Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnološki fakultet
Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnološki fakultet Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnološki fakultet
Slika 6. Snimak planeta Zemlje (pogled na Australiju) Zemlja, taj “modri planet”, najljepši je od svih planeta i to zbog modrobijelog izgleda koji nastaje kombinacijom oceana i oblaka − slojeva ovisnih o vodi. Fizikalna svojstva vode razlikuju se od svojstava ostalih kapljevina i imaju vrlo značajan utjecaj na geologiju Zemlje. Pri temperaturi koja vlada na Zemlji, a koja je posljedica odgovarajuće udaljenosti od Sunca, voda je u kapljevitom stanju. Snižavanjem temperature (≤ 0 o C) voda prelazi u čvrsto stanje, a povišenjem temperature prelazi u plinsku, odnosno parnu fazu. Led pokriva površine polova (slika 7 a) i visokih planina Zemlje (slika 7 b) te ima velik utjecaj na eroziju stijena, stvarajući krhotine koje rijeke (nastale iz kišnih oborina, rastaljenog leda i snijega) deponiraju u morskim plićacima i na taj način nastaju novi slojevi sedimentnih stijena. Led ima manju gustoću od vode (najveća gustoća vode je pri 4 o C) pa zahvaljujući toj činjenici led pluta na površini mora/oceana, spriječavajući njihovo smrzavanje po čitavoj dubini. 17
a) b) Slika 7. Ledeni pokrivač: a) Sjeverni pol; b) zapadni Mount Everest Lakoisparavajuće vode stvaraju oblačni pokrivač iznad znatnog dijela Zemlje. Ovaj oblačni pokrivač pomaže da se na Zemlji održi temperatura kojoj su ljudi i životinje prilagoñeni. Iako je znatan volumen vode na Zemljinoj površini nastao u razdoblju njezina hlañenja iz rastaljenog stanja, izvjesna količina vode nastala je i emisijama vulkana kroz 4500 milijuna godina života Zemlje. Oceani su, dakle, postojali kroz tisuće milijuna godina, meñutim njihov se oblik mijenjao tijekom pojedinih geoloških razdoblja, na što ukazuju i teorije o nastajanju kontinenata. Tektonske sile koje uzrokuju pomicanje kontinenata uzrokuju i nabiranje Zemljine površine (uzdizanje i poniranje) kojim nastaju planine i ponori u oceanima. 18
- Page 1 and 2: Prof. dr. sc. Vanja Martinac MAGNEZ
- Page 3 and 4: Izdavač: Kemijsko-tehnološki faku
- Page 5 and 6: Najtoplije zahvaljujem recenzentima
- Page 7 and 8: str. 2.6. BOROV (III) OKSID U MAGNE
- Page 9 and 10: 1.1. PROBLEMI RACIONALNOG NAČINA K
- Page 11 and 12: (200 + x) morskih milja 200 morskih
- Page 13 and 14: u atmosferi 13 vlažno tlo 100 pada
- Page 15 and 16: Ova vrijednost podložna je značaj
- Page 17 and 18: zaliha nafte i plina, od čega se u
- Page 19 and 20: Tablica 2. Statistički pregled sad
- Page 21 and 22: Istovremeno, svjetska mora, naroči
- Page 23: Slika 4. Snimak planeta Zemlje (pog
- Page 27 and 28: Zona 5 − Duboki “raspršeni”
- Page 29 and 30: Od ukupne površine Zemlje (510 100
- Page 31 and 32: Za ovu količinu iona potrebno je i
- Page 33 and 34: Procesi koji mogu izazvati veće pr
- Page 35 and 36: Slika 11. Izmjena tvari u moru 2.1.
- Page 37 and 38: Pri eksploataciji mineralnih sirovi
- Page 39 and 40: Tablica 6 − nastavak Količina el
- Page 41 and 42: se djelomično slobodni, a djelomi
- Page 43 and 44: U novije vrijeme, primjenom kondukt
- Page 45 and 46: Tablica 10 − nastavak Element Kon
- Page 47 and 48: Tablica 11. Sadržaji i ponašanje
- Page 49 and 50: 2.2. EKSPLOATACIJA MINERALA OTOPLJE
- Page 51 and 52: vatrostalnih materijala na osnovi m
- Page 53 and 54: morskom vodom. U Cumberlandu kod Ha
- Page 55 and 56: Zaostali karbonat iz vapna imat će
- Page 57 and 58: − obrada magnezijeva hidroksida n
- Page 59 and 60: CaCO 3 (s) i do taloženja istog,
- Page 61 and 62: Mehanizam nastajanja taloga magnezi
- Page 63 and 64: Taloženje se može provesti i uz v
- Page 65 and 66: koloidne čestice kroz disperznu sr
- Page 67 and 68: hidroksida. Naime, kod dužeg traja
- Page 69 and 70: že pomiješati sa suspenzijom koja
- Page 71 and 72: Flokulanti se meñusobno razlikuju
- Page 73 and 74: 140 cm 3 ↔ 1 g flokulanta flokal-
Slika 6. Snimak planeta Zemlje (pogled na Australiju)<br />
Zemlja, taj “modri planet”, najljepši je od svih planeta i to zbog modrobijelog<br />
<strong>iz</strong>gleda koji nastaje kombinacijom oceana i oblaka − slojeva ovisnih o vodi.<br />
F<strong>iz</strong>ikalna svojstva <strong>vode</strong> razlikuju se od svojstava ostalih kapljevina i imaju vrlo<br />
značajan utjecaj na geologiju Zemlje. Pri temperaturi koja vlada na Zemlji, a koja je<br />
posljedica odgovarajuće udaljenosti od Sunca, voda je u kapljevitom stanju.<br />
Snižavanjem temperature (≤ 0 o C) voda prelazi u čvrsto stanje, a povišenjem<br />
temperature prelazi u plinsku, odnosno parnu fazu.<br />
Led pokriva površine polova (slika 7 a) i visokih planina Zemlje (slika 7 b) te<br />
ima velik utjecaj na eroziju stijena, stvarajući krhotine koje rijeke (nastale <strong>iz</strong> kišnih<br />
oborina, rastaljenog leda i snijega) deponiraju u morskim plićacima i na taj način<br />
nastaju novi slojevi sedimentnih stijena.<br />
Led ima manju gustoću od <strong>vode</strong> (najveća gustoća <strong>vode</strong> je pri 4 o C) pa<br />
zahvaljujući toj činjenici led pluta na površini mora/oceana, spriječavajući njihovo<br />
smrzavanje po čitavoj dubini.<br />
17
Change language