Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
6.6.2013<br />
NASTAVNE TEME<br />
RONJENJE NA DAH<br />
izborni predmet 2012/13. (2.dio)<br />
<strong>Kineziološki</strong> <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u Zagrebu<br />
Domagoj Jakovac, dr.med.dent<br />
Dajana Zoretid, mag.cin.<br />
Prof.dr.sc. Nada Grčid-Zubčevid<br />
1. Temeljni fizikalni zakoni<br />
2. Fiziologija<br />
3. Izjednačavanje tlaka<br />
4. Hiperventilacija<br />
5. Hipoksija i nesvjestica<br />
Fizikalni zakoni - <strong>Plovnost</strong><br />
• Arhimedov<br />
zakon<br />
• “<strong>Plovnost</strong> tijela<br />
djelomično ili<br />
potpuno<br />
uronjenog u<br />
tekudinu biti de<br />
jednaka težini<br />
istisnute<br />
tekudine”<br />
<strong>Plovnost</strong><br />
• Neutralna plovnost (NP)<br />
– Kada tijelo niti tone niti pluta. U mirovanju<br />
ostajete na istoj dubini.<br />
– NP se treba podesiti tako da je rad uložen<br />
za održavanje postojede dubine<br />
minimalan.<br />
– NP manji od 10 m – izron de biti teži.<br />
– Np manji od 20 m – uron de biti teži.<br />
– Podešavanje NP isto tako ovisi na koju<br />
dubinu se roni; ronilac koji zaranja dublje<br />
od 50 imat de dublju NP nego ronilac koji<br />
zaranja na 20m.<br />
– Ako se roni duboko treba podesiti NP<br />
dublje, u protivnom de negativna plovnost<br />
na dubini biti prevelika.<br />
<strong>Plovnost</strong><br />
• Slobodan pad (free fall)<br />
– Tijekom dubokog urona ronilac<br />
koristi negativnu plovnost kako bi<br />
sačuvao energiju.<br />
– Kada prođe točku NP, prestaje<br />
plivati.<br />
– Kada prestaje plivati manje troši O2.<br />
– Tijelo mora biti poravnato s<br />
konopom kako bi brže tonuli.<br />
Fizikalni zakoni - Pritisak<br />
Boyle-Mariottov zakon<br />
• Ako temperatura ostaje<br />
konstantna, volumen plina je<br />
obrnuto proporcionalan<br />
apsolutnom tlaku<br />
• Kod spuštanja u dubinu, tlak se<br />
povedava i volumen bilo kojeg<br />
prostora ispunjenog zrakom de se<br />
smanjivati.<br />
1
6.6.2013<br />
• Pluda su fleksibilan zračni<br />
prostor (za razliku od sinusa i<br />
srednjeg uha)<br />
stoga de se skupiti u dubini<br />
(Boyle-Mariottov zakon)<br />
Pritisak<br />
• Primjer:<br />
ronilac sa TLC od 6L i RV od<br />
1.5L<br />
Dubina Bar Pluda V<br />
0 m 1 6 L<br />
10 m 2 3 L<br />
20 m 3 2 L<br />
30 m 4 1.5 L<br />
40 m 5 1.2 L<br />
• Ronjenje ispod Rv može<br />
uzrokovati ozljedu,<br />
pogotovo kod netreniranih<br />
ronilaca<br />
Daltonov zakon<br />
• "Ukupan pritisak smjese plinova jednak je zbroju parcijalnih<br />
tlakova različitih plinova koji čine smjesu - svaki plin djeluje<br />
kao da sam zauzima ukupni volumen “<br />
• Primjer: Zrak se sastoji od 21% O2 i 79% dušika (N2)<br />
• Dubina Bar PPO2 PPN2<br />
• 0m 1 0.21 0.79<br />
• 10m 2 0.42 1.58<br />
• 20m 3 0.63 2.37<br />
• 30m 4 0.84 3.16<br />
Fiziologija - Dišni sustav<br />
• U vodi objekti roniocu izgledaju 25%<br />
bliži i 33% veći<br />
• Brzina širenja zvuka u vodi je 4 puta<br />
veća nego u zraku<br />
• Čine ga ošit, pluda i dišni putevi<br />
• Zrak ulazi kroz nos i/ili usta, dalje<br />
putuje ždrijelom, pa grkljanom,<br />
dušnikom, dušnicama, dišnim<br />
cjevčicama sve do pludnih<br />
mjehurida<br />
• U pludnim mjehuridima dolazi do<br />
izmjene plinova između pluda i<br />
krvi<br />
Mišidi<br />
Mehanika disanja<br />
• Zrak ulazi u tijelo kada je<br />
pritisak unutar pluća manji<br />
od okolnog (udisaj) te<br />
izlazi kada je okolni tlak<br />
manji od tlaka unutar<br />
pluća (izdisaj)<br />
• Glavni mišić koji sudjeluje<br />
u nastanku tih razlika<br />
tlakova unutra pluća je<br />
ošit (dijafragma) a<br />
potpomognut je i<br />
međurebrenim mišićima<br />
2
6.6.2013<br />
Kako znamo kada disati?<br />
• Kemoreceptori daju poticaj za obnovu disanja kada<br />
razina ugljičnog dioksida u krvi postane previsoka<br />
odnosno kada razina kisika postane preniska<br />
• Udahnuti zrak sadrži otprilike 21% O 2 i 0.04% CO 2<br />
• Izdahnuti zrak sadrži otprilike 15% O 2 i 4% CO 2<br />
Disanje ronioca na dah<br />
• Diše iz trbuha – poput novorođenčeta/malog<br />
djeteta<br />
• Duboko i polako<br />
• U pripremi za uron - diše smireno, nadzirano,<br />
svjesno<br />
• Diše opušteno<br />
• Izbjegava forsiranu hiperventilaciju<br />
IZJEDNAČAVANJE<br />
• Anatomija uha i sinusa<br />
• Barotrauma<br />
• Tehnike izjednačavanja<br />
Anatomija uha<br />
• Uho se sastoji od 3 dijela:<br />
– vanjsko uho je vanjski dio koji se<br />
sastoji od uške i zvukovoda<br />
– unutarnje uho je zapravo slušni organ,<br />
ispunjen tekudinom, tako da se ne<br />
mora izjednačavati<br />
– srednje uho sadrži zrak kako bi mogao<br />
prenositi zvučne valove iz vanjskog<br />
prema unutarnjem uhu. To je dio koji<br />
se mora izjednačavati tijekom urona<br />
Anatomija sinusa<br />
• Kosti lica sadrže 4 grupe šupljina<br />
zvanih paranazalni sinusi<br />
• Zrakom ispunjeni prostori nosa i<br />
sinusa daju glasu rezonanciju i čine<br />
lubanju lakšom<br />
• Poput nosnih šupljina i sinusi stvaraju<br />
sekret kako bi zaustavili prodor<br />
prljavštine i transportirali ih kroz male<br />
sinusne otvore natrag napolje<br />
Anatomija sinusa<br />
• Sinusi se zatvore (blokiraju) kada se sekret ne drenira<br />
dovoljno kao njegova proizvodnja<br />
• Uzrok može biti:<br />
– Prehlada i alergije<br />
– Kronična izloženost iritansima poput dima i kemikalija<br />
– Suhi zrak (isušuje sekret čineći ga ljepljivim i težim za<br />
drenažu)<br />
– Mliječni proizvodi (potiče proizvodnju sekreta)<br />
3
6.6.2013<br />
Izjednačavanje srednjeg uha<br />
• Tijekom urona tlak raste, tlači zrak u<br />
srednjem uhu<br />
• Rezultat toga je uvrtanje bubnjida<br />
smanjujudi pritom zrak u srednjem uhu<br />
• Da bi izjednačio novonastali tlak,<br />
ronilac na dah mora potisnuti zrak u<br />
srednje uho kroz Eustahjieve tube<br />
Barotrauma<br />
• povreda šupljih organa i tkiva,<br />
uzrokovana razlikom tlaka između<br />
plinom ispunjenih prostora u tijelu i<br />
zračnog ili vodenog prostora oko<br />
tijela, tijekom uspona ili silaska.<br />
Barotrauma<br />
• Ako ronilac ne izjednači, stijenke<br />
Eustahijeve tube de se zatvoriti činedi<br />
daljnje kompenzacije nemogudim<br />
• Ronilac na dah mora prekinuti s<br />
uronom<br />
• Ako ronilac nastavi s uronom, mogu se<br />
desiti dvije stvari :<br />
– Barotrauma srednjeg uha<br />
– Ruptura bubnjića<br />
Dekompresijska bolest<br />
• Dekompresijska bolest nastaje<br />
stvaranjem mjehurića u tkivima tijela,<br />
uzrokovanih neprimjerenom<br />
dekompresijom poslije izlaganja<br />
povećanom tlaku. Najčešće je jedna<br />
od nezgoda u ronjenju sa<br />
autonomnim ronilačkim aparatima<br />
(ARA).<br />
Dekompresijska bolest<br />
• Uzroci pojave DB:<br />
1. može se javiti nakon višednevnog ronjenja na<br />
različitim dubinama koja potpomažu porast<br />
nivoa dušika u tijelu<br />
2. može biti prouzročena prebrzim izronom<br />
3. zbog ronjenja izvan krivulje sigurnosti<br />
4. zbog nekorektno obavljenih dekompresijskih<br />
zastanaka<br />
Dekompresijska bolest<br />
• Simptomi DB:<br />
1. Tip I. (lakši oblici) a) Bolovi u zglobovima<br />
b) Manifestacije na koži<br />
c) Prekomjerni umor<br />
2. Tip II. (teži oblici) a) Manifestacije na plućima<br />
b) Neurološke manifestacije<br />
c) Šok<br />
d) Bolovi u trbušnoj šupljini<br />
4
6.6.2013<br />
Tehnike izjednačavanja<br />
Tehnike izjednačavanja<br />
• Valsalvin manevar<br />
– zatvorenoga nosa izdišite jako u<br />
zatvorene usnice<br />
– valsalva se koristi u medicini za<br />
ispitivanje srčane funkcije zato<br />
što povisuje tlak<br />
– zbog toga se treba izbjegavati u<br />
ronjenju pogotovo tijekom<br />
dubljih urona<br />
– agresivno izvođenje tog manevra<br />
može uzrokovati ozljedu srednjega<br />
uha<br />
• Frenzel manevar<br />
– ova tehnika, jednom usavršena, čini kompenzaciju<br />
vrlo efikasnom i zahtijeva malo truda<br />
– to je bitno za dubinsko ronjenje, ali i rekreativno<br />
ronjenje čini više relaksirajude<br />
– ronilac kompenzira koristedi zrak u ustima, za<br />
razliku od "Valsalve" gdje se zrak uzima izravno iz<br />
pluda, i zahtijeva vedi napor<br />
Hiperventilacija<br />
• HV je povedana frekvencija disanja ili povedanje volumena<br />
zraka u svakom udahu<br />
• to znači da tijelo dobiva više zraka nego što zapravo treba<br />
• HV-a se u prošlosti koristila da bi odstranili CO 2 iz krvi koji<br />
zbog niže koncentracije odgađa poriv za disanje<br />
• simptomi hiperventilacije: euforija, ošamudenost, vrtoglavica,<br />
trnci u ekstremitetima, metalni okus u ustima i obamrlost oko<br />
usta<br />
Hiperventilacija - nedostatci<br />
• Nedostaci:<br />
– Bududi da je CO 2 u krvi koji daje tijelu poticaj da diše niska<br />
razina CO 2 može dovesti do hipoksije “black out- a” bez<br />
prethodnih upozoravajudih simptoma<br />
– Hiperventilacija smanjuje sposobnost zadržavanja daha i<br />
može uzrokovati nesvjesticu mnogo ranije nego što se<br />
očekivalo, jer:<br />
uz nizak CO 2 tijelo nede sačuvati O 2 , dok s visokim CO 2 i<br />
kontrakcijama, frekvencija srca drastično pada i tijelo<br />
se prebacuje u fazu očuvanja kisika<br />
Hiperventilacija - nedostatci<br />
• Nedostaci:<br />
– nizak CO 2 (hipokapnija) smanjuje protok krvi u mozgu,<br />
zbog cerebralne vazokonstrikcije, i daljnje smanjenje<br />
opskrbe kisikom<br />
– ekstremna hipokapnija može dovesti do “black out-a” za<br />
vrijeme dok se još uvijek diše<br />
– niska razina CO 2 čini krv alkalnom što čini vezu između<br />
hemoglobina i kisika prejaku: kao rezultat O 2 u krvi nede<br />
biti pušten na tkiva. To je poznato kao Bohrov efekt<br />
HIPOKSIJA<br />
• Hipoksija - javlja se kada postoji neadekvatna opskrba O 2 u tijelu kao<br />
posljedica niske ppO 2 u arterijskoj krvi<br />
• Cerebralna hipoksija - hipoksija zbog smanjenjog kisika u mozgu, unatoč<br />
adekvatnom protoku krvi ostatkom tijela<br />
• kada cerebralna hipoksija traje duže vrijeme, može uzrokovati napadaje,<br />
nesvijest (BO), oštedenje mozga i smrt<br />
• simptomi blage moždane hipoksije uključuju nemarnost, slabe prosudbe,<br />
gubitak pamdenja, te smanjenje motoričke koordinacije (LMC)<br />
• Ishemija - nedostatak dotoka krvi do organa, uzrokovano suženjem ili<br />
začepljenjem. To znači da postoji ograničenje u lokalnom protoku inače u<br />
dobro prokrveljnih dijelova. Opskrba kisikom u ovom području tijela je<br />
nedovoljna za normalnu funkciju<br />
• Moždana ishemija - Smanjen protok krvi u mozgu. Mogu biti uzrokovane<br />
niskim krvnim tlakom (na primjer kada ustaješ previše brzo) ili izvan<br />
kompresije krvne žile (npr. pakiranje)<br />
5
6.6.2013<br />
Shallow Water Blackout<br />
Shallow Water Blackout<br />
• Gubitak svijesti uzrokovan hipoksijom na kraju urona<br />
• Prilikom urona pluda su komprimirana zbog povedanja tlaka.<br />
To uzrokuje strmi nagib (velik gradijent) u parcijalnom tlaku<br />
O 2 između pluda, krvi i tkiva, činedi raspodjelu kisika tkivom<br />
vrlo učinkovitom po načelu difuzije<br />
• Prilikom izrona pritisak de se smanjiti i ovaj mehanizam de se<br />
preokrenuti.<br />
• U posljednjim metrima izrona, gdje je promjena tlaka najveda,<br />
tkivima de biti “oduzet" O 2 kako bi se nadoknadio niski ppO 2<br />
u pludima<br />
• Vedina ljudi de pasti u nesvijest kad parcijalni tlak kisika (ppO 2 )<br />
u pludima padne ispod 0,1 bar<br />
• Deset metara vode učinkovito udvostručuje to na 0,2 bar<br />
stavljajudi ronioca iznad praga nesvjestice dok ne dođe na<br />
granicu od 0,1 tijekom uspona<br />
• PpO 2 od 0,18 na deset metara de prilično osigurati zamračenje<br />
između četiri metra i površine<br />
To je razlog zašto su zadnjih 10m najkritičniji dio ronjenja<br />
Shallow Water Blackout<br />
Ovaj primjer ne pokazuje potrošnju O2 tijekom ronjenja, no<br />
pretpostavlja da freediver koristi O2 na dnu<br />
0m<br />
10m<br />
20m<br />
30m<br />
40m<br />
50m<br />
0.21<br />
0.42<br />
0.63<br />
0.84<br />
1.05<br />
1.26<br />
PPO 2 (bar)<br />
0.08<br />
0m<br />
0.10 Blackout Zone!<br />
0.16<br />
10m<br />
0.24<br />
0.32<br />
0.40<br />
0.48<br />
PPO 2 (bar)<br />
20m<br />
30m<br />
40m<br />
50m<br />
Što je to površinska “samba”?<br />
• “Samba” je popularni naziva za “gubitak motoričke kontrole”<br />
(GMK) potaknuta niskom razinom kisika u stanici (hipoksijom)<br />
• Najčešde nastaje na površini nakon držanja daha i ronjenja u<br />
daljinu<br />
• Ronilac je može ali i ne mora biti svjestan<br />
• Radi se o seriji mišidnih grčeva koje ronilac ne može nadzirati<br />
a mogu biti udruženi sa zbunjenošdu i slabijim/nedostatnim<br />
odgovorom na vanjske podražaje<br />
• Obično traje nekoliko sekundi i može ali i ne mora<br />
napredovati u potpuni gubitak svijesti<br />
• Znaci:<br />
Kako primijetiti “sambu”<br />
– Promjene držanja tijela (posebice glave i vrata)<br />
– Nekontrolirana trzanja tijela i udova<br />
– Krivljenje izraza lica<br />
– Lutanje pogleda – neusredotočenost<br />
– Zbunjenost, dezorijentiranost u vremenu i prostoru<br />
– Mumljanje, zamuckivanje<br />
– Oslabljen odgovor na podražaje<br />
– Plavilo usana i lica - cijanoza<br />
Slijed radnji prilikom pomodi roniocu<br />
na dah koji je izgubio svijest<br />
1. Iznijeti ga na površinu (ukoliko je BO ispod vode zatvoriti mu<br />
dišne putove dok se ne dođe na površinu)<br />
2. Održavati ga na površini<br />
3. Držati njegove dišne putove izvan vode<br />
4. Maknuti s lica svu opremu (masku, disalicu, nosnu stezaljku)<br />
5. Izgovarajudi glasno i razgovijetno njegovo ime poticati ga na<br />
obnovu disanja<br />
6. Ako tijekom 30 sekundi od izlaska na površinu spontano ne<br />
prodiše snažno i odlučno primijeniti umjetno disanje s par<br />
udaha<br />
7. Ako tijekom 1 minute po izlasku na površinu ne dođe do<br />
obnove disanja potražiti hitnu medicinsku pomod<br />
8. Unesredeni ronilac na dah tog dana više ne smije roniti<br />
6
6.6.2013<br />
Etika u ronjenju<br />
• Zaronite u vašim i partnerovim granicama<br />
• Preuzmi zadatak sigurnosnog ronioca kao i svoje ronjenje<br />
• Nemojte pristati paziti nekoga, ako se ne osjedate ugodno sa<br />
situacijom<br />
• Budite iskreni i otvoreni sa svojim prijateljem o svojim<br />
sposobnostima i stanju taj dan<br />
• Poštujte okolinu<br />
Etika u ronjenju<br />
• Budite ambasador za podvodni<br />
svijet:<br />
budite oprezni da ne naškodite<br />
okolišu s opremom kao što su<br />
duge peraje, utezi, dno ciljne<br />
ploče<br />
• Ništa ne uzimaj ništa ne ostavljaj<br />
• Kada se trenira u javnosti, čuvajte se “monkey see monkey<br />
do" ponašanja, posebno u vezi s djecom!<br />
Ronjenje s partnerom<br />
• Vrlo je važno redi vašem partneru što planirate učiniti<br />
Na primjer, jako duga zadrška, jako duboko zagrijavanje, cilj<br />
ronjenja, koja disciplina, očekivano trajanje zarona<br />
• Sigurnosni ronilac (partner) treba znati kada je njegovo<br />
vrijeme za zaron, stoga je važno znati dubinu i vrijeme vašeg<br />
zarona<br />
• Isto vrijedi i za statiku i dinamiku, čak i ako sigurnosti ronilac<br />
ne roni i ostaje na površini<br />
Ronjenje s partnerom<br />
• 3 je dobar broj za dijeljenje jednog konopa<br />
• Na taj način jedan se zagrijava, drugi gleda, a tredi se<br />
priprema za uron<br />
• Uloge de se zamijeniti. Svatko de znati svoje mjesto i vrijeme<br />
čekanja između urona nede biti predug<br />
• U svim uronima blizu roniočevog osobnog rezultata, partner<br />
de morati sresti freedivera na dubini<br />
Ako nisi ništa zapamtio, sjeti se<br />
ovoga...<br />
‣Nikada, nikada ne ronite sami<br />
‣Nikada ne prelazite granicu<br />
‣Opustite se i uživajte!<br />
7