Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnološki fakultet
Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnološki fakultet Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnološki fakultet
statistički pregled sadržaja metala u manganskim grumenima iz različitih područja Tihog oceana. Velika prednost u budućoj eksploataciji manganskih grumena sastoji se u tome što se oni s neuporedivo većim postotkom korisne tvari nalaze na samoj površini mulja na oceanskom dnu. Naprotiv, prilikom vañenja rude na kopnu neophodno je prethodno ukloniti gomile kamenja ili kopati tunele. Da bi se dobila 1 t Cu u velikom rudniku bakra potrebno je, u prosjeku, “prevrnuti” oko 400 t kamenja i ukloniti oko 160 t otpadaka te utrošiti 2,6 t H 2 SO 4 i ukloniti 4 t troske (što je ukupno oko 600 t materijala). Meñutim za dobivanje 1 t Cu iz manganskih grumena s oceanskog dna potrebno je “prevrnuti” otprilike samo 80 t manganskih grumena, što je znatno manje u usporedbi sa skoro 600 t materijala na kopnu. Budući da su već izgrañena i ispitana ogromna postrojenja s relativno jednostavnim tehničkim rješenjima za dobivanje manganskih grumena iz velikih oceanskih dubina, ova eksploatacija predstavlja veliki “mamac” za industrijski razvijene zemlje, u prvom redu za njihove multinacionalne kompanije. To, meñutim, u sebi nosi i vrlo ozbiljne opasnosti za zemlje u razvoju, posebice za proizvoñače Cu, Ni i drugih sirovina, kojima proizvodnja iz mora može ugroziti njihovu proizvodnju na kopnu, a samim tim i egzistenciju. Upravo to ovaj, ionako složen, problem čini još ozbiljnijim i zahtijeva pravedno reguliranje. Ostali minerali koji se mogu koristiti iz mora nalaze se, pretežito, nedaleko od obale ili, pak,u samoj morskoj vodi. To su kalcijev karbonat, kositar, magnetit, zlato, platina, dijamanti, titan, natrijev klorid, brom, magnezij, itd. Meñutim, njihova dosadašnja eksploatacija je bila skromnih razmjera te nije bila osobito ekonomski zanimljiva, ali ne znači da eksploatacija nekih minerala to ne bi mogla postati. Razlozi za slabu eksploataciju minerala iz mora su raznovrsni: − pomanjkanje znanja o tome čega sve u moru ima i prednosti eksploatacije mineralnih zaliha iz mora − nedostatak odgovarajuće tehnologije za ekonomsku eksploataciju − nepostojanje ekonomske i/ili političke potrebe eksploatacije ovih zaliha. 11
Tablica 2. Statistički pregled sadržaja metala u manganskim nodulima iz različitih područja Tihog oceana (u mas. %) mas.% Sastav manganskih max. min. srednja vrijednost grumena MnO 2 63,2 11,4 31,7 Fe 2 O 3 42,0 6,5 24,3 SiO 2 29,1 6,0 19,2 Al 2 O 3 14,2 0,6 3,8 CaCO 3 7,0 2,2 4,1 CaSO 4 1,3 0,3 0,8 Ca 3 (PO 4 ) 2 1,4 tragovi 0,3 MgCO 3 5,1 0,1 2,7 H 2 O 24,8 8,7 13,0 Netopljivo u HCl 38,9 16,1 26,8 Meñutim, u odreñenom trenutku ekonomska situacija može dovesti do političke odluke o novčanoj potpori eksploataciji pojedinog mineralnog ležišta, koje time postaje mineralni izvor (izvor sirovine), primjerice uran iz mora (USA Atomic Energy Commission), nikal (Oregon), manganov (II) oksid (Nevada). Dakle, mineralno ležište može biti: − ekonomski izvor minerala na jednoj, ali ne i na drugoj lokacijiu jednom povijesnom razdoblju, ali ne i u drugom − političkim odlukama u jednoj, ali ne i u drugoj zemlji. Primjerice, velika nalazišta Cu (zapadni dio USA) s niskom koncentracijom bakra, nekad su se smatrala bezvrijednima, a danas se smatraju svjetskim zalihama bakra. Ukoliko se pokaže da se postojećom tehnologijom i ekonomski povoljno može rudariti, prerañivati i upotrebljavati mineralne zalihe mora, te zalihe se smatraju mineralnim izvorima. Pod pojmom “mineral” podrazumijevaju se elementi ili spojevi koji se nalaze u anorganskom obliku, a koriste se ili se, pak, nalaze na tržištu za industrijsku primjenu. Anorganski materijal se eksploatira bez obzira na način njegova postanka, tj. genezu. 12
- Page 1 and 2: Prof. dr. sc. Vanja Martinac MAGNEZ
- Page 3 and 4: Izdavač: Kemijsko-tehnološki faku
- Page 5 and 6: Najtoplije zahvaljujem recenzentima
- Page 7 and 8: str. 2.6. BOROV (III) OKSID U MAGNE
- Page 9 and 10: 1.1. PROBLEMI RACIONALNOG NAČINA K
- Page 11 and 12: (200 + x) morskih milja 200 morskih
- Page 13 and 14: u atmosferi 13 vlažno tlo 100 pada
- Page 15 and 16: Ova vrijednost podložna je značaj
- Page 17: zaliha nafte i plina, od čega se u
- Page 21 and 22: Istovremeno, svjetska mora, naroči
- Page 23 and 24: Slika 4. Snimak planeta Zemlje (pog
- Page 25 and 26: a) b) Slika 7. Ledeni pokrivač: a)
- Page 27 and 28: Zona 5 − Duboki “raspršeni”
- Page 29 and 30: Od ukupne površine Zemlje (510 100
- Page 31 and 32: Za ovu količinu iona potrebno je i
- Page 33 and 34: Procesi koji mogu izazvati veće pr
- Page 35 and 36: Slika 11. Izmjena tvari u moru 2.1.
- Page 37 and 38: Pri eksploataciji mineralnih sirovi
- Page 39 and 40: Tablica 6 − nastavak Količina el
- Page 41 and 42: se djelomično slobodni, a djelomi
- Page 43 and 44: U novije vrijeme, primjenom kondukt
- Page 45 and 46: Tablica 10 − nastavak Element Kon
- Page 47 and 48: Tablica 11. Sadržaji i ponašanje
- Page 49 and 50: 2.2. EKSPLOATACIJA MINERALA OTOPLJE
- Page 51 and 52: vatrostalnih materijala na osnovi m
- Page 53 and 54: morskom vodom. U Cumberlandu kod Ha
- Page 55 and 56: Zaostali karbonat iz vapna imat će
- Page 57 and 58: − obrada magnezijeva hidroksida n
- Page 59 and 60: CaCO 3 (s) i do taloženja istog,
- Page 61 and 62: Mehanizam nastajanja taloga magnezi
- Page 63 and 64: Taloženje se može provesti i uz v
- Page 65 and 66: koloidne čestice kroz disperznu sr
- Page 67 and 68: hidroksida. Naime, kod dužeg traja
Tablica 2. Statistički pregled sadržaja metala u manganskim nodulima <strong>iz</strong> različitih<br />
područja Tihog oceana (u mas. %)<br />
mas.%<br />
Sastav manganskih max. min. srednja vrijednost<br />
grumena<br />
MnO 2 63,2 11,4 31,7<br />
Fe 2 O 3 42,0 6,5 24,3<br />
SiO 2 29,1 6,0 19,2<br />
Al 2 O 3 14,2 0,6 3,8<br />
CaCO 3 7,0 2,2 4,1<br />
CaSO 4 1,3 0,3 0,8<br />
Ca 3 (PO 4 ) 2 1,4 tragovi 0,3<br />
MgCO 3 5,1 0,1 2,7<br />
H 2 O 24,8 8,7 13,0<br />
Netopljivo u HCl 38,9 16,1 26,8<br />
Meñutim, u odreñenom trenutku ekonomska situacija može dovesti do političke odluke o<br />
novčanoj potpori eksploataciji pojedinog mineralnog ležišta, koje time postaje mineralni<br />
<strong>iz</strong>vor (<strong>iz</strong>vor sirovine), primjerice uran <strong>iz</strong> mora (USA Atomic Energy Commission), nikal<br />
(Oregon), manganov (II) <strong>oksid</strong> (Nevada). Dakle, mineralno ležište može biti:<br />
− ekonomski <strong>iz</strong>vor minerala na jednoj, ali ne i na drugoj lokacijiu jednom povijesnom<br />
razdoblju, ali ne i u drugom<br />
− političkim odlukama u jednoj, ali ne i u drugoj zemlji. Primjerice, velika nalazišta Cu<br />
(zapadni dio USA) s niskom koncentracijom bakra, nekad su se smatrala bezvrijednima, a<br />
danas se smatraju svjetskim zalihama bakra.<br />
Ukoliko se pokaže da se postojećom tehnologijom i ekonomski povoljno može<br />
rudariti, prerañivati i upotrebljavati mineralne zalihe mora, te zalihe se smatraju<br />
mineralnim <strong>iz</strong>vorima.<br />
Pod pojmom “mineral” podrazumijevaju se elementi ili spojevi koji se nalaze u<br />
anorganskom obliku, a koriste se ili se, pak, nalaze na tržištu za industrijsku primjenu.<br />
Anorganski materijal se eksploatira bez obzira na način njegova postanka, tj. genezu.<br />
12
Change language