Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnoloÅ¡ki fakultet

More documents

Recommendations

Info

Tablica 3. Usporedbeni odnos elemenata u morskoj vodi i stijenama na kontinentu. mas. % u otopini* Element U stijenama na kontinentu U morskoj vodi mas. % g u 600 g stijene / g dm -3 Na 2,4 14,4 10,760 74,7 K 2,1 12,6 38,7 . 10 -2 3,1 Ca 4,1 24,6 41,3 . 10 -2 1,7 Mg 2,3 13,8 1,294 9,4 Sr 3,8 . 10 -2 2,3 . 10 -1 8,0 . 10 -3 3,5 Se 5,0 . 10 -6 3,0 . 10 -5 ≈ 10 -7 3,0 . 10 -1 As 2,0 . 10 -4 1,2 . 10 -3 ≈ 10 -6 8,0 . 10 -3 Pb 12,5 . 10 -4 7,5 . 10 -3 ≈ 10 -9 1,0 . 10 -5 Zn 7,0 . 10 -3 4,2 . 10 -2 ≈ 10 -7 2,0 . 10 -4 Cu 5,5 . 10 -3 3,3 . 10 -2 ≈ 10 -7 3,0 . 10 -4 Co 2,5 . 10 -3 1,5 . 10 -2 ≈ 10 -9 7,0 . 10 -6 Cl 1,3 . 10 -2 7,8 . 10 -2 19,353 24800 S 2,6 . 10 -2 15,6 . 10 -2 88,5 . 10 -2 567 Br 2,5 . 10 -4 1,5 . 10 -3 6,7 . 10 -2 4470 B 3,0 . 10 -4 1,8 . 10 -3 4,6 . 10 -3 256 -3 g dm morske vode * % u otopini = 100 ⋅ . g u 600 g stijene Kemijski sastav morske vode star je već 600 milijuna godina. Glavni ioni u morskoj, odnosno oceanskoj vodi, tj. oni koji daju bitan doprinos sadržaju soli (salinitet), prikazani u tablici 4, uvijek su, ili gotovo uvijek, prisutni u istim relativnim odnosima unatoč tomu što se ukupna količina soli može mijenjati (33 – 37,5) o / oo te čine 99,7 % sastojaka ukupno otopljenih morskoj vodi. Postoje brojni opći trendovi raspodjele saliniteta morskih/oceanskih voda: − salinitet pripovršinskih oceanskih voda je, uglavnom, izmeñu 32 o / oo i 37 o / oo − veće vrijednosti su u nekim poluzatvorenim morima srednjih geografskih širina, gdje isparavanje uvelike nadmašuje padaline i utoke: u Mediteranskom moru (37 − 39) o / oo i Crvenom moru (40 − 41) o / oo − u obalnim vodama utoci mogu rezultirati sniženje pripovršinskog saliniteta. 25
Procesi koji mogu izazvati veće promjene saliniteta zbivaju se na površini oceana, a najuočljivije promjene su do nekoliko stotina metara dubine. Shematski prikaz podjele oceana na zone u odnosu na dubinu dat je na slici 10. Piknoklina je zona naglog porasta gustoće morske vode, a posljedica je naglih vertikalnih promjena saliniteta (haloklina) i temperatura (termoklina). Slika 10. Shematski prikaz podjele oceana na zone u odnosu na dubinu 26
Page 1 and 2: Prof. dr. sc. Vanja Martinac MAGNEZ
Page 3 and 4: Izdavač: Kemijsko-tehnološki faku
Page 5 and 6: Najtoplije zahvaljujem recenzentima
Page 7 and 8: str. 2.6. BOROV (III) OKSID U MAGNE
Page 9 and 10: 1.1. PROBLEMI RACIONALNOG NAČINA K
Page 11 and 12: (200 + x) morskih milja 200 morskih
Page 13 and 14: u atmosferi 13 vlažno tlo 100 pada
Page 15 and 16: Ova vrijednost podložna je značaj
Page 17 and 18: zaliha nafte i plina, od čega se u
Page 19 and 20: Tablica 2. Statistički pregled sad
Page 21 and 22: Istovremeno, svjetska mora, naroči
Page 23 and 24: Slika 4. Snimak planeta Zemlje (pog
Page 25 and 26: a) b) Slika 7. Ledeni pokrivač: a)
Page 27 and 28: Zona 5 − Duboki “raspršeni”
Page 29 and 30: Od ukupne površine Zemlje (510 100
Page 31: Za ovu količinu iona potrebno je i
Page 35 and 36: Slika 11. Izmjena tvari u moru 2.1.
Page 37 and 38: Pri eksploataciji mineralnih sirovi
Page 39 and 40: Tablica 6 − nastavak Količina el
Page 41 and 42: se djelomično slobodni, a djelomi
Page 43 and 44: U novije vrijeme, primjenom kondukt
Page 45 and 46: Tablica 10 − nastavak Element Kon
Page 47 and 48: Tablica 11. Sadržaji i ponašanje
Page 49 and 50: 2.2. EKSPLOATACIJA MINERALA OTOPLJE
Page 51 and 52: vatrostalnih materijala na osnovi m
Page 53 and 54: morskom vodom. U Cumberlandu kod Ha
Page 55 and 56: Zaostali karbonat iz vapna imat će
Page 57 and 58: − obrada magnezijeva hidroksida n
Page 59 and 60: CaCO 3 (s) i do taloženja istog,
Page 61 and 62: Mehanizam nastajanja taloga magnezi
Page 63 and 64: Taloženje se može provesti i uz v
Page 65 and 66: koloidne čestice kroz disperznu sr
Page 67 and 68: hidroksida. Naime, kod dužeg traja
Page 69 and 70: že pomiješati sa suspenzijom koja
Page 71 and 72: Flokulanti se meñusobno razlikuju
Page 73 and 74: 140 cm 3 ↔ 1 g flokulanta flokal-
Page 75 and 76: Kod navedenih ispitivanja masena ko
Page 77 and 78: Tablica 14. Visina taloga, Z (mm),
Page 79 and 80: Z 1 − visina na koju se talog dob
Page 81 and 82: Svakoj visini Z o odgovara odreñen
Page 83 and 84:
7 6 5 3,9 cm3 ∆ Z / mm 4 3 2 1 0
Page 85 and 86:
6 5 4,3 cm3 ∆ Z / mm 4 3 2 1 0 0
Page 87 and 88:
Usporedba s ranije ispitivanim flok
Page 89 and 90:
100 g praškastog flokulanta ……
Page 91 and 92:
Slijedi da su koncentracija i prisu
Page 93 and 94:
Naime, zona D je pod tlakom i u njo
Page 95 and 96:
Brzina taloženja, v s (nagib tange
Page 97 and 98:
gdje je: V& ⋅ γ = V& ⋅ γ (35)
Page 99 and 100:
2.5. NESTEHIOMETRIJSKI NAČIN TALO
Page 101 and 102:
2.6. BOROV (III) OKSID U MAGNEZIJEV
Page 103 and 104:
to da etilen-glikol nije djelotvora
Page 105 and 106:
nastaviti sa zaluženom destilirano
Page 107 and 108:
meñučestičnih veza. Uslijed povi
Page 109 and 110:
strukturno stanje i geometrija prah
Page 111 and 112:
granicama zrna tijekom sinteriranja
Page 113 and 114:
sustava, koja sadrži manju slobodn
Page 115 and 116:
Slika 38. Osnovne promjene koje nas
Page 117 and 118:
Slika 39. Prikaz šest mogućih meh
Page 119 and 120:
Zbog toga se rezultati fundamentaln
Page 121 and 122:
magnezijeva oksida ne ovise samo o
Page 123 and 124:
Ovisnost zgušnjavanja ispresaka ma
Page 125 and 126:
Montičelit (CaMgSiO 4 ) i mervinit
Page 127 and 128:
oksida, npr. CaO i Na 2 O, snizuje
Page 129 and 130:
plinovitoj fazi vrlo značajan za d
Page 131 and 132:
objasniti time da Al 3+ ioni mogu u
Page 133 and 134:
Primjerice: - u temperaturnom podru
Page 135 and 136:
Dodatak w = 0,2 % TiO 2 (u obliku a
Page 137 and 138:
LITERATURA Alvarado E., Torres-Mart
Page 139 and 140:
Hraste M., Mehaničko procesno inž
Page 141 and 142:
Martinac V., Labor M., Gadžo Z., P
Page 143 and 144:
Pilson M. E. Q., An Introduction to
show all

Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnoloÅ¡ki fakultet

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?