Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnoloÅ¡ki fakultet

More documents

Recommendations

Info

zo raspadaju, uslijed čega se vode blizu dna, tzv. “pridnene vode”, relativno brzo obogaćuju hranjivim sastojcima (nutrijenti). Stoga su ovi sastojci “uvjetovani”. Mnogi elementi u tragovima (stroncij, kadmij, barij, krom) takoñer slijede procese koji su povezani s prehranom, premda, u mnogim slučajevima, nije jasno kako su ovi elementi uključeni u oceanske biokemijske mehanizme. U tablici 11 naznačene su količine i ponašanje pojedinih elemenata u oceanu, razdvajajući ih na “konzervativne” i “nekonzervativne” grupe. Od elemenata koji su navedeni kao hranjive tvari (oni koji su povezani s prehranom), pet njih je osobito važno: fosfor u obliku fosfata, dušik u obliku nitrata, silicij u obliku SiO 2 , te cink i kadmij. Oni gotovo da nisu prisutni u površinskim vodama te se označavaju kao biolimitirajući sastojci morske vode, budući da su vrlo učinkovito “potrošeni” od mikroorganizama. Naime, oni sudjeluju u metaboličkim ciklusima morskih organizama. Meñutim, biljke mogu “zabunom” Zn i Cd “inkorporirati” kao fosfor. Isti koncept podjele, na “konzervativne” i “nekonzervativne” elemente, može se primijeniti i na ione koji procesima u oceanima stvaraju ili troše vodikove ione. Većina iona u morskoj vodi (Na + , Ca 2+ , K + , Mg 2+ , SO 2- 4 , NO - 3 , Cl - ) nije pogoñena promjenama kiselosti, jer nisu asocirani u vrstama koje sadrže jedan ili više vodikovih iona (poput bikarbonata). Te ione nazivamo “konzervativnima”. Mnogi drugi, uključujući ne samo HCO - 3 i CO 2- 3 , već i B(OH) - 4 , HSO - 4 , SO 2- 4 te niz organskih iona, su “nekonzervativni” ioni. Stoga se relativna količina tih iona može ponekad vrlo značajno mijenjati od jednog do drugog dijela oceana. 39
Tablica 11. Sadržaji i ponašanje pojedinih elemenata u morskoj vodi Element Površinska koncentracija Koncentracija na dubini Ponašanje Li 178 µg/kg konzervativan B 4,4 mg/kg konzervativan C 2,039 µmol/kg 2,264 µmol/kg (714 m) nutrijent N (N 2 ) 560 µmol/kg (995 m) plin – nije nutrijent (NO - 3 ) < 3 . 10 -7 mol/kg 41 µmol/kg (891 m) nutrijent O (O 2 ) 205 µmol/kg 47 µmol/kg ( 891 m) nutrijent-uvjetovan F 1,3 mg/kg konzervativan Na 10,781 g/kg konzervativan Mg 1,284 g/kg konzervativan Al 1,0 µg/kg 0,6 µg/kg ? Si 2,0 µmol/kg 100,8 µmol/kg (891 m) nutrijent P 0,08 µmol/kg 2,84 µmol/kg (891 m) nutrijent S 2,712 g/kg konzervativan Cl 19,353 g/kg konzervativan K 399 mg/kg konzervativan Ca 417,6 mg/kg 413,6 mg/kg (1000 m) konzervativan Cr 268 ng/kg 296 ng/kg (1000 m) nutrijent – uvjetovan Mn 34 ng/kg 38 ng/kg (985 m) nutrijent – uvjetovan Fe 8 ng/kg 45 ng/kg nutrijent – uvjetovan Ni 146 ng/kg 566 ng/kg (985 m) nutrijent – uvjetovan Cu 34 ng/kg 130 ng/kg (985 m) nutrijent – uvjetovan Zn 6-7 ng/kg 438 ng/kg (985 m) nutrijent – uvjetovan As 1,1 µg/kg 1,8 µg/kg (1000 m) nutrijent – uvjetovan Br 67 mg/kg konzervativan Rb 124 µg/kg konzervativan Sr 7,404 mg/kg 7,720 mg/kg (700 m) nutrijent – uvjetovan Cd 0,3 ng/kg 117 ng/kg (985 m) nutrijent – uvjetovan Sn 1,0 ng/kg antropogen I 48 µg/kg 60 µg/kg (1036 m) nutrijent – uvjetovan Cs 0,3 µg/kg konzervativan Ba 4,8 µg/kg 13,3 µg/kg (997 m) nutrijent – uvjetovan Hg 3 ng/kg 4 ng/kg (1000 m) nutrijent – uvjetovan Pb 13,6 ng/kg 4,5 ng/kg (1000 m) antropogen U 3,2 µg/kg konzervativan 40
Page 1 and 2: Prof. dr. sc. Vanja Martinac MAGNEZ
Page 3 and 4: Izdavač: Kemijsko-tehnološki faku
Page 5 and 6: Najtoplije zahvaljujem recenzentima
Page 7 and 8: str. 2.6. BOROV (III) OKSID U MAGNE
Page 9 and 10: 1.1. PROBLEMI RACIONALNOG NAČINA K
Page 11 and 12: (200 + x) morskih milja 200 morskih
Page 13 and 14: u atmosferi 13 vlažno tlo 100 pada
Page 15 and 16: Ova vrijednost podložna je značaj
Page 17 and 18: zaliha nafte i plina, od čega se u
Page 19 and 20: Tablica 2. Statistički pregled sad
Page 21 and 22: Istovremeno, svjetska mora, naroči
Page 23 and 24: Slika 4. Snimak planeta Zemlje (pog
Page 25 and 26: a) b) Slika 7. Ledeni pokrivač: a)
Page 27 and 28: Zona 5 − Duboki “raspršeni”
Page 29 and 30: Od ukupne površine Zemlje (510 100
Page 31 and 32: Za ovu količinu iona potrebno je i
Page 33 and 34: Procesi koji mogu izazvati veće pr
Page 35 and 36: Slika 11. Izmjena tvari u moru 2.1.
Page 37 and 38: Pri eksploataciji mineralnih sirovi
Page 39 and 40: Tablica 6 − nastavak Količina el
Page 41 and 42: se djelomično slobodni, a djelomi
Page 43 and 44: U novije vrijeme, primjenom kondukt
Page 45: Tablica 10 − nastavak Element Kon
Page 49 and 50: 2.2. EKSPLOATACIJA MINERALA OTOPLJE
Page 51 and 52: vatrostalnih materijala na osnovi m
Page 53 and 54: morskom vodom. U Cumberlandu kod Ha
Page 55 and 56: Zaostali karbonat iz vapna imat će
Page 57 and 58: − obrada magnezijeva hidroksida n
Page 59 and 60: CaCO 3 (s) i do taloženja istog,
Page 61 and 62: Mehanizam nastajanja taloga magnezi
Page 63 and 64: Taloženje se može provesti i uz v
Page 65 and 66: koloidne čestice kroz disperznu sr
Page 67 and 68: hidroksida. Naime, kod dužeg traja
Page 69 and 70: že pomiješati sa suspenzijom koja
Page 71 and 72: Flokulanti se meñusobno razlikuju
Page 73 and 74: 140 cm 3 ↔ 1 g flokulanta flokal-
Page 75 and 76: Kod navedenih ispitivanja masena ko
Page 77 and 78: Tablica 14. Visina taloga, Z (mm),
Page 79 and 80: Z 1 − visina na koju se talog dob
Page 81 and 82: Svakoj visini Z o odgovara odreñen
Page 83 and 84: 7 6 5 3,9 cm3 ∆ Z / mm 4 3 2 1 0
Page 85 and 86: 6 5 4,3 cm3 ∆ Z / mm 4 3 2 1 0 0
Page 87 and 88: Usporedba s ranije ispitivanim flok
Page 89 and 90: 100 g praškastog flokulanta ……
Page 91 and 92: Slijedi da su koncentracija i prisu
Page 93 and 94: Naime, zona D je pod tlakom i u njo
Page 95 and 96: Brzina taloženja, v s (nagib tange
Page 97 and 98:
gdje je: V& ⋅ γ = V& ⋅ γ (35)
Page 99 and 100:
2.5. NESTEHIOMETRIJSKI NAČIN TALO
Page 101 and 102:
2.6. BOROV (III) OKSID U MAGNEZIJEV
Page 103 and 104:
to da etilen-glikol nije djelotvora
Page 105 and 106:
nastaviti sa zaluženom destilirano
Page 107 and 108:
meñučestičnih veza. Uslijed povi
Page 109 and 110:
strukturno stanje i geometrija prah
Page 111 and 112:
granicama zrna tijekom sinteriranja
Page 113 and 114:
sustava, koja sadrži manju slobodn
Page 115 and 116:
Slika 38. Osnovne promjene koje nas
Page 117 and 118:
Slika 39. Prikaz šest mogućih meh
Page 119 and 120:
Zbog toga se rezultati fundamentaln
Page 121 and 122:
magnezijeva oksida ne ovise samo o
Page 123 and 124:
Ovisnost zgušnjavanja ispresaka ma
Page 125 and 126:
Montičelit (CaMgSiO 4 ) i mervinit
Page 127 and 128:
oksida, npr. CaO i Na 2 O, snizuje
Page 129 and 130:
plinovitoj fazi vrlo značajan za d
Page 131 and 132:
objasniti time da Al 3+ ioni mogu u
Page 133 and 134:
Primjerice: - u temperaturnom podru
Page 135 and 136:
Dodatak w = 0,2 % TiO 2 (u obliku a
Page 137 and 138:
LITERATURA Alvarado E., Torres-Mart
Page 139 and 140:
Hraste M., Mehaničko procesno inž
Page 141 and 142:
Martinac V., Labor M., Gadžo Z., P
Page 143 and 144:
Pilson M. E. Q., An Introduction to
show all

Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnoloÅ¡ki fakultet

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?