TEMATSKA NAJAVA 1. PREDAVANJA 2. OBILJEŽJA RASTA I ...

pokreta i kretnji uvjetovana je stupnjem razvoja i učinkovitošću
funkcioniranja centara u središnjem živčanom sustavu koji
kontroliraju i koordiniraju funkcioniranje perifernog sustava.
Navedeno je značajno naglasiti i zbog poimanja razvoja
motoričkih sposobnosti koje se u djeteta odvijaju usklañeno s
razvojem motoričkih područja u mozgu. Zato je kod djeteta
nemoguće razvijati odreñenu sposobnost dok nije
postignut biotički stupanj zrelosti organizma.
Ukupna motorička aktivnost djeteta temelji se na filogenetski
(uroñenim, evolutivnim) i ontogenetski (neuroñenim, razvojnim)
motorički uvjetovanim obrascima pokreta, kretnji i gibanja (E. J.
Kiphard 1989., D. Rajtmajer 1991.). Filogenetski motorički
obrasci odnose se na uroñene motoričke kretnje i gibanja
koja se tijekom razvoja djeteta evolutivno pojavljuju. Svako će
dijete samostalno bez poduke, propuzati, prohodati, protrčati… Zato
filogenetski uvjetovana gibanja nemaju prvu fazu procesa učenja -
fazu usvajanja, jer se ne uče od nulte razine. Nakon njihova
biotičkog pojavljivanja ovako uvjetovana gibanja nadalje se samo
usavršavaju... Suprotno tomu, ontogenetski motorički obrasci
odnose se na neuroñene motoričke kretnje i gibanja, zbog čega se
biotički ne pojavljuju već se uče od nulte razine. Ovoj skupini
pripadaju sva ljudska kineziološka i nekineziološka motorička
znanja.
Razvoj motorike djeteta, u prvoj trijadi života (rano
djetinjstvo) mnogo je više pod utjecajem filogenetskih nego
ontogenetskih uvjetovanih gibanja. U drugoj trijadi (predškolska
dob) za razvoj motorike sve je značajnije učenje novih kinezioloških
motoričkih znanja, odnosno ontogenetskih motoričkih obrazaca.
Razvoj motorike od roñenja do upisa djeteta u osnovnu školu zbiva
se po sljedećim fazama:
10