TEMATSKA NAJAVA 1. PREDAVANJA 2. OBILJEŽJA RASTA I ...

More documents

Recommendations

Info

pokreta i kretnji uvjetovana je stupnjem razvoja i učinkovitošću funkcioniranja centara u središnjem živčanom sustavu koji kontroliraju i koordiniraju funkcioniranje perifernog sustava. Navedeno je značajno naglasiti i zbog poimanja razvoja motoričkih sposobnosti koje se u djeteta odvijaju usklañeno s razvojem motoričkih područja u mozgu. Zato je kod djeteta nemoguće razvijati odreñenu sposobnost dok nije postignut biotički stupanj zrelosti organizma. Ukupna motorička aktivnost djeteta temelji se na filogenetski (uroñenim, evolutivnim) i ontogenetski (neuroñenim, razvojnim) motorički uvjetovanim obrascima pokreta, kretnji i gibanja (E. J. Kiphard 1989., D. Rajtmajer 1991.). Filogenetski motorički obrasci odnose se na uroñene motoričke kretnje i gibanja koja se tijekom razvoja djeteta evolutivno pojavljuju. Svako će dijete samostalno bez poduke, propuzati, prohodati, protrčati… Zato filogenetski uvjetovana gibanja nemaju prvu fazu procesa učenja - fazu usvajanja, jer se ne uče od nulte razine. Nakon njihova biotičkog pojavljivanja ovako uvjetovana gibanja nadalje se samo usavršavaju... Suprotno tomu, ontogenetski motorički obrasci odnose se na neuroñene motoričke kretnje i gibanja, zbog čega se biotički ne pojavljuju već se uče od nulte razine. Ovoj skupini pripadaju sva ljudska kineziološka i nekineziološka motorička znanja. Razvoj motorike djeteta, u prvoj trijadi života (rano djetinjstvo) mnogo je više pod utjecajem filogenetskih nego ontogenetskih uvjetovanih gibanja. U drugoj trijadi (predškolska dob) za razvoj motorike sve je značajnije učenje novih kinezioloških motoričkih znanja, odnosno ontogenetskih motoričkih obrazaca. Razvoj motorike od roñenja do upisa djeteta u osnovnu školu zbiva se po sljedećim fazama: 10
1. faza refleksne aktivnosti 2. faza spontanih pokreta 3. faza osnovnih pokreta i kretnji (koordinacije pokreta glave, trupa i tijela) 4. faza osnovne senzomotorike (hvatanje predmeta prstima) 5. faza osnovnih gibanja (kretanje u prostoru, lokomocija) 6. faza finije senzomotorike (usklañivanje rada mišića ruku, šake i prstiju) 7. faza lateralizacije, tj. dešnjaštva ili ljevaštva Osnovne motoričke sposobnosti koje se mogu razvijati u predškolskoj dobi su: koordinacija, ravnoteža, opća preciznost, opća snaga, opća izdržljivost, fleksibilnost te brzina reakcije na zvučne i vizualne podražaje. Zasigurno da je koordinacija u svojim različitim pojavnostima najznačajnija motorička sposobnost djeteta. Ona se prirodno povezuje s ostalim sposobnostima djeteta jer se sve sposobnosti djeteta, pa tako i motoričke, ne razvijaju pojedinačno već integralno. 11
Page 1 and 2: TEMATSKA NAJAVA 1. PREDAVANJA 1. Ob
Page 3 and 4: Navedena promjenjivost primjetna je
Page 5 and 6: Prethodni primjer argumentirano pot
Page 7 and 8: 1 kg težine približno potrebno, o
Page 9: 3. Zglobovi su slabi, zbog čega la
Page 13 and 14: tjelesnog vježbanja s djecom pred
Page 15 and 16: Mašta zauzima značajno mjesto u p
Page 17 and 18: kineziologa u razvoju govora, komun
Page 19 and 20: 2.7. Obilježja emocionalnog razvoj
Page 21 and 22: TEMATSKA NAJAVA 4. PREDAVANJA 1. Pr
Page 23 and 24: 1. 3.1.1. Biotička motorička znan
Page 25 and 26: poduku skijanja, dječje blage staz
Page 27 and 28: 1. Biotičke (spontane) igre U doje
Page 29 and 30: 5. Igre sa složenijim pravilima Ne
Page 31 and 32: Tematsko vježbanje Tematsko vježb
Page 33 and 34: 4.3. Složenije vrste tjelesnog vje
Page 35 and 36: TEMATSKA NAJAVA 6. PREDAVANJA 1. Os
Page 37 and 38: dječjim vrtićima). To su programi
Page 39: 5.1. Izrada plana i programa Izrada

TEMATSKA NAJAVA 1. PREDAVANJA 2. OBILJEŽJA RASTA I ...

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?