Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnološki fakultet

Ova vrijednost podložna je značajnoj promjeni jer ulaz vode u jezera i rijeke se dogaña
znatno brže nego kretanje iz ledenjaka ili podzemnih voda. Podzemna voda i zaleñena
voda u ledenim pokrivačima imaju vrijeme zadržavanja znatno duže od 380 godina.
Iz slike hidrološkog ciklusa takoñer se može izračunati približna vrijednost
topline koja se svakog dana gubi iz oceana, uzimajući da je latentna toplina isparavanja
2,25
MJ . Gubitak topline isparavanjem iz oceana je vrlo značajna komponenta u
kg
ukupnom iznosu topline na Zemlji.
Gubitak topline
⎡
⎢
⎣
J
dan
⎤
⎡ J ⎤
⎥
= Latentna toplina isparavanja ⎢ ⎥
⎦
⎣kg
⎦
. ⎡
Brzina isparavanja
⎢
⎣
kg
dan
⎤
⎥
⎦
Tt
Brzina isparavanja iz oceana = 336 god.
Dakle,
Gubitak topline = 2,25⋅10
6
J
kg
⋅920
⋅10
12
, odnosno
kg
dan
= 2,1⋅10
15
336 ⋅10
kg
12
= 920 ⋅10
365 dan
21
J
dan
=
ZJ
2,1
dan
Uzimajući u obzir da površina Zemlje svakog dana od Sunca prima oko 9 ZJ, vidljivo je
da iznos od 2,1 ZJ čini
1
≅ ukupne dnevne insulacije.
4
kg
dan
1.3. MINERALNE ZALIHE MORA I OCEANA
Potražnja za mineralnim sirovinama osobito je porasla poslije Drugog svjetskog rata,
kada su se u rudarskoj industriji počele razmatrati mogućnosti eksploatiranja siromašnih i
nekonvencionalnih rudnih nalazišta.
Iako se stalno usavršavaju procesi koji povećavaju ekonomsku opravdanost
eksploatacije siromašnih ruda, raskorak izmeñu zahtjeva potrošača i mogućnosti
sirovinske baze je velik te je za očekivati sve veću orijentiranost prema moru kao
nepresušnom izvoru brojnih mineralnih sirovina.
U posljednjih pedesetak godina eksploatacija mineralnih sirovina mora i podmorja
osobito je pobudila meñunarodni interes.
8