Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnološki fakultet
Share Embed Flag
Download ePaper

Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnološki fakultet

Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnološki fakultet Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnološki fakultet

ktf.split.hr
from ktf.split.hr More from this publisher
27.03.2014 Views

− kišne oborine − dubina mora − pritok riječnih voda koje se ulijevaju u more, razblažujući njegovu slanost. Na slici 12. dat je shematski prikaz koncentracije glavnih soli u morskoj vodi, dok je sastav morske vode u nekim morima i oceanima prikazan u tablici 5. Navedeni podatci ukazuju na identičnost osnovnog sastava soli (NaCl, KCl, MgCl 2 , CaSO 4 , MgSO 4 ) u različitim morima. Meñutim, razlike u koncentracijama soli su znatne. Vidljivo je da Baltičko more ima najniži sadržaj soli (najniža slanost) zbog priliva ogromnih količina slatke vode, koja se rijekama ulijeva u Baltičko more. Slika 12. Shematski prikaz koncentracije glavnih soli u morskoj vodi Tablica 5. Sastav važnijih anorganskih soli u morima i oceanima (g dm -3 ) Atlantski Sredozemno Baltičko Sjeverno Indijski ocean more more more ocean Ukupno soli: 35,58 39,26 11,03 33,10 35,33 od toga NaCl 28,14 30,76 8,70 25,80 27,83 KCl 0,69 0,66 0,11 0,70 0,51 MgCl 2 3,44 3,44 1,41 2,90 3,53 CaSO 4 1,42 1,69 0,62 1,30 1,18 MgSO 4 2,28 2,39 0,18 2,20 2,38 29

Pri eksploataciji mineralnih sirovina iz morske vode dostupne su nam, uglavnom, vode najužeg priobalnog područja. Zbog toga, bez obzira na identičnost sastava soli i opće ujednačenosti koncentracija u morskoj vodi, razlike u koncentracijama mogu biti znatne. Najveći utjecaj mogu vršiti slatke vode koje izviru u potopljenim izvorima priobalnog područja, riječne vode, utjecaj glečera i dr. U slučaju zatvorenih mora u koje dotječu velike količine vode, salinitet može biti trajno izmijenjen u odnosu na srednji salinitet morske vode. Bitan činilac pri ovom razmatranju je odnos izmeñu isparene vode i dotoka slatke vode. Razlike su vidljive već i kod usporedbe oceana, iako ogromne mase njihove vode prigušuju oscilacije. U Tihi ocean dotječe slatka voda u količini od 0,9 % ukupne vode koju on sadrži. Količina slatke vode koja dotječe u Atlanski ocean iznosi 2,0 % ukupne vode u oceanu, a u Indijski ocean 2,5 %. Ako se promatra odnos isparene vode i vode dotekle u oceane, opaža se ravnoteža (vidi sliku hidrološkog ciklusa, slika 2), jer se najveće količine vode koje ispare vraćaju kao padaline. U malim morima (Crno, Sredozemno), pritok slatke vode može biti relativno velik, a količina isparene vode može biti veća ili manja od dotoka. Crno more ima dotok slatke vode koji premašuje isparavanje. Zbog toga je opći salinitet mora 22 o / oo , a u priobalnom pojasu pada na 13 o / oo . Zbog ovoga se veliki dio vode preljeva kroz Bospor i Dardanele brzinom (2,0 – 2,5) m s -1 . U Sredozemnom moru je, naprotiv, priliv vode rijekama jednak sloju debljine 12 cm rasporeñenom po cijeloj površini mora. Padaline donose još 50 cm, dok je isparavanje (100 – 110) cm. Višak vode iz Crnog mora koji dotječe u Sredozemno more jednak je sloju debljine 6 cm, tako da je isparavanje (30 – 40) cm veće od svih navedenih dotoka. Manjak vode podmiruje se dotokom vode iz Atlanskog oceana kroz Gibraltar. Ipak, isparavanje je toliko da sadržaj soli znatno prelazi srednji sadržaj soli u morima. U nekim dijelovima Sredozemnog mora salinitet doseže 39 o / oo , dok u Jadranskom moru srednji salinitet iznosi 38 o / oo . U južnom dijelu Jadranskog mora salinitet je (38,48 – 38,60) o / oo , a u Jabučkoj kotlini (38,22 – 38,58) o / oo . Ovakvo stanje dovodi do bitnih razlika u ukupnoj koncentraciji soli u vodama perifernih i zatvorenih mora. Iz navedenog slijede dvije osnovne konstantacije: − salinitet smanjuju procesi koji uključuju utok svježe vode iz padalina, kopnenih tokova i otapanja leda 30

− kišne oborine<br />

− dubina mora<br />

− pritok riječnih voda koje se ulijevaju u more, razblažujući njegovu slanost.<br />

Na slici 12. dat je shematski prikaz koncentracije glavnih soli u morskoj vodi, dok<br />

je sastav <strong>morske</strong> <strong>vode</strong> u nekim morima i oceanima prikazan u tablici 5.<br />

Navedeni podatci ukazuju na identičnost osnovnog sastava soli (NaCl, KCl,<br />

MgCl 2 , CaSO 4 , MgSO 4 ) u različitim morima. Meñutim, razlike u koncentracijama soli<br />

su znatne. Vidljivo je da Baltičko more ima najniži sadržaj soli (najniža slanost) zbog<br />

priliva ogromnih količina slatke <strong>vode</strong>, koja se rijekama ulijeva u Baltičko more.<br />

Slika 12. Shematski prikaz koncentracije glavnih soli u morskoj vodi<br />

Tablica 5. Sastav važnijih anorganskih soli u morima i oceanima (g dm -3 )<br />

Atlantski Sredozemno Baltičko Sjeverno Indijski<br />

ocean more more more ocean<br />

Ukupno soli: 35,58 39,26 11,03 33,10 35,33<br />

od toga<br />

NaCl 28,14 30,76 8,70 25,80 27,83<br />

KCl 0,69 0,66 0,11 0,70 0,51<br />

MgCl 2 3,44 3,44 1,41 2,90 3,53<br />

CaSO 4 1,42 1,69 0,62 1,30 1,18<br />

MgSO 4 2,28 2,39 0,18 2,20 2,38<br />

29

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!