Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnološki fakultet
Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnološki fakultet Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnološki fakultet
Većina procesa u otvorenim morima, odnosno oceanima su bio-procesi, u kojima morske biljke i životinje igraju glavnu ulogu. Tvari kao što su Ca i Si ekstrahiraju se iz morske vode pomoću biljaka i životinja, koje ih koriste u svojim metaboličkim procesima. Ovi elementi mogu u biljkama i životinjama prelaziti u netopljivi oblik te se putem difuzije oslobañati natrag u morsku vodu, gdje se polako talože na morsko dno. Meñutim, spomenuti elementi mogu se u biljkama i životinjama izdvajati i koncentrirati. Nakon uginuća ovih organizama i razlaganja biogenog materijala, ostatak se taloži na morsko dno i može se klasificirati kao anorganski u cilju razmatranja mineralnih ležišta. Većina sedimenata u moru je nastala na ovaj način. 1.4. UGROŽENOST EKOSUSTAVA I ZAŠTITA MORSKOG OKOLIŠA Istraživanja i korištenje morskog bogatstva te ubrzani industrijski i urbani razvoj na njegovim obalama prijete ozbiljnom narušavanju morskog okoliša uslijed zagañivanja. More je, nažalost, najjeftinije odlagalište otpada, bilo da se radi o izravnom odlaganju otpada u more, ili loše riješeni sustavi obradbe i odvoda otpadnih voda, industrijskih ispusnih plinova i dimova, dovode do zagañenja mora i podmorja. Dnevno širom svijeta u velikim i nekontroliranim količinama u more dospijeva kemijski otpad, radioaktivni otpad, pesticidi i prljave otpadne vode. Računa se da, u normalnom postupku, samo naftnih proizvoda u more godišnje dospije izmeñu pet i deset milijuna tona, zagañujući na taj način životni sustav u njemu. Kad se toj brojci pridodaju one količine što u more dospijevaju uslijed udesa brodova te erupcija na morskom dnu prilikom istraživanja ili eksploatacije, onda se zaista čovječanstvo tim problemom mora najozbilnije pozabaviti, tim prije što je to prvenstveno meñunarodni problem. Praksa ukazuje na to da broj udesa raste razmjerno s porastom eksploatacije mora. Ni kopanje mangnskih grumena s dubokog morskog dna neće biti bez ozbiljnih posljedica za žive organizme i okolinu u širim područjima takvih podmorskih rudnika, jer će i oni postati izvori velikog i opasnog zagañivanja. Stoga, znanstvenici i stručnjaci najozbilnije upozoravaju da se moraju poduzeti svestrane globalne mjere radi zaustavljanja ovog opasnog trenda. Naime, kanalima i rijekama velike količine zagañivala dospijevaju s kopna u more, što znatno umanje njihov negativan učinak na život na kopnu. 13
Istovremeno, svjetska mora, naročito zatvorena i poluzatvorena sve teže “grcaju” pod teretom prljavih i štetnih tvari koje u njih dospijevaju, ponajviše s kopna, ali i s brodova i s morskog dna, što predstavlja ozbiljnu prijetnju životu u njima. Integritet morskog ekosustava je ozbiljno narušen, što može imati za posljedicu ozbiljne gubitke u gospodarstvu, a negativno će se ispoljiti i u nepredvidivim klimatskim promjenama. Znanost, naime, tvrdi da niti jedna vrsta ne bi mogla živjeti na našem planetu ako plankton i alge ne bi pomogli da se stvori atmosfera koja je neophodna svim vrstama koje dišu plućima (70 % atmosferskog kisika proizvodi fitoplankton na površini oceana). Stručnjaci, ipak, ističu da je moguće, neometajući daljnji razvoj u svijetu, bitno utjecati na zaustavljanje ovakvog štetnog trenda, kako bi se očuvao i održao integritet morskog ekosustava. Stoga su potrebna nastojanja, u meñunarodnim okvirima, u smjeru globalnog nadzora (monitoring) i u smjeru uspostave banke uzoraka iz morskog, ali i iz drugih okoliša, što će doprinijeti boljem poznavanju fizikalnih i biokemijskih elemenata, te uzročno-posljedičnih odnosa stresa kojemu je izložen morski ekosustav. 1.5. RAZREDBA MORSKIH ZALIHA Hoće li se neki mineralni izvor svrstati u morske ili, pak, u kopnene mineralne izvore, ovisi prvenstveno o zoni eksploatacije, a u manjoj mjeri o metodi eksploatacije. Ako se eksploatacija mineralnog izvora obavlja u morskom okolišu i podvrgnuta je djelovanjiu mora/oceana (valovi, morske struje, plima i oseka, morski organizmi), onda je takav mineralni izvor – morski mineralni izvor. Ponekad je razredbu vrlo teško izvršiti. U mnogim slučajevima nema oštre granice koja bi dijelila morski izvor od kopnenog izvora, primjerice nafta iz mora, odnosno naftna ležišta u kontinentskim sprudovima više od 2 morske milje udaljenim od obale, a eksploatiraju se iz bušotina u pozadini obale. Iako su ta ležišta nafte morskog podrijetla i locirana u morskom okolišu, teško ih je svrstati u morske izvore. Meñutim, ako se ova ležišta eksploatiraju s umjetnih otoka ili platformi, učvršćenih za morsko dno ili plutajućih, tada se radi o morskim izvorima. Stoga, se ležišta koja su nastala kontinentalnim procesima iznad morske razine, kao što su nanosna ležišta u potopljenim 14
- Page 1 and 2: Prof. dr. sc. Vanja Martinac MAGNEZ
- Page 3 and 4: Izdavač: Kemijsko-tehnološki faku
- Page 5 and 6: Najtoplije zahvaljujem recenzentima
- Page 7 and 8: str. 2.6. BOROV (III) OKSID U MAGNE
- Page 9 and 10: 1.1. PROBLEMI RACIONALNOG NAČINA K
- Page 11 and 12: (200 + x) morskih milja 200 morskih
- Page 13 and 14: u atmosferi 13 vlažno tlo 100 pada
- Page 15 and 16: Ova vrijednost podložna je značaj
- Page 17 and 18: zaliha nafte i plina, od čega se u
- Page 19: Tablica 2. Statistički pregled sad
- Page 23 and 24: Slika 4. Snimak planeta Zemlje (pog
- Page 25 and 26: a) b) Slika 7. Ledeni pokrivač: a)
- Page 27 and 28: Zona 5 − Duboki “raspršeni”
- Page 29 and 30: Od ukupne površine Zemlje (510 100
- Page 31 and 32: Za ovu količinu iona potrebno je i
- Page 33 and 34: Procesi koji mogu izazvati veće pr
- Page 35 and 36: Slika 11. Izmjena tvari u moru 2.1.
- Page 37 and 38: Pri eksploataciji mineralnih sirovi
- Page 39 and 40: Tablica 6 − nastavak Količina el
- Page 41 and 42: se djelomično slobodni, a djelomi
- Page 43 and 44: U novije vrijeme, primjenom kondukt
- Page 45 and 46: Tablica 10 − nastavak Element Kon
- Page 47 and 48: Tablica 11. Sadržaji i ponašanje
- Page 49 and 50: 2.2. EKSPLOATACIJA MINERALA OTOPLJE
- Page 51 and 52: vatrostalnih materijala na osnovi m
- Page 53 and 54: morskom vodom. U Cumberlandu kod Ha
- Page 55 and 56: Zaostali karbonat iz vapna imat će
- Page 57 and 58: − obrada magnezijeva hidroksida n
- Page 59 and 60: CaCO 3 (s) i do taloženja istog,
- Page 61 and 62: Mehanizam nastajanja taloga magnezi
- Page 63 and 64: Taloženje se može provesti i uz v
- Page 65 and 66: koloidne čestice kroz disperznu sr
- Page 67 and 68: hidroksida. Naime, kod dužeg traja
- Page 69 and 70: že pomiješati sa suspenzijom koja
Većina procesa u otvorenim morima, odnosno oceanima su bio-procesi, u kojima<br />
<strong>morske</strong> biljke i životinje igraju glavnu ulogu. Tvari kao što su Ca i Si ekstrahiraju se <strong>iz</strong><br />
<strong>morske</strong> <strong>vode</strong> pomoću biljaka i životinja, koje ih koriste u svojim metaboličkim<br />
procesima. Ovi elementi mogu u biljkama i životinjama prelaziti u netopljivi oblik te se<br />
putem difuzije oslobañati natrag u morsku vodu, gdje se polako talože na morsko dno.<br />
Meñutim, spomenuti elementi mogu se u biljkama i životinjama <strong>iz</strong>dvajati i koncentrirati.<br />
Nakon uginuća ovih organ<strong>iz</strong>ama i razlaganja biogenog materijala, ostatak se taloži na<br />
morsko dno i može se klasificirati kao anorganski u cilju razmatranja mineralnih ležišta.<br />
Većina sedimenata u moru je nastala na ovaj način.<br />
1.4. UGROŽENOST EKOSUSTAVA I ZAŠTITA MORSKOG OKOLIŠA<br />
Istraživanja i korištenje morskog bogatstva te ubrzani industrijski i urbani razvoj na<br />
njegovim obalama prijete ozbiljnom narušavanju morskog okoliša uslijed zagañivanja.<br />
More je, nažalost, najjeftinije odlagalište otpada, bilo da se radi o <strong>iz</strong>ravnom odlaganju<br />
otpada u more, ili loše riješeni sustavi obradbe i odvoda otpadnih voda, industrijskih<br />
ispusnih plinova i dimova, do<strong>vode</strong> do zagañenja mora i podmorja.<br />
Dnevno širom svijeta u velikim i nekontroliranim količinama u more dospijeva<br />
kemijski otpad, radioaktivni otpad, pesticidi i prljave otpadne <strong>vode</strong>. Računa se da, u<br />
normalnom postupku, samo naftnih pro<strong>iz</strong>voda u more godišnje dospije <strong>iz</strong>meñu pet i deset<br />
milijuna tona, zagañujući na taj način životni sustav u njemu. Kad se toj brojci pridodaju<br />
one količine što u more dospijevaju uslijed udesa brodova te erupcija na morskom dnu<br />
prilikom istraživanja ili eksploatacije, onda se zaista čovječanstvo tim problemom mora<br />
najozbilnije pozabaviti, tim prije što je to prvenstveno meñunarodni problem.<br />
Praksa ukazuje na to da broj udesa raste razmjerno s porastom eksploatacije mora. Ni<br />
kopanje mangnskih grumena s dubokog morskog dna neće biti bez ozbiljnih posljedica za<br />
žive organ<strong>iz</strong>me i okolinu u širim područjima takvih podmorskih rudnika, jer će i oni<br />
postati <strong>iz</strong>vori velikog i opasnog zagañivanja. Stoga, znanstvenici i stručnjaci najozbilnije<br />
upozoravaju da se moraju poduzeti svestrane globalne mjere radi zaustavljanja ovog<br />
opasnog trenda. Naime, kanalima i rijekama velike količine zagañivala dospijevaju s<br />
kopna u more, što znatno umanje njihov negativan učinak na život na kopnu.<br />
13
Change language