Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnoloÅ¡ki fakultet

More documents

Recommendations

Info

Tablica 4. Srednja koncentracija glavnih iona u morskoj vodi,pri salinitetu 34,32 o / oo , i mas. % ukupno prisutnih soli Ioni g/kg morske vode mas. % ukupno prisutnih soli Cl - 18,980 55,04 Na + 10,556 30,61 2- SO 4 2,649 7,68 Mg 2+ 1,272 3,69 Ca 2+ 0,400 1,16 K + 0,380 1,10 - HCO 3 0,140 0,41 Br - 0,065 0,19 H 3 BO 3 0,026 0,07 Sr 2+ 0,013 0,04 F - 0,001 0,003 Svi sastojci iz morske vode izmjenjuju se s okolinom u manjoj ili većoj mjeri: voda isparava, vraća se na kopno u obliku padalina te se vodotocima ponovo vraća u more. Najveće količine Ca 2+ i CO 3 2- iona nalaze se u živim organizmima (ljušture školjaka, puževa, kostur riba) i talože se po njihovu uginuću. Dio ovih iona nakon raspada životinjskih ostataka ponovno se otapa u morskoj vodi. Izmjena tvari u moru prikazana je na slici 11. Uočljivo je da postoji sedam tokova: I – atmosferske padaline, II – riječni nanosi, III – isparavanje s površine, IV – kemijska izmjena izmeñu mora i atmosphere, V – izmjena izmeñu morskih organizama i vodene sredine, VI – stvaranje taloga i VII – elementi s morskog dna. Obzirom na navedenu izmjenu, može se pretpostaviti da svi ioni iz morske vode u odreñenom vremenskom intervalu moraju napraviti krug. Trajanje pojedinog kruga karakterizirano je vremenom zadržavanja pojedine vrste iona u moru, od trenutka ulaza do trenutka izlaza iz vode, zbog ulaza u jedan od ostalih krugova. Utvrñeno je da Na + napravi krug za 260 000 000 godina, Mg 2+ za 45 000 000 godina, K + za 11 000 000 godina, a Ca 2+ za 8 000 000 godina. 27
Slika 11. Izmjena tvari u moru 2.1. SASTAV MORSKE VODE Iako su sva mora uglavnom povezana, morska voda raznih mora ima različit sadržaj soli. Sastav morske vode mijenja se u ovisnosti o karakteristikama priobalnog područja. Značajke koje utječu na masenu koncentraciju soli u moru (g/dm 3 morske vode) su: − smjer i vrsta morskih struja − podmorski izvori slatkih voda 28
Page 1 and 2: Prof. dr. sc. Vanja Martinac MAGNEZ
Page 3 and 4: Izdavač: Kemijsko-tehnološki faku
Page 5 and 6: Najtoplije zahvaljujem recenzentima
Page 7 and 8: str. 2.6. BOROV (III) OKSID U MAGNE
Page 9 and 10: 1.1. PROBLEMI RACIONALNOG NAČINA K
Page 11 and 12: (200 + x) morskih milja 200 morskih
Page 13 and 14: u atmosferi 13 vlažno tlo 100 pada
Page 15 and 16: Ova vrijednost podložna je značaj
Page 17 and 18: zaliha nafte i plina, od čega se u
Page 19 and 20: Tablica 2. Statistički pregled sad
Page 21 and 22: Istovremeno, svjetska mora, naroči
Page 23 and 24: Slika 4. Snimak planeta Zemlje (pog
Page 25 and 26: a) b) Slika 7. Ledeni pokrivač: a)
Page 27 and 28: Zona 5 − Duboki “raspršeni”
Page 29 and 30: Od ukupne površine Zemlje (510 100
Page 31 and 32: Za ovu količinu iona potrebno je i
Page 33: Procesi koji mogu izazvati veće pr
Page 37 and 38: Pri eksploataciji mineralnih sirovi
Page 39 and 40: Tablica 6 − nastavak Količina el
Page 41 and 42: se djelomično slobodni, a djelomi
Page 43 and 44: U novije vrijeme, primjenom kondukt
Page 45 and 46: Tablica 10 − nastavak Element Kon
Page 47 and 48: Tablica 11. Sadržaji i ponašanje
Page 49 and 50: 2.2. EKSPLOATACIJA MINERALA OTOPLJE
Page 51 and 52: vatrostalnih materijala na osnovi m
Page 53 and 54: morskom vodom. U Cumberlandu kod Ha
Page 55 and 56: Zaostali karbonat iz vapna imat će
Page 57 and 58: − obrada magnezijeva hidroksida n
Page 59 and 60: CaCO 3 (s) i do taloženja istog,
Page 61 and 62: Mehanizam nastajanja taloga magnezi
Page 63 and 64: Taloženje se može provesti i uz v
Page 65 and 66: koloidne čestice kroz disperznu sr
Page 67 and 68: hidroksida. Naime, kod dužeg traja
Page 69 and 70: že pomiješati sa suspenzijom koja
Page 71 and 72: Flokulanti se meñusobno razlikuju
Page 73 and 74: 140 cm 3 ↔ 1 g flokulanta flokal-
Page 75 and 76: Kod navedenih ispitivanja masena ko
Page 77 and 78: Tablica 14. Visina taloga, Z (mm),
Page 79 and 80: Z 1 − visina na koju se talog dob
Page 81 and 82: Svakoj visini Z o odgovara odreñen
Page 83 and 84: 7 6 5 3,9 cm3 ∆ Z / mm 4 3 2 1 0
Page 85 and 86:
6 5 4,3 cm3 ∆ Z / mm 4 3 2 1 0 0
Page 87 and 88:
Usporedba s ranije ispitivanim flok
Page 89 and 90:
100 g praškastog flokulanta ……
Page 91 and 92:
Slijedi da su koncentracija i prisu
Page 93 and 94:
Naime, zona D je pod tlakom i u njo
Page 95 and 96:
Brzina taloženja, v s (nagib tange
Page 97 and 98:
gdje je: V& ⋅ γ = V& ⋅ γ (35)
Page 99 and 100:
2.5. NESTEHIOMETRIJSKI NAČIN TALO
Page 101 and 102:
2.6. BOROV (III) OKSID U MAGNEZIJEV
Page 103 and 104:
to da etilen-glikol nije djelotvora
Page 105 and 106:
nastaviti sa zaluženom destilirano
Page 107 and 108:
meñučestičnih veza. Uslijed povi
Page 109 and 110:
strukturno stanje i geometrija prah
Page 111 and 112:
granicama zrna tijekom sinteriranja
Page 113 and 114:
sustava, koja sadrži manju slobodn
Page 115 and 116:
Slika 38. Osnovne promjene koje nas
Page 117 and 118:
Slika 39. Prikaz šest mogućih meh
Page 119 and 120:
Zbog toga se rezultati fundamentaln
Page 121 and 122:
magnezijeva oksida ne ovise samo o
Page 123 and 124:
Ovisnost zgušnjavanja ispresaka ma
Page 125 and 126:
Montičelit (CaMgSiO 4 ) i mervinit
Page 127 and 128:
oksida, npr. CaO i Na 2 O, snizuje
Page 129 and 130:
plinovitoj fazi vrlo značajan za d
Page 131 and 132:
objasniti time da Al 3+ ioni mogu u
Page 133 and 134:
Primjerice: - u temperaturnom podru
Page 135 and 136:
Dodatak w = 0,2 % TiO 2 (u obliku a
Page 137 and 138:
LITERATURA Alvarado E., Torres-Mart
Page 139 and 140:
Hraste M., Mehaničko procesno inž
Page 141 and 142:
Martinac V., Labor M., Gadžo Z., P
Page 143 and 144:
Pilson M. E. Q., An Introduction to
show all

Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnoloÅ¡ki fakultet

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?