Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnološki fakultet
Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnološki fakultet
Magnezijev oksid iz morske vode - Kemijsko-tehnološki fakultet
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Ukoliko je smjer kretanja tvari od granice zrna prema području vrata (slika 39 b)<br />
javljaju se sljedeći mehan<strong>iz</strong>mi:<br />
4. plastično-viskozni tok<br />
5. difuzija kroz granicu zrna<br />
6. volumna difuzija.<br />
U slučaju da čestice tvari imaju niski napon para, prijenos tvari tijekom<br />
sinteriranja odvijat će se mehan<strong>iz</strong>mom difuzije, tj. procesom koji je puno brži.<br />
Difuzija atoma i iona ekvivalentna je "kretanju" atomskih praznina u suprotnom<br />
smjeru od kretanja atoma ili iona. Površinska granica zrna predstavlja "ponor" dok<br />
površina "vrata" djeluje kao "<strong>iz</strong>vor" praznina. Pri tome je najvažniji proces kretanje<br />
praznina u meñupovršinsku granicu zrna te kretanje atoma s granice zrna u površinu<br />
vrata. Na razini atomskih dimenzija, granica zrna ima nesreñenu strukturu pa postoji<br />
mogućnost prihvaćanja praznina, uz minimalnu promjenu rasporeda tvari u granici<br />
zrna. Mehn<strong>iz</strong>am difuzije kao model sinteriranja u čvrstom stanju predložili su Kingery<br />
i Berg. Granica zrna djeluje kao "ponor" za praznine, a površina vrata kao "<strong>iz</strong>vor"<br />
praznina. Model koji je modificirao Coble najednostavnije se prikazuje pomoću dviju<br />
sfernih čestica (slika 39) koje stvaraju "vrat" prijenosom tvari (mase) <strong>iz</strong> područja<br />
granice zrna u područje vrata, odnosno prijenosom atomskih praznina u područje<br />
granice zrna. Doprinos pojedinog mehan<strong>iz</strong>ma odreñen je f<strong>iz</strong>ikalno-kemijskim<br />
karakteristikama praškastog ispreska: morfologijom (veličina i oblik čestica),<br />
čistoćom praha, brzinom zagrijavanja, temperaturom i atmosferom u peći. Realni prah<br />
posjeduje čitav n<strong>iz</strong> strukturnih nepravilnosti i defekata kristalne rešetke, pri čemu se<br />
postupkom prešanja stvaraju novi, neravnotežni defekti. Pod utjecajem topline dolazi<br />
do kretanja svih tih defekata, mijenjanja njihove koncentracije i raspodjele, što sve<br />
utječe na brzinu i način prijenosa tvari tijekom sinteriranja.<br />
U realnim reakcijskim sustavima prijenos tvari pri procesu sinteriranja<br />
najvjerojatnije je posljedica ”superponiranja” različitih mehan<strong>iz</strong>ama, pri čemu<br />
prevladava jedan od njih, ili jedni uvjetuju druge, ili se više njih odvija odjednom.<br />
111
Change language