Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnološki fakultet
Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnološki fakultet Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnološki fakultet
Rezultati oceanografskih istraživanja su pokazali da morska voda i morsko dno sadrže velike zalihe različitih minerala i metala, a razvoj prikladne tehnologije osigurao bi ekonomično iskorištavanje tog prirodnog bogatstva. Važna prednost raznolikog mineralnog bogatstva mora je jednolika rasporeñenost po svim oceanima i morima te dostupnost većini zemalja. Tri su osnovne vrste izvora minerala u morima i oceanima: − minerali otopljeni u morskoj vodi − minerali u sloju sedimenta na morskom dnu − čvrsta ležišta ispod morskog dna. Iako se danas minerali dobivaju iz svih triju izvora, ipak su još vrlo malo iskorištene stvarne mogućnosti što ih pruža golemi morski prostor. U tablici 1 su prikazane procijenjene zalihe metala otopljenih u morskoj vodi i sadržanih u sloju sedimenta debljine 1 m na dnu Tihog oceana. Iz ogromnog prostranstva mora i oceana, površina kojih čini čak 71 % površine Zemlje, svijet u većim količinama koristi samo natrijev klorid, magnezij, brom i sumpor ispod morskog dna (ležišta u Meksičkom zaljevu) te plin i naftu iz podmorskih ležišta. Za čovjeka i njegovo potomstvo možda je ipak najznačajnije saznanje da se iz mora, primjenom specijalne tehnologije, mogu dobivati gotovo neograničene količine pitke vode, nestašicu koje svijet već danas osjeća. Znanstvenici smatraju da zbog zagañenja vode za piće godišnje oboli pola milijarde ljudi te umre oko pet milijuna djece. Tablica 1. Procijenjene količine metala u morskoj vodi i u morskom sedimentu u Gt (10 9 t) Mn Cu Ni Co Otopljeno u morskoj vodi 3 5 3 0,8 Sadržano u gornjem sloju sedimenta, debljine 1m, u Tihom oceanu 4 8,8 16,4 5,8 Nafta i prirodni (zemni) plin koji se nalaze u podmorju imaju golemo značenje za sadašnjost, ali još više za budućnost, jer svjetski zahtjevi za energijom rastu brže od dostupnih izvora. Procijenjeno je da se ispod morskog dna nalazi oko 18 % utvrñenih 9
zaliha nafte i plina, od čega se u području Bliskog istoka nalazi 58 %, uz obale Latinske Amerike 16 %, Sjeverne Amerike 10 %, Europe 7 %, Afrike 5 % te Azije i Australije 2 %. Najzanimljivija i najbogatija nalazišta u tim regijama su u poluzatvorenim, relativno plitkim bazenima, dubine kojih su već sada i ekonomski i tehnološki pristupačne (Meksički zaljev, Karipsko more, Sredozemno more, Crno i Crveno more, Jadransko more, Sjeverno, Beringovo i Istočno Kinesko more). Od dokazanih svjetskih zaliha nafte u podmorju se nalazi oko 22 %, što iznosi oko 21 Gt. Od dokazanih svjetskih zaliha plina u podmorju se nalazi oko 10 %, što iznosi oko 7000 Gt. Procjenjuje se da još neotkrivene iskoristive svjetske zalihe nafte i plina na kopnu i moru premašuju one do sada utvrñene za faktor 1,5. Stručnjaci smatraju da najmanje 50 % neotkrivenih zaliha leži ispod mora. Iako najveća dubina dobivanja nafte iz podmorja iznosi 114 m (na udaljenosti cca 100 morskih milja od obale Kalifornije), ipak glavni dio te nafte zasad dolazi s dubine do 30 m. Cijena nafte naglo raste s povećanjem dubine, a eksploatacija iz mora je oko 2 puta skuplja od one na kopnu, sličnih karakteristika. Ipak, nema nikakve sumnje u to da će se bitka za naftu i plin iz mora ubrzati u budućnosti, a količina dobivena iz mora stalno povećavati. To ukazuje na potrebu uspostavljanja odgovarajućeg režima gospodarenja, s obzirom na moguće negativne posljedice koje iz toga mogu proizaći. Od ostalih poznatih mineralnih sirovina koje se nalaze na morskom dnu ekonomski su najzanimljiviji manganski grumeni (engl. manganese nodules). Fizički izgled ovih grumena je nalik na krumpire, a većinom su svijetli i prozirni. Za razliku od većine minerala na kopnu koji mogu biti od komercijalnog interesa, manganski grumeni su oksidi, ne sadrže sumpor i nisu kristalne strukture. Ova svojstva znatno pojednostavljuju tehnologiju njihova razlaganja i ekonomski su jako zanimljivi, posebice ona nalazišta u kojima manganski grumeni posjeduju povoljan udio Ni i Cu i/ili Co i Mo. Grumeni od industrijskog interesa se nalaze na velikim dubinama (izmeñu 4000 m i 7000 m) prilično udaljeni od granice 200 morskih milja od obale. Grumeni s najpovoljnijim sastavom nañeni su u sjevernom i južnom Tihom oceanu. Tu je otkriveno 360 od ukupno 488 nalazišta koliko ih ima u svim oceanima. Od toga ih je u Tihom oceanu 168 od ukupno utvrñenih 176 s povoljnom koncentracijom Ni i Cu. U tablici 2 prikazan je 10
- Page 1 and 2: Prof. dr. sc. Vanja Martinac MAGNEZ
- Page 3 and 4: Izdavač: Kemijsko-tehnološki faku
- Page 5 and 6: Najtoplije zahvaljujem recenzentima
- Page 7 and 8: str. 2.6. BOROV (III) OKSID U MAGNE
- Page 9 and 10: 1.1. PROBLEMI RACIONALNOG NAČINA K
- Page 11 and 12: (200 + x) morskih milja 200 morskih
- Page 13 and 14: u atmosferi 13 vlažno tlo 100 pada
- Page 15: Ova vrijednost podložna je značaj
- Page 19 and 20: Tablica 2. Statistički pregled sad
- Page 21 and 22: Istovremeno, svjetska mora, naroči
- Page 23 and 24: Slika 4. Snimak planeta Zemlje (pog
- Page 25 and 26: a) b) Slika 7. Ledeni pokrivač: a)
- Page 27 and 28: Zona 5 − Duboki “raspršeni”
- Page 29 and 30: Od ukupne površine Zemlje (510 100
- Page 31 and 32: Za ovu količinu iona potrebno je i
- Page 33 and 34: Procesi koji mogu izazvati veće pr
- Page 35 and 36: Slika 11. Izmjena tvari u moru 2.1.
- Page 37 and 38: Pri eksploataciji mineralnih sirovi
- Page 39 and 40: Tablica 6 − nastavak Količina el
- Page 41 and 42: se djelomično slobodni, a djelomi
- Page 43 and 44: U novije vrijeme, primjenom kondukt
- Page 45 and 46: Tablica 10 − nastavak Element Kon
- Page 47 and 48: Tablica 11. Sadržaji i ponašanje
- Page 49 and 50: 2.2. EKSPLOATACIJA MINERALA OTOPLJE
- Page 51 and 52: vatrostalnih materijala na osnovi m
- Page 53 and 54: morskom vodom. U Cumberlandu kod Ha
- Page 55 and 56: Zaostali karbonat iz vapna imat će
- Page 57 and 58: − obrada magnezijeva hidroksida n
- Page 59 and 60: CaCO 3 (s) i do taloženja istog,
- Page 61 and 62: Mehanizam nastajanja taloga magnezi
- Page 63 and 64: Taloženje se može provesti i uz v
- Page 65 and 66: koloidne čestice kroz disperznu sr
zaliha nafte i plina, od čega se u području Bliskog istoka nalazi 58 %, uz obale Latinske<br />
Amerike 16 %, Sjeverne Amerike 10 %, Europe 7 %, Afrike 5 % te Azije i Australije 2<br />
%. Najzanimljivija i najbogatija nalazišta u tim regijama su u poluzatvorenim, relativno<br />
plitkim bazenima, dubine kojih su već sada i ekonomski i tehnološki pristupačne<br />
(Meksički zaljev, Karipsko more, Sredozemno more, Crno i Crveno more, Jadransko<br />
more, Sjeverno, Beringovo i Istočno Kinesko more).<br />
Od dokazanih svjetskih zaliha nafte u podmorju se nalazi oko 22 %, što <strong>iz</strong>nosi oko<br />
21 Gt. Od dokazanih svjetskih zaliha plina u podmorju se nalazi oko 10 %, što <strong>iz</strong>nosi oko<br />
7000 Gt. Procjenjuje se da još neotkrivene iskoristive svjetske zalihe nafte i plina na<br />
kopnu i moru premašuju one do sada utvrñene za faktor 1,5. Stručnjaci smatraju da<br />
najmanje 50 % neotkrivenih zaliha leži ispod mora. Iako najveća dubina dobivanja nafte<br />
<strong>iz</strong> podmorja <strong>iz</strong>nosi 114 m (na udaljenosti cca 100 morskih milja od obale Kalifornije),<br />
ipak glavni dio te nafte zasad dolazi s dubine do 30 m. Cijena nafte naglo raste s<br />
povećanjem dubine, a eksploatacija <strong>iz</strong> mora je oko 2 puta skuplja od one na kopnu,<br />
sličnih karakteristika. Ipak, nema nikakve sumnje u to da će se bitka za naftu i plin <strong>iz</strong><br />
mora ubrzati u budućnosti, a količina dobivena <strong>iz</strong> mora stalno povećavati. To ukazuje na<br />
potrebu uspostavljanja odgovarajućeg režima gospodarenja, s obzirom na moguće<br />
negativne posljedice koje <strong>iz</strong> toga mogu pro<strong>iz</strong>aći.<br />
Od ostalih poznatih mineralnih sirovina koje se nalaze na morskom dnu<br />
ekonomski su najzanimljiviji manganski grumeni (engl. manganese nodules). F<strong>iz</strong>ički<br />
<strong>iz</strong>gled ovih grumena je nalik na krumpire, a većinom su svijetli i prozirni. Za razliku od<br />
većine minerala na kopnu koji mogu biti od komercijalnog interesa, manganski grumeni<br />
su <strong>oksid</strong>i, ne sadrže sumpor i nisu kristalne strukture. Ova svojstva znatno<br />
pojednostavljuju tehnologiju njihova razlaganja i ekonomski su jako zanimljivi, posebice<br />
ona nalazišta u kojima manganski grumeni posjeduju povoljan udio Ni i Cu i/ili Co i Mo.<br />
Grumeni od industrijskog interesa se nalaze na velikim dubinama (<strong>iz</strong>meñu 4000 m i 7000<br />
m) prilično udaljeni od granice 200 morskih milja od obale. Grumeni s najpovoljnijim<br />
sastavom nañeni su u sjevernom i južnom Tihom oceanu. Tu je otkriveno 360 od ukupno<br />
488 nalazišta koliko ih ima u svim oceanima. Od toga ih je u Tihom oceanu 168 od<br />
ukupno utvrñenih 176 s povoljnom koncentracijom Ni i Cu. U tablici 2 prikazan je<br />
10
Change language