TEMATSKA NAJAVA 1. PREDAVANJA 2. OBILJEŽJA RASTA I ...

1. 3.1.1. Biotička motorička znanja su prirodni ili
spontani načini kretanja. To su takvi genetski motorički zapisi koje
djeca, od roñenja do treće godine života, nagonski započinju
realizirati bez poduke odrasle osobe (roditelja,
odgojitelja, kineziologa i sl.).
Sva biotička motorička znanja pojavljuju se i
usavršavaju usklañeno sa sazrijevanjem živčanog
sustava. Osim živčanog sustava za dinamiku njihova usavršavanja
značajno odreñuje i stupanj razvoja koštano-zglobnog i mišićnog
sustava pojedinog djeteta. Taj proces se zbiva kroz tri meñupovezane
faze (Neljak, 2006):
1. faza pojavljivanja gibanja – biotičko gibanje na početku
pojavljivanja posjeduje isprekidane, pokrete ubrzanog
(bacanje) ili usporenog (hodanje, trčanje) izvoñenja. U svakom
slučaju, ovisno o gibanju (hodanje, bacanje, penjanje), pokreti su
nesigurni, kratkog su trajanja i tek započinju sa
svojom primjenom. Zbog njihovog pojavljivanja usklañenost
pokreta i osnovni tijek gibanja tek je prepoznatljiv, jer dijete
pokušava izvesti i povezati sklopove pokreta ili kretnji kojima je
odreñeno neko biotičko motoričko znanje. Moglo bi se kazati da je
gibanje u fazi početnog usavršavanja.
2. faza povezivanja gibanja – biotičko gibanje nakon
odreñenog vremena ulazi u fazu preciznijeg
usklañivanja. Dijete ima višu razinu kontrole pokreta ili kretnji.
Biotičko motoričko znanje još nije postala potpuno povezana
cjelina, ali je jasno vidljiva veća razina sigurnosti izvoñenja.
Gibanje je u fazi naprednog usavršavanja.
3. faza upotrebe gibanja – postiže se visoka razina
usklañenosti i sigurnosti biotičkog gibanja. Sastavni
23