Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnološki fakultet

Od ukupne površine Zemlje (510 100 933 km 2 ) morima i oceanima pripadaju 3/4,
odnosno 71 %. To je površina od oko 360⋅10 6 km 2 , prosječne dubine oko 4 km, što
predstavlja volumen od oko 1440⋅10 6 km 3 .
Budući da je prosječna gustoća morske vode 1030 kg/m 3 ili 1,03 t/m 3 , 1 km 3
morske vode ima masu 1,03 . 10 9 t.
Uzevši u obzir da je sadržaj otopljenih soli ≈ 3,5 %, u svakom km 3 morske vode
ima 1,03⋅10 9 t ⋅ 0,035 = 36,05⋅10 6 t čvrste tvari, odnosno ukupna količina mineralne tvari
u morima i oceanima iznosi:
1440 ⋅ 10
6
km
3
⋅ 36,05 ⋅10
6
t
km
3
≅ 5 ⋅10
16
t.
Prema tome, mora i oceani sadrže neiscrpne i neograničene zalihe mineralnih
sirovina. S tog stanovišta, najinteresantnije svojstvo mora i oceana je sadržaj i sastav soli
u morskoj vodi.
Iz odnosa mase 1 km 3 morske vode i sadržaja mineralnih tvari u njoj, moguće je
izračunati debljinu zaliha mineralnih sirovina u morskoj vodi.
1,03 ⋅10
5 ⋅10
16
t ⇔
x = 48,5 . 10 6 km 3
9
t ⇔1km
3
morske vode
x
Kada bi se sve soli mora i oceana mogle ekstrahirati i uskladištiti na kopnu bi se dobio
sloj debljine 135 m.
6
V 48,5 ⋅10
=
6
A 360 ⋅10
km
3
h =
2
km
= 0,135 km = 135 m
Morska voda sadrži otopljene mnoge anorganske soli. Slikovito rečeno, oceani
predstavljaju ogroman laboratorij kemije elektrolitnih otopina. U odreñenom smislu ovaj
je laboratorij dosadno jednoličan. U njegovu sastavu dominira šest glavnih elemenata
(Na, Mg, Ca, K, Cl, S) količine kojih su gotovo konstantne, u odnosu jedna na drugu,
22