Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnoloÅ¡ki fakultet

More documents

Recommendations

Info

Slika 16. Shematski prikaz reakcija izmeñu koloidnih čestica i polielektrolita Oznaka “N” ukazuje da se radi o neionskom flokulantu – nema naboja te mu se djelovanje zasniva na polarnosti molekule. Za postizanje maksimalne brzine sedimentacije potreban je znatno manji utrošak praškastih, odnosno zrnatih, flokulanata u odnosu na želatinozne, što se dovodi u vezu sa sadržajem aktivne tvari u pojedinom flokulantu. Aktivna tvar označava stvarnu aktivnost osnovne specifične komponente (poliakrilamid) od koje je flokulant napravljen. 63
Flokulanti se meñusobno razlikuju po mas. % aktivne tvari koju sadrže. Tako, primjerice, flokal B sadrži 7 mas. % aktivne tvari, flokulanti A-120, A-130, A-137 sadrže 95 mas. % aktivne tvari, dok flokulanti 818A, 831A sadrže 100 % aktivne tvari. Utvrñeno je, takoñer, da su za postizanje maksimalne brzine sedimentacije potrebne manje količine anionskih nego neionskih floulanata. Primjerice, za 80 %-tno taloženje potrebna količina flokulanta za postizanje maksimalne brzine sedimentacije, izražena u mas. %, iznosi: − za flokal A = 0,332 . 10 -4 mas. % − za flokal N = 0,603 . 10 -4 mas. % − za flokal B = 0,254 mas. %. Razlike postoje i unutar različitih anionskih flokulanata. U tablici 12. dat je usporedbeni prikaz različitih flokulanata: 831A, flokal-B, 818A, A-130, A-120 i A-137, u svrhu postizanja maksimalne brzine sedimentacije pri nestehiometrijskom (80 %-tnom) načinu taloženja magnezijeva hidroksida iz morske vode, izražen u mas. % kao: m (flokulanta) w (flokulanta) = ⋅100 m (Mg(OH) ) Sve korištene otopine flokulanata sadrže 0,05 mas. % aktivne tvari. 2 (25) 64
Page 1 and 2:
Prof. dr. sc. Vanja Martinac MAGNEZ
Page 3 and 4:
Izdavač: Kemijsko-tehnološki faku
Page 5 and 6:
Najtoplije zahvaljujem recenzentima
Page 7 and 8:
str. 2.6. BOROV (III) OKSID U MAGNE
Page 9 and 10:
1.1. PROBLEMI RACIONALNOG NAČINA K
Page 11 and 12:
(200 + x) morskih milja 200 morskih
Page 13 and 14:
u atmosferi 13 vlažno tlo 100 pada
Page 15 and 16:
Ova vrijednost podložna je značaj
Page 17 and 18:
zaliha nafte i plina, od čega se u
Page 19 and 20: Tablica 2. Statistički pregled sad
Page 21 and 22: Istovremeno, svjetska mora, naroči
Page 23 and 24: Slika 4. Snimak planeta Zemlje (pog
Page 25 and 26: a) b) Slika 7. Ledeni pokrivač: a)
Page 27 and 28: Zona 5 − Duboki “raspršeni”
Page 29 and 30: Od ukupne površine Zemlje (510 100
Page 31 and 32: Za ovu količinu iona potrebno je i
Page 33 and 34: Procesi koji mogu izazvati veće pr
Page 35 and 36: Slika 11. Izmjena tvari u moru 2.1.
Page 37 and 38: Pri eksploataciji mineralnih sirovi
Page 39 and 40: Tablica 6 − nastavak Količina el
Page 41 and 42: se djelomično slobodni, a djelomi
Page 43 and 44: U novije vrijeme, primjenom kondukt
Page 45 and 46: Tablica 10 − nastavak Element Kon
Page 47 and 48: Tablica 11. Sadržaji i ponašanje
Page 49 and 50: 2.2. EKSPLOATACIJA MINERALA OTOPLJE
Page 51 and 52: vatrostalnih materijala na osnovi m
Page 53 and 54: morskom vodom. U Cumberlandu kod Ha
Page 55 and 56: Zaostali karbonat iz vapna imat će
Page 57 and 58: − obrada magnezijeva hidroksida n
Page 59 and 60: CaCO 3 (s) i do taloženja istog,
Page 61 and 62: Mehanizam nastajanja taloga magnezi
Page 63 and 64: Taloženje se može provesti i uz v
Page 65 and 66: koloidne čestice kroz disperznu sr
Page 67 and 68: hidroksida. Naime, kod dužeg traja
Page 69: že pomiješati sa suspenzijom koja
Page 73 and 74: 140 cm 3 ↔ 1 g flokulanta flokal-
Page 75 and 76: Kod navedenih ispitivanja masena ko
Page 77 and 78: Tablica 14. Visina taloga, Z (mm),
Page 79 and 80: Z 1 − visina na koju se talog dob
Page 81 and 82: Svakoj visini Z o odgovara odreñen
Page 83 and 84: 7 6 5 3,9 cm3 ∆ Z / mm 4 3 2 1 0
Page 85 and 86: 6 5 4,3 cm3 ∆ Z / mm 4 3 2 1 0 0
Page 87 and 88: Usporedba s ranije ispitivanim flok
Page 89 and 90: 100 g praškastog flokulanta ……
Page 91 and 92: Slijedi da su koncentracija i prisu
Page 93 and 94: Naime, zona D je pod tlakom i u njo
Page 95 and 96: Brzina taloženja, v s (nagib tange
Page 97 and 98: gdje je: V& ⋅ γ = V& ⋅ γ (35)
Page 99 and 100: 2.5. NESTEHIOMETRIJSKI NAČIN TALO
Page 101 and 102: 2.6. BOROV (III) OKSID U MAGNEZIJEV
Page 103 and 104: to da etilen-glikol nije djelotvora
Page 105 and 106: nastaviti sa zaluženom destilirano
Page 107 and 108: meñučestičnih veza. Uslijed povi
Page 109 and 110: strukturno stanje i geometrija prah
Page 111 and 112: granicama zrna tijekom sinteriranja
Page 113 and 114: sustava, koja sadrži manju slobodn
Page 115 and 116: Slika 38. Osnovne promjene koje nas
Page 117 and 118: Slika 39. Prikaz šest mogućih meh
Page 119 and 120: Zbog toga se rezultati fundamentaln
Page 121 and 122:
magnezijeva oksida ne ovise samo o
Page 123 and 124:
Ovisnost zgušnjavanja ispresaka ma
Page 125 and 126:
Montičelit (CaMgSiO 4 ) i mervinit
Page 127 and 128:
oksida, npr. CaO i Na 2 O, snizuje
Page 129 and 130:
plinovitoj fazi vrlo značajan za d
Page 131 and 132:
objasniti time da Al 3+ ioni mogu u
Page 133 and 134:
Primjerice: - u temperaturnom podru
Page 135 and 136:
Dodatak w = 0,2 % TiO 2 (u obliku a
Page 137 and 138:
LITERATURA Alvarado E., Torres-Mart
Page 139 and 140:
Hraste M., Mehaničko procesno inž
Page 141 and 142:
Martinac V., Labor M., Gadžo Z., P
Page 143 and 144:
Pilson M. E. Q., An Introduction to
show all

Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnoloÅ¡ki fakultet

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?