Tablica 17. Visine taloga Z o i Z 1 (odreñene prema <strong>iz</strong>razu 26), u ovisnosti o vremenu sedimentacije, t (min), pri različitim stupnjevima potpunosti taloženja (70 %-tno, 80 %-tno i 100 %-tno) magnezijeva hidr<strong>oksid</strong>a <strong>iz</strong> <strong>morske</strong> <strong>vode</strong> uz dodatak 3,9 cm 3 flokulanta 831A / 500 cm 3 <strong>morske</strong> <strong>vode</strong>, u kojima je masena koncentracija γ 1 <strong>iz</strong>jednačena s masenom koncentracijom γ o . 100 %-tno tal. 80 %-tno tal. 70 %-tno tal. t / min Z o / mm Z 1 / mm Z 1 / mm 0 157,00 125,59 109,90 1 97,00 77,60 67,90 2 69,00 55,20 48,30 3 58,00 46,40 40,60 4 50,00 40,00 35,00 5 45,00 36,00 31,50 6 43,00 34,40 30,10 7 40,00 32,00 28,00 8 38,00 30,40 26,60 9 37,00 29,60 25,90 10 36,00 28,80 25,20 11 35,00 28,00 24,50 12 35,00 28,00 24,50 13 34,00 27,20 23,80 14 33,50 26,80 23,45 15 33,50 26,80 23,45 16 33,00 26,40 23,10 17 33,00 26,40 23,10 18 32,00 25,60 22,40 19 31,00 24,80 21,70 20 30,50 24,40 21,35 21 30,00 24,00 21,00 22 30,00 24,00 21,00 23 30,00 24,00 21,00 24 30,00 24,00 21,00 25 29,50 23,60 20,65 26 29,50 23,60 20,65 27 29,50 23,60 20,65 28 29,00 23,20 20,30 29 29,00 23,20 20,30 30 29,00 23,20 20,30 35 28,50 22,80 19,95 40 28,50 22,80 19,95 45 28,00 22,40 19,60 50 28,00 22,40 19,60 55 28,00 22,40 19,60 60 28,00 22,40 19,60 73
Svakoj visini Z o odgovara odreñena visina Z 1 u kojoj je masena koncentracija γ 1 <strong>iz</strong>jednačena s masenom koncentracijom γ o . Polazeći od navedenih vrijednosti Z 1 odreñuje se promjena visine taloga u razdoblju od 20 minuta, ∆Z, prema <strong>iz</strong>razu: ∆Z = Z 1 − Z 2 (27) gdje je: Z 1 − visina taloga odreñena prema <strong>iz</strong>razu (26), mm Z 2 − visina taloga nakon 20 minuta od Z 1 , mm. Visine Z o i Z 1 koje se odrede temeljem eksperimentalnih podataka (tablica 14) polazne su vrijednosti za odreñivanje ∆Z. Način odreñivanja ∆Z prikazan je u sljedećem primjeru, u kojemu dodatak flokulanta <strong>iz</strong>nosi 3,9 cm 3 831A / 500 cm 3 <strong>morske</strong> <strong>vode</strong>. Iz tablice 17 je vidljivo da se visine taloga Z 1 (pri 70 %-tnom i 80 %-tnom taloženju) u kojima je masena koncentracija γ 1 (1,7448 g MgO / 500 cm 3 <strong>morske</strong> <strong>vode</strong> pri 70 %- tnom taloženju i 1,9939 g MgO / 500 cm 3 <strong>morske</strong> <strong>vode</strong> pri 80 %-tnom taloženju) <strong>iz</strong>jednačena s masenom koncentracijom γ o pri stehiometrijskog taloženju (2,4925 g MgO / 500 cm 3 <strong>morske</strong> <strong>vode</strong>) postižu kod vrijednosti Z o = 30,00 mm u 21 minuti. Dakle, polazeći od navedene vrijednosti za Z o mogu se očitati sljedeće vrijednosti visine taloga, Z 1 : Z 1 = 24,00 mm, pri 80 %-tnom taloženju Z 1 = 21,00 mm, pri 70 %-tnom taloženju. Ove vrijednosti, Z 1 , odrede se temeljem eksperimentalnih podataka (tablica 14) kod sljedećih vrijednosti vremena sedimentacije, t 1 : Z 1 = 30,00 mm, pri 100 %-tnom taloženju u t 1 = 21 min Z 1 = 24,00 mm, pri 80 %-tnom taloženju u t 1 = 5 min Z 1 = 21,00 mm, pri 70 %-tnom taloženju u t 1 = 3 min. 74
- Page 1 and 2:
Prof. dr. sc. Vanja Martinac MAGNEZ
- Page 3 and 4:
Izdavač: Kemijsko-tehnološki faku
- Page 5 and 6:
Najtoplije zahvaljujem recenzentima
- Page 7 and 8:
str. 2.6. BOROV (III) OKSID U MAGNE
- Page 9 and 10:
1.1. PROBLEMI RACIONALNOG NAČINA K
- Page 11 and 12:
(200 + x) morskih milja 200 morskih
- Page 13 and 14:
u atmosferi 13 vlažno tlo 100 pada
- Page 15 and 16:
Ova vrijednost podložna je značaj
- Page 17 and 18:
zaliha nafte i plina, od čega se u
- Page 19 and 20:
Tablica 2. Statistički pregled sad
- Page 21 and 22:
Istovremeno, svjetska mora, naroči
- Page 23 and 24:
Slika 4. Snimak planeta Zemlje (pog
- Page 25 and 26:
a) b) Slika 7. Ledeni pokrivač: a)
- Page 27 and 28:
Zona 5 − Duboki “raspršeni”
- Page 29 and 30: Od ukupne površine Zemlje (510 100
- Page 31 and 32: Za ovu količinu iona potrebno je i
- Page 33 and 34: Procesi koji mogu izazvati veće pr
- Page 35 and 36: Slika 11. Izmjena tvari u moru 2.1.
- Page 37 and 38: Pri eksploataciji mineralnih sirovi
- Page 39 and 40: Tablica 6 − nastavak Količina el
- Page 41 and 42: se djelomično slobodni, a djelomi
- Page 43 and 44: U novije vrijeme, primjenom kondukt
- Page 45 and 46: Tablica 10 − nastavak Element Kon
- Page 47 and 48: Tablica 11. Sadržaji i ponašanje
- Page 49 and 50: 2.2. EKSPLOATACIJA MINERALA OTOPLJE
- Page 51 and 52: vatrostalnih materijala na osnovi m
- Page 53 and 54: morskom vodom. U Cumberlandu kod Ha
- Page 55 and 56: Zaostali karbonat iz vapna imat će
- Page 57 and 58: − obrada magnezijeva hidroksida n
- Page 59 and 60: CaCO 3 (s) i do taloženja istog,
- Page 61 and 62: Mehanizam nastajanja taloga magnezi
- Page 63 and 64: Taloženje se može provesti i uz v
- Page 65 and 66: koloidne čestice kroz disperznu sr
- Page 67 and 68: hidroksida. Naime, kod dužeg traja
- Page 69 and 70: že pomiješati sa suspenzijom koja
- Page 71 and 72: Flokulanti se meñusobno razlikuju
- Page 73 and 74: 140 cm 3 ↔ 1 g flokulanta flokal-
- Page 75 and 76: Kod navedenih ispitivanja masena ko
- Page 77 and 78: Tablica 14. Visina taloga, Z (mm),
- Page 79: Z 1 − visina na koju se talog dob
- Page 83 and 84: 7 6 5 3,9 cm3 ∆ Z / mm 4 3 2 1 0
- Page 85 and 86: 6 5 4,3 cm3 ∆ Z / mm 4 3 2 1 0 0
- Page 87 and 88: Usporedba s ranije ispitivanim flok
- Page 89 and 90: 100 g praškastog flokulanta ……
- Page 91 and 92: Slijedi da su koncentracija i prisu
- Page 93 and 94: Naime, zona D je pod tlakom i u njo
- Page 95 and 96: Brzina taloženja, v s (nagib tange
- Page 97 and 98: gdje je: V& ⋅ γ = V& ⋅ γ (35)
- Page 99 and 100: 2.5. NESTEHIOMETRIJSKI NAČIN TALO
- Page 101 and 102: 2.6. BOROV (III) OKSID U MAGNEZIJEV
- Page 103 and 104: to da etilen-glikol nije djelotvora
- Page 105 and 106: nastaviti sa zaluženom destilirano
- Page 107 and 108: meñučestičnih veza. Uslijed povi
- Page 109 and 110: strukturno stanje i geometrija prah
- Page 111 and 112: granicama zrna tijekom sinteriranja
- Page 113 and 114: sustava, koja sadrži manju slobodn
- Page 115 and 116: Slika 38. Osnovne promjene koje nas
- Page 117 and 118: Slika 39. Prikaz šest mogućih meh
- Page 119 and 120: Zbog toga se rezultati fundamentaln
- Page 121 and 122: magnezijeva oksida ne ovise samo o
- Page 123 and 124: Ovisnost zgušnjavanja ispresaka ma
- Page 125 and 126: Montičelit (CaMgSiO 4 ) i mervinit
- Page 127 and 128: oksida, npr. CaO i Na 2 O, snizuje
- Page 129 and 130: plinovitoj fazi vrlo značajan za d
- Page 131 and 132:
objasniti time da Al 3+ ioni mogu u
- Page 133 and 134:
Primjerice: - u temperaturnom podru
- Page 135 and 136:
Dodatak w = 0,2 % TiO 2 (u obliku a
- Page 137 and 138:
LITERATURA Alvarado E., Torres-Mart
- Page 139 and 140:
Hraste M., Mehaničko procesno inž
- Page 141 and 142:
Martinac V., Labor M., Gadžo Z., P
- Page 143 and 144:
Pilson M. E. Q., An Introduction to