Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnološki fakultet
Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnološki fakultet Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnološki fakultet
Mi se nećemo baviti tim pitanjima meñunarodnih i nacionalnih problema prava mora − njih će rješavati i o njima raspravljati UN na svojim konferencijama o pravima mora. Nas zanima, u prvom redu, more i morski okoliš kao nalazište i izvor mineralnih sirovina. 1.2. MORE – IZVOR ŽIVOTA NA ZEMLJI Znanstvenici mora i oceane smatraju izvorom života na Zemlji. Život, kakav danas poznajemo, bez mora ne bi mogao postojati. Svi dijelovi ogromnog prostranstva mora (površina cca 360⋅10 6 km 2 , volumen oko 1440⋅10 6 km 3 , tj. oko 11 puta veći od obujma kopna koje se nalazi iznad srednje razine mora) povezani su meñu sobom morskim strujama te čine jedinstvenu životnu sredinu, najveću, najstariju i osobito važnu za život na Zemlji, zbog proizvodnje organskih tvari i održavanja ravnoteže plinova u atmosferi. Obzirom na zemaljski život funkcije mora su mnogobrojne i raznovrsne: − more djeluje kao „veliki” termostat − toplinski spremnik: omogućava izjednačavanje temperaturnih ekstrema (dan-noć) koji bi na Zemlji prevladali bez njegova ublažujućeg djelovanja − mora i oceani su Zemljin spremnik i snabdjevač vode: bez njih bi kontinenti bili bezživotna pustinja (ciklusi isparavanje-kondenzacija) − more omogućava najjeftiniji način prijevoza ljudi i tereta − more je igralište čovječanstva (služi za rekreaciju i odmor) − more je izvor hrane za čovječanstvo (morska flora i fauna): ove žive obnovljive zalihe koje su ljudi tradicionalno koristili za podmirivanje svojih potreba spadaju meñu najvažnija morskah blaga − mora i oceani su neiscrpan izvor minerala, koji su osnova za razvoj društva u industrijskom smislu. Na slici 2 prikazan je hidrološki ciklus u prirodi: to je proces stalnog kruženja, odnosno izmjene vode izmeñu Zemlje i atmosfere (gubljenje i obnavljanje vode na Zemlji). Količina vode izražena je u Tt (10 15 kg). Godišnja izmjena vode kretanjem prikazana je crnom bojom, dok je količina vode u atmosferi te ukupna količina vode na Zemlji (na kopnu i u oceanima) prikazana plavom bojom. 5
u atmosferi 13 vlažno tlo 100 pada na kopno 36 konvekcija 64 isparava s kopna 300 pada u oceane podzemne vode dio podzemnih voda ulazi u oceane 36 dotiče s kopna 336 isparava iz oceana na kopnu 38 000 u oceanima 1 322 000 ukupni sadržaj vode na Zemlji 1 360 000 Slika 2. Hidrološki ciklus u prirodi (količina vode izražena je u Tt) Oceani dominiraju hidrološkim ciklusom obzirom na to da sadrže 97 % ukupnog potencijala vode na Zemlji. Promjene sadržaja vode na kopnu trebaju biti znatne, da bi se značajno odrazile na ukupan sadržaj vode u oceanima. Utvrñeno je da se za vrijeme ledenog doba, prije više od dva milijuna godina, 50 000 Tt vode pretvorilo u ledenjake i ledene pokrove, što je povećalo njihov volumen za oko 2,5 puta, koliki je i danas. To je spustilo razinu mora na svim morskim prostranstvima više od 100 m, što je bilo dovoljno da većina kontinentskih padina (slaz) postane dio kontinenta. Posljedica toga je smanjenje ukupnog obujma vode u oceanima za oko 3,5 %. Ako se količina vode u pojedinom ciklusu podijeli s količinom vode koja je u jednoj godini ušla u taj ciklus, i u njemu ostala, dobit će se srednja duljina vremena zadržavanja vode u pojedinom stupnju hidrološkog ciklusa, tzv. vrijeme zadržavanja (engl. residence time). 6
- Page 1 and 2: Prof. dr. sc. Vanja Martinac MAGNEZ
- Page 3 and 4: Izdavač: Kemijsko-tehnološki faku
- Page 5 and 6: Najtoplije zahvaljujem recenzentima
- Page 7 and 8: str. 2.6. BOROV (III) OKSID U MAGNE
- Page 9 and 10: 1.1. PROBLEMI RACIONALNOG NAČINA K
- Page 11: (200 + x) morskih milja 200 morskih
- Page 15 and 16: Ova vrijednost podložna je značaj
- Page 17 and 18: zaliha nafte i plina, od čega se u
- Page 19 and 20: Tablica 2. Statistički pregled sad
- Page 21 and 22: Istovremeno, svjetska mora, naroči
- Page 23 and 24: Slika 4. Snimak planeta Zemlje (pog
- Page 25 and 26: a) b) Slika 7. Ledeni pokrivač: a)
- Page 27 and 28: Zona 5 − Duboki “raspršeni”
- Page 29 and 30: Od ukupne površine Zemlje (510 100
- Page 31 and 32: Za ovu količinu iona potrebno je i
- Page 33 and 34: Procesi koji mogu izazvati veće pr
- Page 35 and 36: Slika 11. Izmjena tvari u moru 2.1.
- Page 37 and 38: Pri eksploataciji mineralnih sirovi
- Page 39 and 40: Tablica 6 − nastavak Količina el
- Page 41 and 42: se djelomično slobodni, a djelomi
- Page 43 and 44: U novije vrijeme, primjenom kondukt
- Page 45 and 46: Tablica 10 − nastavak Element Kon
- Page 47 and 48: Tablica 11. Sadržaji i ponašanje
- Page 49 and 50: 2.2. EKSPLOATACIJA MINERALA OTOPLJE
- Page 51 and 52: vatrostalnih materijala na osnovi m
- Page 53 and 54: morskom vodom. U Cumberlandu kod Ha
- Page 55 and 56: Zaostali karbonat iz vapna imat će
- Page 57 and 58: − obrada magnezijeva hidroksida n
- Page 59 and 60: CaCO 3 (s) i do taloženja istog,
- Page 61 and 62: Mehanizam nastajanja taloga magnezi
Mi se nećemo baviti tim pitanjima meñunarodnih i nacionalnih problema prava mora −<br />
njih će rješavati i o njima raspravljati UN na svojim konferencijama o pravima mora. Nas<br />
zanima, u prvom redu, more i morski okoliš kao nalazište i <strong>iz</strong>vor mineralnih sirovina.<br />
1.2. MORE – IZVOR ŽIVOTA NA ZEMLJI<br />
Znanstvenici mora i oceane smatraju <strong>iz</strong>vorom života na Zemlji. Život, kakav<br />
danas poznajemo, bez mora ne bi mogao postojati.<br />
Svi dijelovi ogromnog prostranstva mora (površina cca 360⋅10 6 km 2 , volumen oko<br />
1440⋅10 6 km 3 , tj. oko 11 puta veći od obujma kopna koje se nalazi <strong>iz</strong>nad srednje razine<br />
mora) povezani su meñu sobom morskim strujama te čine jedinstvenu životnu sredinu,<br />
najveću, najstariju i osobito važnu za život na Zemlji, zbog pro<strong>iz</strong>vodnje organskih tvari i<br />
održavanja ravnoteže plinova u atmosferi.<br />
Obzirom na zemaljski život funkcije mora su mnogobrojne i raznovrsne:<br />
− more djeluje kao „veliki” termostat − toplinski spremnik: omogućava <strong>iz</strong>jednačavanje<br />
temperaturnih ekstrema (dan-noć) koji bi na Zemlji prevladali bez njegova ublažujućeg<br />
djelovanja<br />
− mora i oceani su Zemljin spremnik i snabdjevač <strong>vode</strong>: bez njih bi kontinenti bili<br />
bezživotna pustinja (ciklusi isparavanje-kondenzacija)<br />
− more omogućava najjeftiniji način prijevoza ljudi i tereta<br />
− more je igralište čovječanstva (služi za rekreaciju i odmor)<br />
− more je <strong>iz</strong>vor hrane za čovječanstvo (morska flora i fauna): ove žive obnovljive zalihe<br />
koje su ljudi tradicionalno koristili za podmirivanje svojih potreba spadaju meñu<br />
najvažnija morskah blaga<br />
− mora i oceani su neiscrpan <strong>iz</strong>vor minerala, koji su osnova za razvoj društva u<br />
industrijskom smislu.<br />
Na slici 2 prikazan je hidrološki ciklus u prirodi: to je proces stalnog kruženja,<br />
odnosno <strong>iz</strong>mjene <strong>vode</strong> <strong>iz</strong>meñu Zemlje i atmosfere (gubljenje i obnavljanje <strong>vode</strong> na<br />
Zemlji). Količina <strong>vode</strong> <strong>iz</strong>ražena je u Tt (10 15 kg). Godišnja <strong>iz</strong>mjena <strong>vode</strong> kretanjem<br />
prikazana je crnom bojom, dok je količina <strong>vode</strong> u atmosferi te ukupna količina <strong>vode</strong> na<br />
Zemlji (na kopnu i u oceanima) prikazana plavom bojom.<br />
5
Change language