- Page 17 and 18: zaliha nafte i plina, od čega se u
- Page 19 and 20: Tablica 2. Statistički pregled sad
- Page 21 and 22: Istovremeno, svjetska mora, naroči
- Page 23 and 24: Slika 4. Snimak planeta Zemlje (pog
- Page 25 and 26: a) b) Slika 7. Ledeni pokrivač: a)
- Page 27 and 28: Zona 5 − Duboki “raspršeni”
- Page 29 and 30: Od ukupne površine Zemlje (510 100
- Page 31 and 32: Za ovu količinu iona potrebno je i
- Page 33 and 34: Procesi koji mogu izazvati veće pr
- Page 35 and 36: Slika 11. Izmjena tvari u moru 2.1.
- Page 37 and 38: Pri eksploataciji mineralnih sirovi
- Page 39 and 40: Tablica 6 − nastavak Količina el
- Page 41 and 42: se djelomično slobodni, a djelomi
- Page 43 and 44: U novije vrijeme, primjenom kondukt
- Page 45 and 46: Tablica 10 − nastavak Element Kon
- Page 47 and 48: Tablica 11. Sadržaji i ponašanje
- Page 49 and 50: 2.2. EKSPLOATACIJA MINERALA OTOPLJE
- Page 51 and 52: vatrostalnih materijala na osnovi m
- Page 53 and 54: morskom vodom. U Cumberlandu kod Ha
- Page 55 and 56: Zaostali karbonat iz vapna imat će
- Page 57 and 58: − obrada magnezijeva hidroksida n
1.1. PROBLEMI RACIONALNOG NAČINA KORIŠTENJA MINERALNOG<br />
BOGATSTVA MORA<br />
Način korištenja svjetskih mora i oceana jedan je od najznačajnijih meñunarodnih<br />
problema našeg vremena u kojem su sadržani svi važniji elementi meñuzavisnosti svijeta<br />
našeg vremena: u niti jednom drugom području meñunarodnih odnosa <strong>iz</strong>azovi nisu tako<br />
kompleksni, proturječni i sudbonosni.<br />
Stoga o ovoj problematici treba temeljito raspravljati i rješavati je na razini<br />
Ujedinjenih naroda, s ciljem da se nañu usuglašena rješenja, obzirom na to da<br />
antagon<strong>iz</strong>mi pojedinih zemalja, u pogledu eksploatacije i svojatanja morskih prostora,<br />
osim što stvaraju kaos na moru, mogu se pretvoriti i u značajne i opasne meñunarodne<br />
sukobe.<br />
Različit interes pojedinih država za iskorištavanje morskog bogatstva ponajviše<br />
potječe od različitosti njihova geografskog položaja i različitosti njihove razvijenosti,<br />
odnosno nemogućnosti da budu ravnomjerne u eksploataciji mora. Stoga pravednija<br />
podjela morskog prostora i pravednije korištenje njegovih prirodnih bogatstava postaju<br />
gotovo osnovne preokupacije meñunarodne zajednice koja, preko OUN-a, pokreće<br />
rješavanje ovih pitanja, kroz Treću diplomatsku konferenciju Ujedinjenih naroda o pravu<br />
mora (započela je s radom 1973. godine te, preko pojedinih faza zasjedanja, trajala do<br />
1982. godine).<br />
Zadatak Konferencije je bio <strong>iz</strong>raditi i usvojiti Konvenciju koja će obuhvatiti sva<br />
pitanja o pravu mora, <strong>vode</strong>ći računa o tome da su svi problemi morskih prostranstava<br />
meñusobno tijesno povezani te trebaju biti razmotreni kao cjelina. Iako je na prethodne<br />
dvije meñunarodne konferencije o pravu mora, održane u Ženevi 1958. i 1960. godine,<br />
<strong>iz</strong>vršen značajan napredak, u pokušaju sporazumnog rješavanja ove složene<br />
problematike, ipak nije došlo do sporazumnog korjenitog zaokreta i kompleksnog<br />
reguliranja meñunarodno-pravnog režima na moru.<br />
Glavna pitanja odnosila su se na:<br />
− stvaranje meñunarodne organ<strong>iz</strong>acije i režima za korištenja bogatstva morskog dna van<br />
granica nacionalne jurisdikcije (“zajednička baština”)<br />
2
Change language