Izuzetno je važno dobro prosuditi kakvoću bistrog sloja <strong>iz</strong>nad slegnutog taloga i uočiti za koje se vrijeme od početka sedimentacije stvorio bistri sloj. Ukoliko bi se zaključci <strong>iz</strong>vodili samo na osnovi očitane visine taloga, može se dogoditi pogrješka u prosuñivanju. Naime, ukoliko je sloj zamućen, jer sadrži odreñenu količinu lebdećih čestica, onda očitana visina taloga, Z, nije točna, jer se dio krutih čestica <strong>iz</strong> suspenzije nije istaložio. Dakle, ta količina dodanog flokulanta nije dovoljna da flokulira sve čestice magnezijeva hidr<strong>oksid</strong>a <strong>iz</strong> suspenzije. Stoga se navedena metoda upotpunjuje drugom metodom na način da se mijenja stupanj potpunosti taloženja, a da se stalnim održava količina dodanog flokulanta. Primjerice, vrši se 70 %-tno, 80 %-tno i 100 %-tno taloženje magnezijeva hidr<strong>oksid</strong>a uz dodatak npr. 3,9 cm 3 flokulanta 831A (slika 18, tablica 14). U ovom slučaju prisutna su dva efekta te se na osnovu funkcionalne ovisnosti Z = f (t) ne može dati točan odgovor. Ovdje je, naime, uz utjecaj dodatka flokulanta, prisutan istovremeno i utjecaj stupnja potpunosti taloženja. Da bi se mogla <strong>iz</strong>vršiti usporedba i doći do točnog odgovora potrebno je isključiti utjecaj stupnja potpunosti taloženja. 180 160 Z / mm 140 120 100 80 60 40 20 3,9 cm 3 831 A / 500 cm 3 <strong>morske</strong> <strong>vode</strong> 100% 80% 70% 0 0 10 20 30 40 50 60 t / min Slika 18. Ovisnost visine taloga, Z, o vremenu sedimentacije, t, pri različitim stupnjevima potpunosti taloženja magnezijeva hidr<strong>oksid</strong>a <strong>iz</strong> <strong>morske</strong> <strong>vode</strong> uz dodatak 3,9 cm 3 831A / 500 cm 3 <strong>morske</strong> <strong>vode</strong> 69
Tablica 14. Visina taloga, Z (mm), u ovisnosti o vremenu sedimentacije, t (min), pri različitim stupnjevima potpunosti taloženja (70 %-tno, 80 %-tno i 100 %-tno) magnezijeva hidr<strong>oksid</strong>a <strong>iz</strong> <strong>morske</strong> <strong>vode</strong>, uz dodatak 3,9 cm 3 flokulanta 831A / 500 cm 3 <strong>morske</strong> <strong>vode</strong>. t / min 100 %-tno tal. 80 %-tno tal. 70 %-tno tal. Z / mm 0 157,0 157,0 157,0 1 97,0 38,0 32,0 2 69,0 31,0 23,0 3 58,0 27,0 21,0* 4 50,0 25,0 20,0 5 45,0 24,0* 19,0 6 43,0 24,0 18,0 7 40,0 23,0 17,5 8 38,0 22,5 17,5 9 37,0 22,5 17,0 10 36,0 22,0 16,5 11 35,0 21,5 16,5 12 35,0 21,5 16,5 13 34,0 21,5 16,5 14 33,5 21,0 16,0 15 33,5 21,0 16,0 16 33,0 21,0 15,5 17 33,0 21,0 15,5 18 32,0 20,5 15,5 19 31,0 20,5 15,5 20 30,5 20,0 15,5 21 30,0* 20,0 15,5 22 30,0 20,0 15,0 23 30,0 20,0 15,0** 24 30,0 19,5 15,0 25 29,5 19,5** 15,0 26 29,5 19,5 15,0 27 29,5 19,0 14,5 28 29,0 19,0 14,5 29 29,0 19,0 14,5 30 29,0 19,0 14,5 35 28,5 18,5 14,5 40 28,5 18,5 14,0 45 28,0** 18,5 14,0 50 28,0 18,5 14,0 55 28,0 18,0 14,0 60 28,0 18,0 14,0 * Z 1 − visine na kojima su <strong>iz</strong>jednačene polazne masene koncentracije čvrste faze ** Z 2 − visine nakon 20 minuta od Z 1 70
- Page 1 and 2:
Prof. dr. sc. Vanja Martinac MAGNEZ
- Page 3 and 4:
Izdavač: Kemijsko-tehnološki faku
- Page 5 and 6:
Najtoplije zahvaljujem recenzentima
- Page 7 and 8:
str. 2.6. BOROV (III) OKSID U MAGNE
- Page 9 and 10:
1.1. PROBLEMI RACIONALNOG NAČINA K
- Page 11 and 12:
(200 + x) morskih milja 200 morskih
- Page 13 and 14:
u atmosferi 13 vlažno tlo 100 pada
- Page 15 and 16:
Ova vrijednost podložna je značaj
- Page 17 and 18:
zaliha nafte i plina, od čega se u
- Page 19 and 20:
Tablica 2. Statistički pregled sad
- Page 21 and 22:
Istovremeno, svjetska mora, naroči
- Page 23 and 24:
Slika 4. Snimak planeta Zemlje (pog
- Page 25 and 26: a) b) Slika 7. Ledeni pokrivač: a)
- Page 27 and 28: Zona 5 − Duboki “raspršeni”
- Page 29 and 30: Od ukupne površine Zemlje (510 100
- Page 31 and 32: Za ovu količinu iona potrebno je i
- Page 33 and 34: Procesi koji mogu izazvati veće pr
- Page 35 and 36: Slika 11. Izmjena tvari u moru 2.1.
- Page 37 and 38: Pri eksploataciji mineralnih sirovi
- Page 39 and 40: Tablica 6 − nastavak Količina el
- Page 41 and 42: se djelomično slobodni, a djelomi
- Page 43 and 44: U novije vrijeme, primjenom kondukt
- Page 45 and 46: Tablica 10 − nastavak Element Kon
- Page 47 and 48: Tablica 11. Sadržaji i ponašanje
- Page 49 and 50: 2.2. EKSPLOATACIJA MINERALA OTOPLJE
- Page 51 and 52: vatrostalnih materijala na osnovi m
- Page 53 and 54: morskom vodom. U Cumberlandu kod Ha
- Page 55 and 56: Zaostali karbonat iz vapna imat će
- Page 57 and 58: − obrada magnezijeva hidroksida n
- Page 59 and 60: CaCO 3 (s) i do taloženja istog,
- Page 61 and 62: Mehanizam nastajanja taloga magnezi
- Page 63 and 64: Taloženje se može provesti i uz v
- Page 65 and 66: koloidne čestice kroz disperznu sr
- Page 67 and 68: hidroksida. Naime, kod dužeg traja
- Page 69 and 70: že pomiješati sa suspenzijom koja
- Page 71 and 72: Flokulanti se meñusobno razlikuju
- Page 73 and 74: 140 cm 3 ↔ 1 g flokulanta flokal-
- Page 75: Kod navedenih ispitivanja masena ko
- Page 79 and 80: Z 1 − visina na koju se talog dob
- Page 81 and 82: Svakoj visini Z o odgovara odreñen
- Page 83 and 84: 7 6 5 3,9 cm3 ∆ Z / mm 4 3 2 1 0
- Page 85 and 86: 6 5 4,3 cm3 ∆ Z / mm 4 3 2 1 0 0
- Page 87 and 88: Usporedba s ranije ispitivanim flok
- Page 89 and 90: 100 g praškastog flokulanta ……
- Page 91 and 92: Slijedi da su koncentracija i prisu
- Page 93 and 94: Naime, zona D je pod tlakom i u njo
- Page 95 and 96: Brzina taloženja, v s (nagib tange
- Page 97 and 98: gdje je: V& ⋅ γ = V& ⋅ γ (35)
- Page 99 and 100: 2.5. NESTEHIOMETRIJSKI NAČIN TALO
- Page 101 and 102: 2.6. BOROV (III) OKSID U MAGNEZIJEV
- Page 103 and 104: to da etilen-glikol nije djelotvora
- Page 105 and 106: nastaviti sa zaluženom destilirano
- Page 107 and 108: meñučestičnih veza. Uslijed povi
- Page 109 and 110: strukturno stanje i geometrija prah
- Page 111 and 112: granicama zrna tijekom sinteriranja
- Page 113 and 114: sustava, koja sadrži manju slobodn
- Page 115 and 116: Slika 38. Osnovne promjene koje nas
- Page 117 and 118: Slika 39. Prikaz šest mogućih meh
- Page 119 and 120: Zbog toga se rezultati fundamentaln
- Page 121 and 122: magnezijeva oksida ne ovise samo o
- Page 123 and 124: Ovisnost zgušnjavanja ispresaka ma
- Page 125 and 126: Montičelit (CaMgSiO 4 ) i mervinit
- Page 127 and 128:
oksida, npr. CaO i Na 2 O, snizuje
- Page 129 and 130:
plinovitoj fazi vrlo značajan za d
- Page 131 and 132:
objasniti time da Al 3+ ioni mogu u
- Page 133 and 134:
Primjerice: - u temperaturnom podru
- Page 135 and 136:
Dodatak w = 0,2 % TiO 2 (u obliku a
- Page 137 and 138:
LITERATURA Alvarado E., Torres-Mart
- Page 139 and 140:
Hraste M., Mehaničko procesno inž
- Page 141 and 142:
Martinac V., Labor M., Gadžo Z., P
- Page 143 and 144:
Pilson M. E. Q., An Introduction to