TEMATSKA NAJAVA 1. PREDAVANJA 2. OBILJEŽJA RASTA I ...
TEMATSKA NAJAVA 1. PREDAVANJA 2. OBILJEŽJA RASTA I ... TEMATSKA NAJAVA 1. PREDAVANJA 2. OBILJEŽJA RASTA I ...
TEMATSKA NAJAVA 3. PREDAVANJA 1. Obilježja spoznajnog (kognitivnog) razvoja 2. Obilježja razvoja govora 3. Obilježja razvoja informiranosti 4. Obilježja emocionalnog razvoja 2.4. Obilježja spoznajnog (kognitivnog) razvoja Spoznajna ili kognitivna aktivnost odnosi se usvajanje novih informacija i na procesiranje već usvojenih s ciljem povećanja njihovih vrijednosti. Ovim procesima dijete uzrokuje promjene u svom mentalnom prostoru pomoću kojih se stalno prilagoñava na okruženje (Andrilović i Čudina-Obradović,1994.). Osnovni procesi spoznajnog razvoja koji djetetu omogućuju učenje su: 1. osjeti i percepcija 2. pažnja i pamćenje 3. operativno mišljenje i rješavanje problema Samostalnost omogućuje djetetu aktivno djelovanje na okolinu kretanjem u prostoru, baratanjem predmetima, proizvoñenjem različitih učinaka u okruženju i na predmetima diranjem, pomicanjem, bacanjem. Dijete postupno opaža promjene koje je proizvelo, opaža odnose meñu predmetima, njihove sličnosti i razlike, a neke od promjena sa stajališta samostalnosti navedene su u tablici 10. Ono u skladu sa svojom uroñenom osjetljivošću upija sva opažena svojstva i promjene okoline, te se prilagoñuje na novostečena iskustva (J.Piageta). 14
Mašta zauzima značajno mjesto u predškolskom razdoblju. Ona predstavlja i jedan od obrambenih mehanizama djeteta, jer maštanjem dijete pripisuje svoje strahove igračkama. To mu pomaže da se oslobodi napetosti, pa se na takav način psihički rasterećuje. Zato je ona čuvar psihičkog zdravlja djece, jer u mašti se mogu realizirati sadržaji i aktivnosti koje se u stvarnosti ne mogu provesti. Osim toga mašta djeluje i na intelektualni razvoj, jer maštanjem dijete nadopunjava praznine u svom znanju, maštom potiče mišljenje i stvara virtualne predodžbe. Za predškolsku dob karakteristična je aktivna mašta koja se očituje u dječjim igrama, a olakšava voditelju procesa vježbanja učenje različitih novih motoričkih zadaća kod djece. 15
- Page 1 and 2: TEMATSKA NAJAVA 1. PREDAVANJA 1. Ob
- Page 3 and 4: Navedena promjenjivost primjetna je
- Page 5 and 6: Prethodni primjer argumentirano pot
- Page 7 and 8: 1 kg težine približno potrebno, o
- Page 9 and 10: 3. Zglobovi su slabi, zbog čega la
- Page 11 and 12: 1. faza refleksne aktivnosti 2. faz
- Page 13: tjelesnog vježbanja s djecom pred
- Page 17 and 18: kineziologa u razvoju govora, komun
- Page 19 and 20: 2.7. Obilježja emocionalnog razvoj
- Page 21 and 22: TEMATSKA NAJAVA 4. PREDAVANJA 1. Pr
- Page 23 and 24: 1. 3.1.1. Biotička motorička znan
- Page 25 and 26: poduku skijanja, dječje blage staz
- Page 27 and 28: 1. Biotičke (spontane) igre U doje
- Page 29 and 30: 5. Igre sa složenijim pravilima Ne
- Page 31 and 32: Tematsko vježbanje Tematsko vježb
- Page 33 and 34: 4.3. Složenije vrste tjelesnog vje
- Page 35 and 36: TEMATSKA NAJAVA 6. PREDAVANJA 1. Os
- Page 37 and 38: dječjim vrtićima). To su programi
- Page 39: 5.1. Izrada plana i programa Izrada
Mašta zauzima značajno mjesto u predškolskom razdoblju.<br />
Ona predstavlja i jedan od obrambenih mehanizama<br />
djeteta, jer maštanjem dijete pripisuje svoje strahove<br />
igračkama. To mu pomaže da se oslobodi napetosti, pa se na<br />
takav način psihički rasterećuje. Zato je ona čuvar psihičkog<br />
zdravlja djece, jer u mašti se mogu realizirati sadržaji i aktivnosti<br />
koje se u stvarnosti ne mogu provesti. Osim toga mašta djeluje i na<br />
intelektualni razvoj, jer maštanjem dijete nadopunjava praznine u<br />
svom znanju, maštom potiče mišljenje i stvara virtualne predodžbe.<br />
Za predškolsku dob karakteristična je aktivna mašta koja se očituje<br />
u dječjim igrama, a olakšava voditelju procesa vježbanja učenje<br />
različitih novih motoričkih zadaća kod djece.<br />
15